Liste čekanja za lijekove u Fondu solidarnosti nisu vođene na način propisan Uputom o uspostavi liste čekanja za lijekove jer nisu sadržavale sve potrebne podatke, upozorili su federalni revizori u Izvješću o radu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u 2025. godini.

– Tijekom 2025. godine, kao i prethodnih godina, Zavod je obavijestio Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) o prijedlozima zaključaka Radne skupine za izradu Uputstva o uspostavi Liste čekanja za lijekove s Liste lijekova Fonda solidarnosti FBiH, između ostalog, da je potrebno izvršiti izmjene Uputstva, kao i Pravilnika o izboru i korištenju lijekova Fonda solidarnosti, koji je u nadležnosti Zavoda. resorno ministarstvo. Do okončanja revizije nije iznesena povratna informacija iz ministarstva – istaknuli su revizori.

Listu čekanja treba voditi u pisanom i elektronskom obliku, a naziv lijeka upisuje se iznad tabele u propisanom obrascu LP-1 u koji se upisuju sljedeći podaci: redni broj, ime i prezime pacijenta, jedinstveni matični broj, vijeće zdravstvene ustanove koje je dalo preporuku za liječenje, mjesto prebivališta, kanton i nadležna kantonalna ustanova kojoj pacijent pripada, datum uvrštenja na listu, bodovi na temelju ocjene zdravstvenog stanja pacijenta, stupanj hitnosti i duljina čekanja.

Međutim, uvidom u liste čekanja utvrđeno je da povjerenstva za davanje suglasnosti za liječenje osiguranih osoba na teret Fonda solidarnosti u svom radu nisu koristila propisani obrazac LP-1, već su vodila liste u obliku koji ne sadrži sve podatke navedene u obrascu.

– Imajući u vidu da ove liste ne sadrže broj bodova, nije moguće utvrditi način na koji su sastavljene, odnosno da su sastavljene prema kriterijima propisanim Uputom o uspostavi Liste čekanja za lijekove s Liste lijekova Fonda solidarnosti – upozorili su revizori.

– Prema prezentiranim izvješćima, na dan 31. prosinca 2025. na četiri liste čekanja bilo je ukupno 773 pacijenataod čega najveći dio za primjenu citostatika prema posebnom režimu propisivanja za liječenje oboljeli od raka dojke i pluća (410) i primjena citostatika s posebnim režimom propisivanja kod drugih onkoloških bolesti (313). Također, nisu formirane liste čekanja za metastatski melanom i upalne bolesti crijeva – dodaju revizori.

Navode da je Zavod 10. srpnja prošle i 20. siječnja ove godine resornom ministarstvu dostavio izvješća o praćenju i periodičnoj evaluaciji terapijskog liječenja lijekovima s Liste lijekova Fonda solidarnosti, ali da nemaju informaciju da ih je FMZ razmatrao.

U izvješću se navodi da su Povjerenstva za davanje suglasnosti za liječenje osiguranih osoba na teret sredstava Fonda solidarnosti, sukladno Pravilniku o izboru i korištenju lijekova Fonda solidarnosti, dužna jednom mjesečno ocjenjivati ​​pojedinačne zahtjeve na temelju mišljenja nadležne kliničke zdravstvene ustanove, stručno-liječničkih uputa, kao i propisa koji reguliraju rad Fonda solidarnosti.

– Većina povjerenstava sastajala se mjesečno, osim povjerenstva za multiplu sklerozu, povjerenstva za Crohnovu bolest i hepatitis B i C (prema izjavi odgovorne osobe na dan 31.12.2025. nije bilo liste čekanja). Iz predočene dokumentacije elektroničkim putem rađena je i ocjena pojedinačnih novopristiglih zahtjeva zdravstvenih ustanova za odobrenje liječenja osiguranih osoba na teret Fonda solidarnosti, odnosno korištenje lijekova iz Fonda solidarnosti. S obzirom na to da neki pacijenti dugo čekaju na početak liječenja, ukazujemo na važnost procjene pojedinačnih zahtjeva za liječenje lijekovima iz Fonda solidarnosti u propisanim rokovima – istaknuli su revizori.

Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u prošloj godini u Federaciji BiH iznosili su više od 249.137.000 KM, dok su prihodi za Fond solidarnosti iz proračuna FBiH za 2025. godinu planirani u iznosu od 70.000.000 maraka, što predstavlja tek 28 posto sredstava koja su trebala biti isplaćena iz proračuna sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Iako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH poduzeo aktivnosti prema Federalnom ministarstvu zdravstva i Vladi, vezano za osiguranje potrebnog iznosa sredstava iz proračuna za financiranje Fonda solidarnosti, ni u prošloj godini nisu osigurana sredstva za njegovo financiranje kako je to zakonom propisano, navodi se u novom izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog zavoda u 2025. godini.

– Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje iznosili su 249.137.307 KM, dok su prihodi iz proračuna FBiH za Fond solidarnosti u prošloj godini iznosili 58.333.333 marke. Na dan bilance na kratkoročnim vremenskim razgraničenjima vodi se 11.666.669 KM koje se odnose na tranše za mjesec studeni i prosinac 2025. godine, a koje Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije – naglasili su revizori.

Zastupnički dom FBiH u siječnju je usvojio proračun FBiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim se u proračunu predviđa još 20 milijuna KM za Fond solidarnosti za onkološke pacijente.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još je daleko od zakonom propisanog iznosa koji bi pridonio potpunom zatvaranju lista čekanja onkoloških pacijenata na lijekove.

Time je Vlada FBiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti u Fond solidarnosti isti iznos prikupljenih i uplaćenih sredstava po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Primjerice, samo prošle godine, prema izvješću revizora, Federalna vlada je od pacijenata uzela više od 179 milijuna KM, plus još dvije tranše u iznosu većem od 11 milijuna maraka za studeni i prosinac 2025. godine, koje, kako su naglasili revizori, Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije.

Najnoviji izvještaj “Global Cancer Statistics 2026.” upozorava da rak predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice, dok bi broj novooboljelih u svijetu do 2050. godine mogao porasti za čak 67 posto.

Prema izvještaju zasnovanom na podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC/WHO) u svijetu je tokom 2024. dijagnosticiran gotovo 21 milion slučajeva raka, a 9,8 miliona ljudi izgubilo je život.

Procjenjuje se da će približno svaka peta osoba tokom života oboljeti od neke vrste raka.

Posebno su zabrinjavajući podaci koji se odnose na žene. Rak dojke je vodeći oblik raka kod žena prema broju novooboljelih i umrlih, sa približno 2,4 miliona novih slučajeva i 694.000 smrti godišnje.

Rak grlića maternice, bolest koja se velikim dijelom može spriječiti HPV vakcinacijom i organizovanim screeningom, i dalje je vodeći uzrok smrti od raka među ženama u 26 država.

Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke i drugih malignih oboljenja “Renesansa” upozorava da ovi podaci ne smiju ostati samo još jedna međunarodna statistika.

Oni predstavljaju ozbiljno upozorenje i za FBiH u kojoj se pacijentice istovremeno bore sa bolešću, nedostupnošću pojedinih lijekova, listama čekanja, nestašicama citostatika i nedostatkom jasnih informacija institucija.

– Dok svijet upozorava na dramatičan rast broja oboljelih, pacijentice u FBiH još čekaju da Vlada usvoji Listu lijekova koja nije ozbiljno revidirana od 2019. godine. One nemaju vremena za nova obećanja, prebacivanje odgovornosti i administrativna objašnjenja. Svaki izgubljeni mjesec za nekoga može značiti izgubljenu mogućnost liječenja – upozorava predsjednica Udruženja “Renesansa” Enida Glušac.

Prijedlog revidirane Liste lijekova Fonda solidarnosti Federalno ministarstvo zdravstva dostavilo je Vladi FBiH još 16. januara 2026. godine, ali Lista do danas nije usvojena.

Udruženja pacijenata pritom nisu dobila jasno obrazloženje gdje je proces zaustavljen, šta se konkretno čeka i kada će pacijentima biti dostupne nove terapije.

Udruženje stoga zahtijeva od Vlade Federacije BiH da:

– bez daljnjeg odlaganja razmotri i usvoji revidiranu Listu lijekova Fonda solidarnosti;

– istovremeno sa usvajanjem Liste osigura sredstva za njenu punu primjenu, kako novi lijekovi ne bi postojali samo na papiru;

– objavi jasan rok, odgovorne institucije i finansijski plan provođenja Liste, uključujući redovno informisanje pacijenata i javnosti;

– osigura održivo i zakonski usklađeno finansiranje Fonda solidarnosti, umjesto privremenih rješenja koja iz godine u godinu proizvode nove liste čekanja;

– garantuje kontinuiranu dostupnost citostatika i drugih neophodnih terapija, uz efikasnije procedure nabavke i pravovremeno reagiranje na nestašice;

– uspostavi plan ukidanja listi čekanja za onkološke terapije, sa javno dostupnim podacima o broju pacijenata, vrstama terapija i prosječnom vremenu čekanja;

– ojača programe ranog otkrivanja raka dojke i raka grlića maternice, uključujući organizirani screening, mamografske preglede, HPV testiranje i veću dostupnost HPV vakcinacije.

Globalni izvještaj pokazuje da mjesto stanovanja često odlučuju o ishodu bolesti. Primjera radi, žene u Zapadnoj Africi imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od raka dojke nego žene u Australiji i Novom Zelandu, iako je učestalost bolesti kod njih upola manja. Razlog takvih razlika nije samo biologija bolesti, nego nejednak pristup pravovremenoj dijagnostici i kvalitetnom liječenju.

– Ishod liječenja ne smije zavisiti od toga ima li pacijentica novac da sama kupi lijek, proda imovinu, podigne kredit ili pokrene humanitarni apel. Pravo na savremeno i pravovremeno liječenje nije privilegija. To je osnovno pravo svake pacijentice koja je godinama izdvajala sredstva za zdravstveno osiguranje – naglasila je Glušac.

Iz Udruženja pozivaju premijera FBiH i Vladu FBiH da osiguraju novac za revidiranu Listu lijekova, te da u skladu sa važećim zakonima sačuvaju dostojanstvo pacijenata tako što nijedna pacijentica neće morati sama kupovati propisani lijek.

– Procjene da će broj slučajeva raka u svijetu nastaviti rasti jasno pokazuju da odlaganje više nije moguće. Federacija BiH mora preći sa povremenog reagiranja na krize na dugoročnu politiku prevencije, ranog otkrivanja i jednakog pristupa liječenju. Rak ne čeka sjednicu Vlade, administrativnu saglasnost, sljedeći budžetski ciklus ili izbore. Zato ne smiju čekati ni pacijentice – navela je Glušac.

U Bosni i Hercegovini od Duchenneove mišićne distrofije boluje ukupno 60 djece.

I dok je lijek duvyzat (givinostat) dostupan djeci u entitetu RS, roditelji i staratelji djece u Federaciji muku muče kako osigurati terapiju koja im spašava život.

Prema dostupnim podacima kliničkih centara i Centra za rijetke bolesti, u FBiH ima 15 djece s Duchenneovom mišićnom distrofijom kojima je indicirana terapija lijekom givinostat, ali im on nije dostupan jer se čekaju odluke nadležnih institucija.

Udruženje za Duchenne mišićnu distrofiju u BiH nedavno je upozorilo na problem nedostatka terapije za najmlađe pacijente i zatražilo hitno uvrštavanje inovativne terapije na Listu lijekova Posebnog programa FZO FBiH.

Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH prof. dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović kaže da će na narednoj sjednici Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH podnijeti inicijativu da se hitno osigura dostupnost lijeka duvyzat (givinostat) oboljeloj djeci.

Duchenneova mišićna distrofija je rijetka, teška i progresivna genetska bolest koja dovodi do postupnog propadanja mišića, gubitka motoričkih funkcija, respiratornih i srčanih komplikacija te značajno skraćuje životni vijek bolesnika.

Kod ove bolesti vrijeme igra presudnu ulogu jer se izgubljena mišićna funkcija ne može vratiti.

– S obzirom na to da je lijek duvyzat odobren od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) i Europske agencije za lijekove (EMA) te je prvi registrirani lijek koji usporava napredovanje bolesti, smatram da nema opravdanog razloga za daljnje odgađanje njegovog financiranja i dostupnosti – kaže Gavrankapetanović-Smailbegović, ističući da je nevjerojatna činjenica da nadležna federalna tijela do sada nisu reagirala kako bi pomogla najugroženijoj populaciji naše zemlje. društvu.

Gavrankapetanović-Smailbegović traži:

– da Federalno ministarstvo zdravstva hitno pokrene proceduru za uključivanje lijeka duvyzat (givinostat) u Poseban program lijekova koji se financira iz Fonda solidarnosti FBiH;

– osigurati financijska sredstva za nabavu i kontinuirano financiranje te terapije za svu djecu za koju je lijek medicinski indiciran;

– do završetka svih administrativnih postupaka razmotriti mogućnost interventnog uvoza i financiranja lijekova kako djeca ne bi gubila dragocjeno vrijeme čekajući na liječenje;

– da Federalno ministarstvo zdravstva i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH što prije obavijeste javnost i roditelje o poduzetim aktivnostima i planiranim rokovima za rješavanje ovog problema.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i liječenje zajamčeno je Ustavom FBiH, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kao i međunarodnim konvencijama o pravima djeteta.

Stoga, prema riječima delegata, djeca oboljela od Duchenneove mišićne distrofije ne smiju biti žrtve administrativnih procedura i institucionalne sporosti.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine Vladi Federacije BiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji navedenog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Do 31. prosinca 2025. godine zaprimljen je ukupno 81 zahtjev za popis Fonda solidarnosti.

– Vlada FBiH je u 2022. godini zaključkom zadužila Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH da revidiraju važeći popis Fonda solidarnosti i Vladi predlože novi, usklađen s financijskim mogućnostima Fonda. Sukladno navedenom zaključku, ministarstvo nije poduzelo aktivnosti na reviziji Liste lijekova do 2025. godine – istaknuli su revizori.

U vezi s navedenim, Federalno ministarstvo zdravstva je 7. svibnja prošle godine uputilo kliničkim centrima zahtjev za imenovanje predstavnika kliničkih centara u podpovjerenstva, koji bi kao članovi sudjelovali u vještačenju dokumentacije za davanje stručnog mišljenja i davanje prijedloga za uvrštenje lijekova na listu.

Prema zahtjevu, klinički centri bili su dužni dostaviti imena stručnjaka za 11 podpovjerenstava (za citostatike, lijekove za liječenje hepatitisa B i C, liječenje hemofilije, imunosupresive, za liječenje multiple skleroze, upalne bolesti crijeva, antiretrovirusne lijekove, artritis, očne i kožne bolesti).

No, nakon što su klinički centri dostavili svoje prijedloge, kako ističu revizori, nisu donesene odluke o imenovanju, već su na temelju njihovih prijedloga stručnjaci razvrstani po područjima (ukupno 11 skupina – npr. skupina citostatika s pet članova podpovjerenstva, skupina lijekova za liječenje hepatitisa B i C s tri člana povjerenstva itd.).

– Temeljem navedenog izvršene su analize i dana stručna mišljenja te je predloženo uvrštavanje određenih lijekova na Listu lijekova Fonda solidarnosti, zadržavanje određenih lijekova na Listi, isključenje određenih lijekova s ​​Liste, kao i prelazak određenih lijekova na Osnovnu listu/A listu lijekova i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Ministarstvo je 16. siječnja ove godine Vladi FBiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, do okončanja revizije isti nije razmatran – naglasili su federalni revizori.

Lista lijekova Fonda solidarnosti nije obnavljana od 2019. godine.

Ono što je poznato jeste da su stručne komisije Federalnog ministarstva zdravstva prošle godine završile reviziju liste.

Iako su nadležni federalni organi obećali predstavnicima udruženja da će lista lijekova biti dostupna pacijentima početkom ove godine, to se nije dogodilo.

Za nekoliko dana ulazimo u šesti mjesec 2026. godine, a nitko ne zna gdje je lista lijekova i kada će biti dostupna pacijentima?

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva završilo posao i Listu lijekova uputilo Ministarstvu finansija, odnosno Federalnoj vladi, koja bi trebala dati suglasnost za njeno stupanje na snagu.

– Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 milijuna KM i da je tu zapravo zapelo jer treba osigurati novac – kazala je prije nekoliko dana za Faktor Ana Petrović, predsjednica Udruženja.

Dok čekaju da se Vlada smiluje i konačno potvrdi popis, pacijenti se bore za život.

Onkološki pacijenti i udruge, okupljeni u projektu “Glasaj za život”, kažu da im nitko od nadležnih ne govori što se događa s listom lijekova, gdje “zapinje” i zašto.

– Ono što znamo jest da je sastavljena lista vraćena i da su napravljene korekcije. Nitko nam ne govori gdje je sada i što je čeka – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dodaje kako svakim danom čekanja i odugovlačenja pate pacijenti.

– Rak je bolest koja ne iscrpljuje samo zdravlje bolesnika, već i cijele obitelji, njezine financije. Kad potrošite ušteđevinu, ako je imate, onda gledate što možete prodati, opet imate li, da biste kupili lijekove. Mnogi odustaju u toj borbi. Jedina nada je humanitarna organizacija Pomozi.ba koja već duže vrijeme obavlja posao države. Vlast od pacijenata koji su, da su na vrijeme dobili optimalnu terapiju, mogli biti korisni članovi društva, stvara trajne pacijente, a mnoge osuđuje na smrt – naglašava Glušac.

Binasa Sarvan (44), majka četvero djece iz Sarajeva, već se četvrtu godinu bori s HER2 pozitivnim metastatskim rakom dojke.

Nakon operacije, zračenja i godinu dana korištenja jako dobrog lijeka u Bosni i Hercegovini, Binasovi liječnici su konstatirali da se bolest vratila.

Kako bi nastavila borbu, morala je prodati stan i 2025. krenuti na liječenje najnovijim lijekom u Istanbulu.

U Bosni i Hercegovini to nije mogla učiniti jer lijek enhertu nije na listi lijekova Fonda solidarnosti.

Terapija od 21 dan u Turskoj košta blizu 6.000 KM, plus dodatnih hiljadu i po maraka za bolničke troškove.

Kaže da je cijena lijeka u posljednja tri mjeseca udvostručena.

– Terapija se prima u bolnici u Istanbulu, a lijekovi se kupuju u bolničkoj apoteci. Zato već drugu godinu svaki 21 dan putujem u Istanbul. Svaki put kad idem moram imati između sedam i pol i osam tisuća maraka. Pitao sam doktoricu koliko ću još morati primati terapiju, rekla mi je još najmanje godinu, a možda i dvije – kaže Binasa.

Kaže nam da je sada dobro jer se bolest zahvaljujući lijeku smirila.

– Srećom, imao sam što prodati pa mi je taj novac spasio život. Ali što da radi onaj tko nema ništa osim krova nad glavom. Takvi su ljudi prisiljeni prikupljati novac preko humanitarnih organizacija kako bi kupili lijekove. Ljudi pronalaze put do terapije na razne načine. Čovjek u Turskoj mi je rekao da je dobio lijek, ali su paketi bili otvoreni. U takvim situacijama nitko vam ne može garantirati je li to taj lijek i je li ispravan. Također, postoje iskustva ljudi koji su prevozili lijekove da su oni koji ga pregledaju na granici razbili njegovu bočicu, koja košta 4.000 KM, kako bi se uvjerili da nije lijek – kaže Sarvan.

Sarvan kaže da su pacijenti uz pomoć udruga i liječnika apelirali na nadležne da se Enhertu uvrsti na novu listu lijekova Fonda solidarnosti.

– Ovaj lijek nije samo za rak dojke, već i za brojne druge maligne bolesti. Dobili smo informaciju od farmaceutske kuće koja proizvodi lijek da su učinili sve što su mogli i da su sada naše vlasti na potezu – istaknuo je Sarvan.

Iz Udruženja Pomozi.ba kažu da je Odjel za liječenje od početka mjeseca primio 77 novih zahtjeva, od čega je 27 onkoloških pacijenata.

Glasnogovornica Udruženja Maja Arslanagić-Hrbat kaže da Pomozi.ba tjedno objavljuje tri javna poziva za pomoć.

– Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetina pa do nekoliko stotina tisuća maraka u samo nekoliko dana – navodi Arslanagić-Hrbat.

Iz Udruženja ističu da nastoje pomoći svim pacijentima, od onih koji ne mogu dobiti povrat novca za kupljeni lijek u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, do onih čije su terapije na listi lijekova, ali bez obzira na to pacijenti čekaju jer indikacija za lijek nije proširena.

Nakon prošlogodišnjeg pritiska pacijenata na donosioce odluka u Federaciji BiH, liste čekanja za terapiju multiple skleroze smanjene su u odnosu na prethodne godine.

No, unatoč tome, situacija s liječenjem je i dalje teška, kaže Gordan Muzurović, predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze FBiH.

– Iako se čekanje na suvremenu terapiju smanjilo, liste čekanja i dalje postoje na način da novi pacijent od odluke o uvođenju terapije do njezine primjene čeka četiri mjeseca – dodaje Muzurović.

Smanjenje čekanja direktno ovisi o novcu kojim raspolaže Fond solidarnosti, odnosno kada Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja ima dovoljno novca, skraćuje se čekanje na lijekove. Kad nema sredstava, situacija se pogoršava.

– Ovo je, naravno, posljedica dugogodišnjeg kršenja Zakona o zdravstvenom osiguranju od strane Vlade FBiH. Da je situacija drugačija na način da bi Federalna vlada poštovala odredbe zakona koje se odnose na financiranje Fonda solidarnosti, i oboljeli od multiple skleroze bi dobili pravodobno liječenje. No, ova kao i prijašnje vlade to su nerazborito ignorirale, a rezultati se svakodnevno vide na terenu – loš zdravstveni sustav milijun je puta skuplji od dobrog zdravstvenog sustava. Naše vlasti ne mogu se riješiti stigme da je ulaganje u zdravstvo trošak, a ne izvrsna investicija za sve nas – ističe Muzurović.

Iz Udruge napominju da čekanje od četiri mjeseca na terapiju nekima možda i ne zvuči kao dug period. No, pravodobno uključivanje lijekova u bolesnika s multiplom sklerozom, kao i kod drugih bolesti, bitno je i ključno za konačni ishod liječenja.

– Poznato je da se multipla skleroza ne može izliječiti, no suvremena medicina napravila je golem iskorak u pogledu terapijskih mogućnosti. No, takvi lijekovi neće dati puni učinak ako se ne uključe pravodobno, a upravo se to događa našim oboljelima – naglašava Muzurović u povodu Svjetskog dana multiple skleroze 28. svibnja.

Kaže da pacijentima nije do slavlja te da će dan iskoristiti da ukažu na borbu koju vode sa zdravstvenim sustavom.

– Mi smo jedino udruženje u svijetu koje je ove godine dobilo odobrenje Fondacije Oxford da svoju lektiru prevedemo na bosanski jezik. Tekst su napisali poznati autori iz područja liječenja multiple skleroze, a govori o politikama u zdravstvu, gdje je naglasak stavljen na pravodobno uključivanje terapije. Osim prijevoda, lektiri smo smjeli priložiti naše dvije stranice teksta u kojima smo opisali kako ono što stručnjaci predlažu primijeniti u našim uvjetima. Tekst će biti podijeljen donositeljima odluka kako bi se pokušalo shvatiti koliko promjene politika u zdravstvu mogu pomoći svima, prije svega pacijentima i zdravstvenim radnicima – kaže Muzurović.

Udruga se na kraju osvrnula i na ranija višemjesečna čekanja pacijenata na pojedine preglede u kliničkim centrima i bolnicama u FBiH.

Muzurović kaže da je po tom pitanju situacija bolja.

– Stanje je bolje, ali je daleko od dobrog i dostatnog. Kada govorimo o tome, treba uzeti u obzir sve čimbenike, a odnose se na organizaciju samog zdravstvenog sustava, nedostatak kadra, veliki priljev pacijenata, tehničke mogućnosti koje su takve kakve jesu. Bit ćemo sretni kada proces dijagnosticiranja bolesti bude puno brži i kada pacijenti pravodobno dobiju terapiju – zaključuje Muzurović.

Od 2018. do 2021. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano samo 12 novih lijekova.

Koliko je takva terapija bila dostupna pacijentima od 2021. do 2024. godine, trebalo bi se doznati 19. svibnja.

No, kako nam je rečeno iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, očekuje se da će brojke biti još gore.

Ana Petrović, predsjednica Udruge, kaže da će prema svim pokazateljima od 2021. do 2024. u našoj zemlji biti registrirano samo osam inovativnih lijekova.

– Vjerojatno bi sada netko iz zdravstvenih vlasti rekao da se radi o većem broju, ali to su uglavnom terapije koje su nabavljane kroz različite programe ili projekte (milosrdno liječenje), što znači da ti lijekovi nisu i ne moraju biti registrirani u BiH – pojašnjava Petrović.

Predstavnici Udruženja nedavno su održali sastanak s liječnicima i predstavnicima pacijenata, na kojem je zaključeno da je razlog slabe dostupnosti inovativnih terapija za pacijente u Bosni i Hercegovini registar pacijenata, koji naša zemlja nema na državnoj razini.

Zbog toga, kaže Petrović, nema planiranog uvođenja inovativnih terapija u smislu onoga što će biti stavljeno na listu lijekova.

– Farmaceutskoj industriji potpuno je jasno da ne postoji sustav niti država koja može svim pacijentima omogućiti inovativne terapije. To nije slučaj u Švicarskoj ili Švedskoj, međutim, poanta je da se te zemlje bave svojim pacijentima i nađu način kako pomoći što većem broju njih u smislu terapije koja će im najbolje pomoći u liječenju – dodaje Petrović.

U Federaciji BiH lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine.

Kada bi se redovito revidirao, kako kaže Perović, imali bismo neku dinamiku, pa bismo mogli pratiti i odlučivati ​​koji će lijek ući u zemlju ove i iduće godine.

– Nakon sedam godina neobnavljanja liste došli smo u situaciju da nam za isti broj pacijenata treba jako velik broj lijekova. Upravo je to najveći izazov za federalne institucije – kaže Petrović.

Prema informacijama do kojih je Faktor došao proteklih mjeseci, stručna povjerenstva su prošle godine sačinila listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva.

Iako je ranije iz Vlade FBiH naglašeno da će popis biti završen najkasnije do kraja ožujka, to se nije dogodilo.

Sredina je svibnja, a nitko sa sigurnošću ne zna kada će pacijentima, pa tako i onim najtežim – onkološkim, biti dostupne novije terapije.

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva završilo posao i Listu lijekova uputilo Ministarstvu finansija, odnosno Federalnoj vladi.

– Udruga je dobila informaciju da je popis davno otišao u Ministarstvo financija, odnosno Vladu, te da su oni ključna institucija koja bi trebala dati suglasnost za njegovo stupanje na snagu. Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 milijuna KM i tu zapravo treba osigurati novac. No, ono što treba naglasiti je da se ove godine taj novac neće koristiti, jer lista još nije dostupna i pitanje je, čak i ako se donese u sljedećih mjesec dana, hoće li biti dostupna pacijentima u sljedećih 60 dana. Jer kada lista lijekova stupi na snagu, moraju se provesti sve zakonom predviđene aktivnosti oko javne nabave, osiguranja tih lijekova… a svi znamo koliko ti postupci traju – ističe Petrović.

Udruženje je, kaže, dobilo uvjeravanja Federalnog ministarstva zdravstva da je ministar u potpunosti otvorio vrata struci – onkolozima, hematolozima, imunolozima, gastroenterolozima… da na listu stave one lijekove (koji su registrirani u BiH) za koje znaju da su najnovije terapije i da za mnoge od njih prošire indikacije.

– Ako ostane kako je rekao ministar zdravstva, pacijentima će to puno značiti – dodaje Petrović.

Iz Udruge ističu i izazov javne nabave, procesa koji će, kako navode, dodatno produžiti postupak nabave terapija.

– Kao i sve drugo u Bosni i Hercegovini, lijekovi se nabavljaju putem javnih nabavki. Inovativni lijekovi, koji su pod patentnom zaštitom, koji je naveden u indikaciji i nema druge konkurencije, također se nabavljaju kroz ovaj proces i prolaze kroz cijelu torturu. S druge strane, vidimo da su fondovi pritisnuti mehanizmom javne nabave na neki način dovedeni u situaciju da zbog proračuna nabavljaju najjeftinije lijekove, pri čemu ponuđač pravi cjenovni damping, a onda na kraju, kada ga „sruši“, ne uspije isporučiti lijek zdravstvenoj ustanovi jer ga nema na tržištu. Dakle, imamo situaciju da je postupak javne nabave formalno-pravno ispoštovan, ali na kraju lijeka koji je prošao listu nema i pacijenti ostaju bez terapije. Riječ je o najčešćim lijekovima koji se na listama kliničkih centara pojavljuju kao deficitarni. Riječ je o starim onkološkim lijekovima (prva linija terapije) koje proizvodi vrlo malo svjetskih farmaceutskih kompanija – objašnjava Petrović.

Drugi aspekt za inovativnu industriju je, kaže, to što inovativni lijekovi u većinu okolnih zemalja ulaze posebnim ugovorima.

– To je mehanizam da pacijenti na najbrži mogući način dobiju najbolji mogući lijek. U takvim situacijama proizvođač lijekova zajedno s fondom dijeli “rizik” jer preuzima dio troškova. Iako nam je potvrđeno da je to moguće u okviru javnih nabava, još uvijek veliki broj institucija, prvenstveno u Federaciji BiH, ne koristi ovaj model. U RS fond u potpunosti koristi spomenuti model, pa ispada da će u tom entitetu inovativni lijek brže doći do pacijenata nego u Federaciji. To je nešto što koči dostupnost lijekova i onemogućuje farmaceutskim kompanijama da uopće dođu do pacijenata u BiH – zaključuje Petrović.

Na listi čekanja Fonda solidarnosti za lijekove nalazi se 627 onkoloških pacijenata, podaci su koje smo dobili u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Kako ističu iz Zavoda, evidentan je stalni rast broja pacijenata i potreba za onkološkim lijekovima, zbog čega je za dugoročno stabilniji i održiviji sustav potrebno ojačati proračun Fonda solidarnosti u skladu sa stvarnim potrebama pacijenata.

– S obzirom da se evidencija vodi za svaki pojedini lijek, te da jedan pacijent na terapiji može dobiti dva ili više lijekova, pacijent se može prijaviti više puta. Slijedom navedenog, stvarni broj pacijenata na listi čekanja prema JMBG je realno znatno manji od navedenog broja, dok je na listi čekanja prema lijeku evidentirano 627 pacijenata – navode iz Federalnog zavoda.

Bosna i Hercegovina je vjerojatno jedna od rijetkih zemalja u kojoj najteži bolesnici mjesecima čekaju na propisanu terapiju. Nažalost, mnogi to ne vide!

Razlog tome je što Vlada FBiH više od 20 godina krši članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH prema kojem je dužna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikuplja i uplaćuje po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Tako je samo u 2025. godini Federalna vlada od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili federalni revizori.

Proračun Fonda solidarnosti ove godine iznosi 100 milijuna maraka i nešto je veći nego prethodnih godina.

Podsjetimo, Federalna vlada izdvojila je 80 milijuna maraka, plus još 20 milijuna KM, nakon što je usvojen amandman zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića.

No, prema projekcijama stručnjaka, unatoč povećanim sredstvima, od onkoloških pacijenata će i ove godine biti uzeto oko 150 milijuna KM.

I dok savezna vlada krši zakon, oboljeli su prisiljeni snalaziti se kako znaju i umiju, uglavnom uzimajući kredite i prodajući ono što imaju kako bi kupili lijek koji im spašava život.

Većina je prisiljena prikupljati novac preko Udruženja Pomozi.ba.

Glasnogovornica Udruge Maja Arslanagić-Hrbat kaže da se iz mjeseca u mjesec povećava broj zahtjeva građana za pomoć u liječenju, a najviše je onkoloških pacijenata.

Dodaje da Pomozi.ba tjedno objavljuje tri javna poziva za pomoć.

– U ovom trenutku imamo spremnih 30 apela za pomoć u liječenju. Dakle, 30 ljudi čeka da uputimo apel za pomoć jer imamo točno određene dane kada ih puštamo. Ne možemo to raditi svaki dan jer bi to bilo previše za donatore – ističe Arslanagić-Hrbat.

Iako ima veliki broj apela, Pomozi.ba navodi da su do sada u 95 posto slučajeva uspjeli prikupiti potrebne novčane iznose za liječenje pacijenata.

– Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetina pa do nekoliko stotina hiljada maraka u samo nekoliko dana – kaže Arslanagić-Hrbat.

Iz Udruženja navode da nastoje pomoći pacijentima koji u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ne mogu dobiti povrat novca za kupljeni lijek.

– Riječ je o pacijentima čija terapija nije na listi lijekova Fonda solidarnosti – naglašava Arslanagić-Hrbat.

No, Pomozi.ba dodaje da pomažu i onim pacijentima čije su terapije na listi lijekova i koji su na listama čekanja.

– Dat ću vam primjer lijeka keytruda (lijek za imunoterapiju koji pomaže imunološkom sustavu da prepozna i uništi stanice raka). Ova terapija je kod nas odobrena i nalazi se na listi lijekova Fonda solidarnosti, ali je odobrena samo za tri vrste karcinoma, a uspješno liječi i neke druge maligne bolesti. Liječnik je pacijentu prepisao lijek, ali iako je na listi, pacijent ga ne može dobiti, jer mu indikacija za bolest nije proširena. U tom slučaju pacijent to mora sam financirati, a kako su lijekovi skupi, ljudi nam se obraćaju za pomoć. S druge strane, postoje pacijenti koji su predugo na listi čekanja, ponekad i mjesecima, a zbog svoje bolesti više ne mogu bez lijekova. Pomažemo i takvim ljudima, jer bolest ne čeka i često su njihovi životi u pitanju. Ne možemo se oglušiti na takve apele – kazala je Arslanagić-Hrbat.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine, a kada će se to dogoditi, nitko sa sigurnošću ne zna.

I dok su u zemljama regije i Europske unije pacijentima dostupne najnovije molekule, koje uspješno liječe bolest i produžuju život, u BiH se godinama pacijentima propisuju zastarjele terapije, koje su na Zapadu odavno izbačene iz protokola liječenja.

Tijekom prošle godine stručna povjerenstva sačinila su listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva. No, konačnu riječ ima Vlada FBiH, kojoj se očito ne žuri.

Dodajmo da na listi čekanja Fonda solidarnosti za terapije nema onkoloških pacijenata sa područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde, koji od prošle godine izdvajaju novac za terapije svojih zdravstvenih osiguranika.

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donijela je Odluku o izdvajanju sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.

Odlukom je navedeno da će se, u cilju osiguranja federalnih sredstava solidarnosti, za financiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za FBiH i pružanje prioritetnih, najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz pojedinih specijalističkih djelatnosti, u ovoj godini u Fond solidarnosti rasporediti 10,2 posto od ukupno ostvarenih prihoda od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Kako je pojašnjeno, preostalih 89,8 posto doprinosa ostaje na raspolaganju kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja.

Napomenimo, radi se o izdvajanju koje je već godinama u istom omjeru za oba kantona i Federaciju Bosne i Hercegovine.

Potvrdio nam je to Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je kazao da je postotak izdvajanja iz ukupnih prihoda ostvarenih po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje isti otkad je on na toj dužnosti.

– Ova odluka se donosi automatski, čisto da se napravi omjer kantonalnog i federalnog zdravstva – dodao je Čavalić.

Kada je u pitanju ovo izdvajanje, delegat u Domu naroda FBiH prof. dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović ranije je pokrenula inicijativu da kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja povećaju tranšu prema Fondu solidarnosti sa 10,2 na 12,2 posto. To bi, kako je rekla, uvelike doprinijelo rješavanju problema nedostatka novca u Fondu solidarnosti.

– Tranša kantonima u iznosu od 200 milijuna KM uvedena je u vrijeme pandemije koronavirusa. Pandemija je prošla, ali tranša ostaje. Moj prijedlog je bio da se ta tranša prebaci u Fond solidarnosti – pojasnila je Gavrankapetanović-Smailbegović.

No, ono što se ističe su izdvajanja unutar proračuna Federacije BiH, koji ove godine iznosi ukupno 100 milijuna KM.

Podsjetimo, Parlament je u siječnju usvojio proračun Federacije BiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti izdvojeno 80.000.000 maraka.

Na sjednici Zastupničkog doma usvojen je amandman zastupnika Čavalića da se u proračun za onkološke pacijente uvrsti dodatnih 20 milijuna KM.

Iako je ovogodišnji proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još je daleko od dovoljnog da bi svi onkološki pacijenti dobili lijek, čime bi se liste čekanja potpuno zatvorile.

Naime, Vlada Federacije BiH prekršila je članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti isti iznos sredstava prikupljenih i uplaćenih po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u Fond solidarnosti.

Primjerice, samo prošle godine Federalna vlada je od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili i federalni revizori.

Prema projekcijama, unatoč povećanim sredstvima, od pacijenata će i ove godine biti uzeto oko 150 milijuna KM.

– Federalna vlada je opet prekršila zakon neiskorištenjem u potpunosti iznosa datih za Fond solidarnosti po osnovu zdravstvenih doprinosa. Opet su povrijeđena prava pacijenata – rekao je Čavalić.