Rak dojke jedan je od vodećih javnozdravstvenih izazova za žene diljem svijeta.

Niko sa sigurnošću ne zna koliko žena godišnje u Bosni i Hercegovini oboli od raka dojke, jer ne postoje registri oboljelih.

No, ono što se zna, kaže mr. sci. dr.sc. Una Delić, specijalist radiolog Centra za dojke u Sarajevu, brojke su u stalnom porastu, a dobne granice se sve više pomiču na način da obolijevaju sve mlađe žene.

Redoviti preventivni pregledi najmoćnije su oružje u borbi protiv raka dojke.

Ranim otkrivanjem bolesti šanse za izlječenje su mnogo veće, a liječenje znatno manje invazivno.

Stručnjaci naglašavaju da mamografski pregledi omogućuju rano otkrivanje raka, često prije pojave simptoma, kada su mogućnosti liječenja najbolje.

Međutim, ne možete na mamografiju prije 40. godine.

– Kada su smjernice izrađene, rak dojke bio je “rezerviran” za stariju populaciju, nije se očekivalo da će oboljeti sve mlađe generacije. Ali sada imamo situaciju da se rak otkrije kod djevojaka u 20-ima. Smjernice nam govore da se preventivni mamografski pregled, negdje u svijetu jednom godišnje, a negdje svake dvije godine, radi od 40. godine života i to se ne odgađa. Od srednjih 20-ih do 40-ih, ovisno o tome imate li genetske predispozicije, preporučuje se ultrazvuk dojki (UZV). Ako je netko u obitelji imao rak, ultrazvuk se preporučuje u ranim 20-ima. Prednost ultrazvučnog pregleda je što je lako dostupan, brz i jednostavan – objašnjava Delić.

Međutim, kombinacija ultrazvuka i mamografije idealna je za 100% točnu dijagnozu.

– Kod mlađih žena, onih u reproduktivnoj dobi, povećana je količina žljezdanog tkiva. Omjer žlijezda i masnoće diktira kako će mamografija izgledati. Što je veća količina žljezdanog tkiva, to je mamografski pregled manje osjetljiv. Od 40. godine života, kada počinje perimenopauza i smanjenje žljezdanog tkiva, preporučuje se mamografija. Ima svoje prednosti jer prepoznaje mikrokalcifikacije, koje su najčešće prekanceroze ili karcinom in situ koji se ultrazvučnim pregledom ne može napipati niti vidjeti – kaže Delić.

Ističe da mamografski pregled nije opasan, iako je “najveće zlo” ​​upravo takav pregled.

– Najčešće čujemo da rak nastaje stiskanjem dojke, što nije točno, jer nastaju lanci DNK. Stoga bi svaki pad ili udarac izazvao rak. Također, prije je pregled bio bolan, danas imamo 3D uređaje, a oštrina digitalne slike ne zahtijeva pritisak na dojku kao nekada. I treća stvar o kojoj se najviše priča, a to je zračenje prilikom pregleda. Na mamografiji je minimalan, a za medicinsku dijagnostiku uspješan i opravdan. Ono što morate znati je da pri mamografskom pregledu primate manje zračenja nego što privlačite iz okoline – naglasila je Delić.

Postoji nekoliko vrsta radioloških pretraga – magnetska rezonanca, CT, ultrazvuk, rentgen.

Pitali smo sugovornika – kako odlučujete koja pretraga ima smisla i zašto “raditi sve” često nije najbolji put do dijagnoze?

– Rekao bih da svaka dijagnostička metoda ima svoje prednosti i nedostatke. Magnetska rezonanca je kraljica dijagnostike, ali ima nedostatak što su za nju duge liste čekanja, pregled dugo traje, nije udoban i dosta je skup. U trijaži se uzima u obzir udobnost, brzina, cijena i ono što je u konačnici najbolje za pacijenta. Ako se dijagnoza može postaviti CT-om koji traje nekoliko minuta, zašto bi pacijent mjesecima čekao magnetsku rezonancu i ležao u aparatu 45 minuta… Svaka od metoda pregleda ima svoju prednost, u nekom redoslijedu trijaže prvo dolazi ultrazvuk ili rendgen, a tek u slučaju potrebe pacijent se šalje na CT ili magnetsku rezonancu – kaže Delić.

Na pitanje što je najvažnije kada se simptomi i nalazi ne poklapaju – ponoviti pretragu, promijeniti metodu, potražiti drugo mišljenje ili se vratiti na klinički pregled – Delić odgovara da se to u svakom slučaju ne smije zanemariti.

– Kada imamo odstupanje između radiološkog i kliničkog nalaza, uvijek se treba vratiti na klinički nalaz, odnosno potvrditi ili otkloniti sumnju koju je kliničar dao. U medicinskoj trijaži to je put kojim pacijent treba proći, da ima dobar klinički pregled, da kliničar izrazi sumnju na određenu bolest, a zatim da je radiolog potvrdi ili odbaci. Uvijek se vraćamo na simptome i kliničku sliku. Nećemo odustati dok ne dobijemo jasnu, radiološku i radnu dijagnozu. Hoćemo li to značiti da ćemo ponoviti isti pregled ili primijeniti drugu metodu, odlučuje liječnik koji liječi pacijenta. Cilj je pomoći pacijentu, a to ćemo učiniti primjenom prave metode – naglašava Delić.

Što bi pacijenti trebali zapamtiti kada čitaju radiološki nalaz, a zatim “guglaju” svoju dijagnozu? Kome se obratiti, što pitati liječnika i kada zatražiti drugo mišljenje, pitali smo i specijalista dijagnostičke radiologije.

– Pogrešno je biti sam svoj liječnik. Radiološki nalaz je specijalistički nalaz koji treba protumačiti liječnik specijalist i što pacijent treba iz njega izvaditi. Iz tih informacija planira se daljnji put pacijenta. U 21. stoljeću nije u redu da pacijenti tumače nalaze na internetu, traže rješenje ili u online grupama, što je česta pojava. Trebali biste pronaći liječnika kojem vjerujete i držati se njegovih savjeta. Drugo mišljenje nikada nije sporno, ali tražiti beskonačan broj mišljenja je gubljenje vremena – kazao je Delić.

Euromelanoma je paneuropska, neprofitna udruga i mreža europskih dermatologa posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka kože.

Bosna i Hercegovina je njena punopravna članica od 2011. godine, a ove godine Euromelanoma BiH slavi 15. rođendan.

Ovogodišnja akcija ranog otkrivanja raka kože, koja se organizira u mjesecu svibnju, provodit će se u više od 30 gradova širom naše zemlje, u 57 javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, uključujući četiri klinička centra u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci.

Prema riječima dr. Kerima Alendara, specijaliste dermatologije i venerologije i potpredsjednika Euromelanoma BiH, pregledat će 83 liječnika, među kojima su dermatolozi i plastični kirurzi.

– Bit će besplatnih pregleda za rak kože, a između ostalog, javne preglede imat ćemo iu Sarajevu, Tuzli, Istočnom Sarajevu i ove godine po prvi put u gradu sunca – Trebinju – kaže Alendar.

U središtu ovogodišnje kampanje su mladi, a moto je „Namaži se, SPF te štiti“.

– Ovaj moto je dan s razlogom, jer na internetu i društvenim mrežama ima puno dezinformacija – kako pripremiti kožu za nadolazeće godišnje odmore. Društvenim mrežama šire se savjeti nestručnjaka – kako se treba postupno izlagati suncu kako bismo kožu pripremili za nadolazeće ljeto, zatim kako su kreme sa zaštitnim faktorom kancerogene te da kožu trebamo pripremiti u solariju kako bismo ljeto dočekali s najljepšim tenom. Cilj kampanje je skrenuti pozornost mladima da to nije istina i da vjeruju provjerenim informacijama koje daju liječnici, te na društvenim mrežama i obučene osobe – ističe Alendar.

Iako ne postoji registar oboljelih na razini države, naš sugovornik kaže da se svake godine broj novootkrivenih slučajeva raka kože poveća u prosjeku za pet posto.

– Kampanja Euromelanoma u posljednje je dvije godine provela istraživanje u 30 europskih zemalja, a rezultati su pokazali da samo 48 posto ispitanih koristi kremu za sunčanje tijekom namjernog izlaganja suncu, što je pad od 34 posto u odnosu na 10 godina ranije. Također, na pitanje – koriste li zaštitnu kremu tijekom rekreativnog i profesionalnog izlaganja suncu – samo 41 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok je prije 10 godina ta brojka iznosila 64 posto. Ono što posebno zabrinjava je rast korištenja solarija. Prije 10 godina koristilo ga je osam posto ispitanika, u posljednje dvije godine solarij je išlo 12 posto sudionika istraživanja – objašnjava Alendar.

Među malignim bolestima kože ističe se melanom – zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita, specijaliziranih stanica koje proizvode melanin uslijed izlaganja kože ultraljubičastim zrakama.

– Maligni melanom karakterizira brzi rast, mogućnost metastaza i visok stupanj smrtnosti ako se ne otkrije na vrijeme. Najčešće se dijagnosticira na koži, ali se može pojaviti i na sluznici, oku i noktima (akralni melanom). Znanstveno je dokazano da je najčešći uzrok melanoma ultraljubičasto zračenje, ali i opekline nastale u djetinjstvu, svijetla koža i kosa, plave ili zelene oči, broj madeža na tijelu veći od 50, broj atipičnih displastičnih nevusa, pozitivna obiteljska anamneza i, naravno, korištenje solarija – naglašava Alendar.

Navodi zabrinjavajući trend rasta malignog melanoma iz godine u godinu, što pokazuje i globalno istraživanje iz 2022. godine, kada je u svijetu zabilježeno 330.000 novodijagnosticiranih slučajeva bolesti i 60.000 umrlih od posljedica zloćudne bolesti.

Usporedbe radi, sedam godina ranije (2015.) zabilježeno je 290.000 slučajeva i 61.000 umrlih.

Ono što također zabrinjava, kako kaže naš sugovornik, jest dobna granica koja se značajno pomiče, pa obolijevaju mlađi ljudi, uglavnom između 20. i 40. godine, a prednjače žene.

– Iz rezultata istraživanja vidimo da raste broj oboljelih, ali se smanjuje smrtnost, što je posljedica ranog dijagnosticiranja melanoma in situ, ali i pametnih lijekova koji uspješnije liječe melanom koji je zahvatio limfne i krvne žile. Naglasio bih da je ova terapija dostupna i našim pacijentima, ali i ona ima važnu ulogu u svemu tome kada se otkrije rak – zaključuje Alendar.