Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je u utorak da njemački kancelar Friedrich Merz smatra prihvatljivim da Iran ima nuklearno oružje, što dodatno zateže odnose među saveznicima.

– Njemački kancelar Friedrich Merz smatra da je u redu da Iran ima nuklearno oružje – napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Dodao je da Merz ne zna što govori te je rekao da bi Teheran s nuklearnim oružjem držao svijet kao taoca.

Trump je branio svoje stajalište kao potez koji su druge nacije ili predsjednici odavno trebali učiniti.

– Nije ni čudo što Njemačkoj ide tako loše, i ekonomski i na druge načine – rekao je Trump.

Njemačka nije odmah odgovorila na Trumpove tvrdnje i optužbe.

Verbalni napad uslijedio je nakon Merzove izjave u ponedjeljak, gdje je udvostručio kritike SAD-a i Izraela zbog dugotrajnog rata s Iranom i obećao da će Europljani pojačati diplomatske napore u pronalaženju rješenja.

– Što se tiče Irana, da, bio sam razočaran – rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu upitan o njegovim izjavama da SAD-u nedostaje izlazna strategija i da su Amerikanci poniženi od Teherana.

Njemački kancelar Friedrich Merz ponovno je u ponedjeljak kritizirao SAD i Izrael zbog dugotrajnog rata s Iranom te najavio da će Europljani pojačati diplomatske napore u pronalaženju rješenja.

– Što se tiče Irana, da, razočarao sam se – rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu, upitan o svojim ranijim izjavama da SAD nema izlaznu strategiju i da su Amerikanci poniženi od Teherana.

– SAD i Izrael su od samog početka pretpostavljali da će se ovaj problem riješiti u roku od nekoliko dana, a sada moramo priznati da nije tako. Zato mi s europske strane želimo diplomatski doprinijeti pronalasku rješenja – dodao je.

Konzervativni čelnik rekao je da je Njemačka ponovno započela izravne pregovore s Iranom i da se savjetuje s regionalnim partnerima kako bi podržala diplomatske inicijative usmjerene na rješavanje sukoba.

– U bliskoj smo koordinaciji s američkom stranom, ali također jasno dajemo do znanja da imamo vlastite europske ideje o tome kako doći do rješenja ovog sukoba. Nadam se da ćemo uspjeti, ali nisam siguran – rekao je Merz.

Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak je pozvao Izrael da odmah prekine svoje vojne napade na Libanon i upozorio da eskalacija riskira izbacivanje iz kolosijeka napora da se postigne trajno primirje između SAD-a i Irana, javlja Anadolija.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Berlinu, Merz je izrazio duboku zabrinutost zbog situacije u južnom Libanonu i rekao da Njemačka radi s europskim i regionalnim partnerima na diplomatskim naporima za deeskalaciju sukoba.

– Intenzitet kojim Izrael tamo ratuje mogao bi uzrokovati neuspjeh mirovnog procesa u cjelini – a to se ne smije dogoditi. Zato sam jučer, zajedno s drugim šefovima država i vlada, pozvao izraelsku vladu da prestane sa pojačanim napadima – rekao je Merz.

Merz je rekao da je u osobnom kontaktu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u vezi s razvojem događaja. Dodao je da je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u srijedu dva puta razgovarao sa svojim izraelskim kolegom Gideonom Sa’arom kako bi mu prenio stav Berlina.

– Kao i proteklih tjedana, blisko i kontinuirano surađujemo s našim partnerima u Europi i regiji – dodao je.

Izrael je u srijedu izveo jedan od najvećih napada u Libanonu od pokretanja vojne ofenzive protiv Hezbollaha početkom prošlog mjeseca. Najmanje 254 osobe su ubijene, a 1.165 ranjeno u napadima, prema podacima libanonske civilne obrane.

Eskalacija je potaknula strah od moguće obnove izraelske okupacije južnog Libanona, koja bi potencijalno mogla doseći do rijeke Litani.

Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je u utorak da se čini da SAD i Izrael nemaju jasnu izlaznu strategiju za rat protiv Irana.

– Dijelimo mnoge njihove ciljeve. Ali svakim danom rata pojavljuje se sve više pitanja – rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu.

– Posebno smo zabrinuti jer očito ne postoji zajednički plan da se ovaj rat brzo i uvjerljivo privede kraju – dodao je.

Konzervativni njemački čelnik upozorio je da bi produljeni sukob mogao negativno utjecati na Europu kroz povećane sigurnosne prijetnje, rast cijena energije i moguću migrantsku krizu.

– Njemačka i Europa nemaju interesa u beskrajnom ratu. Nemamo interesa u raspadu teritorijalne cjelovitosti Irana, njegove državnosti ili ekonomske održivosti – rekao je Merz.

Dodao je da bi scenarij sličan onome kakav je viđen u Libiji, Iraku ili drugim zemljama u regiji bio štetan za sve.

Merz je također osudio napade Irana na susjedne zemlje koje nisu izravno uključene u sukob.

– Iran neselektivno napada zemlje u regiji, uključujući bliske partnere i saveznike naše zemlje. To oštro osuđujem. Ovi napadi moraju odmah prestati. Naši partneri u regiji imaju našu punu solidarnost – zaključio je.

Umirovljeni Nijemac suočava se s kaznenom istragom nakon što je u komentaru na Facebooku usporedio kancelara Friedricha Merza s animiranim likom Pinocchiom, koristeći emoji s dugim nosom kako bi kritizirao kancelarova prekršena obećanja.

Muškarac je primio pismo kriminalističke policije tri mjeseca nakon objave na društvenim mrežama, u kojem ga obavještavaju o istrazi prema članku 188. njemačkog Kaznenog zakona, koji zabranjuje uvrede političara, izvijestio je list Heilbronner Stimme.

Umirovljenik je u izjavi policiji svoj komentar branio kao govor zaštićen pravom na slobodu izražavanja koji ne predstavlja namjerno vrijeđanje bilo koje osobe. Pozvao je vlasti da obustave istragu.

Glasnogovornik policije rekao je da se prate komentari na društvenim mrežama i da se potencijalno kriminalni sadržaj prosljeđuje tužiteljstvu na razmatranje.

– Ako postoji sumnja na kazneno djelo, policijski službenici dužni su to istražiti. Sve daljnje odluke donosi tužiteljstvo – kazao je.

Tužiteljstvo razmatra slučaj kako bi odlučilo hoće li podići optužnicu, pišu novine.

Kritičari su dugo tvrdili da članak 188 guši legitimnu političku kritiku i da ga treba ukinuti.

Kancelar Friedrich Merz ponovno je u petak izabran za čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU), osvojivši 91,2 posto glasova izaslanika nakon dana obilježenog značajnim tehničkim problemima i kašnjenjima.

Stranka je planirala koristiti tablete za brzo digitalno glasovanje na kongresu u gradu Stuttgartu, a rezultati se očekuju za nekoliko minuta. Međutim, ponovljeni tehnički kvarovi prisilili su organizatore da u potpunosti odustanu od digitalnog glasovanja i podijele tradicionalne papirnate glasačke listiće za otprilike 1000 delegata, što je znatno usporilo proces.

Glasovanje se smatralo važnim pokazateljem Merzova autoriteta i kao čelnika stranke i kao kancelara, nakon izborne pobjede CDU/CSU-a prošlog svibnja. Njegov rezultat nadmašio je onaj iz 2024. godine, kada je osvojio 89,8 posto izaslaničkih glasova.

Stranački dužnosnici nisu odmah ponudili objašnjenje za problem digitalnog glasovanja ili nisu htjeli komentirati nagađanja o mogućem kibernetičkom napadu ili drugim uzrocima.

Europski čelnici u petak su se, na borbenoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, usredotočili na kraj međunarodnog poretka predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama – što je bila jedna od rijetkih točaka dogovora između Washingtona i njegovih NATO saveznika, piše danas u svojoj analizi CNN.

Njemački čelnik Friedrich Merz rekao je u uvodnom obraćanju da poslijeratni poredak uspostavljen nakon 1945. “više ne postoji”, ali je upozorio američke čelnike da su Sjedinjene Države dosegle granice svoje moći kada djeluju same, dok njihovo globalno vodstvo slabi.

Također je otkrio da je započeo razgovore s Francuskom o europskom nuklearnom odvraćanju, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Europa “mora postati geopolitička sila” suočena s ruskom agresijom.

Merzov govor na skupu u južnoj Njemačkoj, koji okuplja dužnosnike iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o međunarodnoj sigurnosti i diplomatskim pregovorima, istaknuo je sve veći jaz između Sjedinjenih Država i Europe. Čelnik njemačkog desnog centra Kršćansko-demokratske unije upozorio je da europska sloboda “više nije zajamčena” u eri velikih sila koje ignoriraju međunarodna pravila. Osudio je rat Rusije protiv Ukrajine i pozvao Europu da uloži u jačanje vlastitog odvraćanja. Također je bio otvoreni kritičar administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog politika povezanih s carinama, klimatskim promjenama i kulturnim sukobima – komentari koji bi mogli izazvati nezadovoljstvo u Washingtonu.

Ipak, kada se radi o nestanku prethodnog svjetskog poretka – temeljenog na institucijama i savezima predvođenim SAD-om – čini se da se Washington slaže. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je u četvrtak navečer, odlazeći u München, da je “stari svijet, iskreno, nestao” i da “živimo u novoj eri geopolitike”.

– To će zahtijevati da svi preispitamo kako to izgleda i koja će biti naša uloga – dodao je Rubio, ističući važnost Europe za SAD.

– Mislim da žele iskrenost. Žele znati kamo idemo, kamo bismo htjeli ići i kamo želimo ići zajedno s njima, rekao je.

Dan kasnije Merz je doista bio otvoren u ocjeni transatlantskih odnosa.

– Otvorio se jaz između Europe i Sjedinjenih Država – rekao je Merz.

– Američko pravo na vodstvo dovedeno je u pitanje, a možda i izgubljeno – dodao je.

Njemačka kancelarka potom je ponudila svojevrsni odgovor na oštar govor američkog potpredsjednika JD Vancea s prošlogodišnje konferencije. Godine 2025. Vance je kritizirao europske političare, tvrdeći da guše slobodu govora, gube kontrolu nad migracijom i odbijaju suradnju s ekstremno desnim strankama.

Godinu dana kasnije, Merz je odgovorio riječima:

– Kulturni ratovi pokreta MAGA u SAD-u nisu naši. Sloboda govora ovdje (u Njemačkoj) završava tamo gdje izgovorene riječi napadaju ljudsko dostojanstvo i naš ustavni poredak – istaknuo je.

– Ne vjerujemo u carine i protekcionizam, nego u slobodnu trgovinu – dodao je Merz, što je popraćeno burnim pljeskom.

– Ostajemo privrženi klimatskim sporazumima i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, jer smo uvjereni da se globalni izazovi mogu riješiti samo zajednički – rekao je, uz novi pljesak.

Komentari dolaze nakon što je Trumpova administracija povećala carine za Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo 2025. godine te se povukla iz Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.

Njemačka kancelarka potom je prešla na engleski i uputila oštro upozorenje američkom vodstvu, kao i poziv na obnovu transatlantskih odnosa.

– U eri rivalstva velikih sila ni Sjedinjene Države neće biti dovoljno jake da djeluju same – upozorio je Merz.

– Dragi prijatelji, članstvo u NATO-u nije samo konkurentska prednost za Europu, već i za Sjedinjene Države – rekao je.

Još jedna točka konvergencije između američkih i europskih stajališta pojavila se kada je Macron podržao Trumpovu inicijativu za pregovaračkim mirom u Ukrajini, “koji mora biti pravedan, trajan i čvrst”.

No, upozorio je da popuštanje ruskim zahtjevima nije rješenje, dodajući da “Europa ima svoje interese koje mora braniti, posebice kada je riječ o budućnosti strateške stabilnosti na našem kontinentu”.

Govoreći o onome što bi trebalo uslijediti nakon kolapsa zapadnog poretka predvođenog SAD-om, Macron je rekao da Europa mora stati na vlastite noge.

– U ovom novom geopolitičkom okruženju Europa mora postati geopolitička sila – rekao je.

– Proces je u tijeku, ali ga moramo ubrzati i jasno izgraditi sve elemente geopolitičke moći – u obrani, tehnologiji i smanjenju ovisnosti o velikim silama – kako bismo bili puno neovisniji – upozorio je.

Merz i Rubio sastali su se na marginama konferencije u petak kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini i statusu pregovora s Rusijom o okončanju sukoba, prema američkim i njemačkim vladinim izvorima.

Rubio je izrazio zahvalnost Njemačkoj na snažnoj podršci Ukrajini, uključujući 76 milijardi dolara pomoći do 2022. godine, rekao je zamjenik glasnogovornika američkog State Departmenta Tommy Pigott.

Govoreći o ulozi Europe u NATO-u, Rubio je odao priznanje naporima Njemačke da ojača savez, rekao je izvor iz njemačke vlade za CNN.

Dvojica dužnosnika također su razgovarala o nizu drugih globalnih izazova, uključujući situaciju u Iranu i trgovinska pitanja uoči Merzova planiranog posjeta Kini kasnije ovog mjeseca.

Merz je također održao bilateralni sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na kojem je razgovarao o ratu i suradnji u naoružanju.

Forum dolazi samo nekoliko tjedana nakon još jednog napetog sastanka svjetskih čelnika u Davosu u Švicarskoj, gdje je Trump kritizirao europske čelnike u govoru zbog migracijske politike i ustvrdio da europski saveznici iskorištavaju Sjedinjene Države.

Kancelar Friedrich Merz potvrdio je u četvrtak da su europski saveznici u pregovorima o razvoju zajedničkog nuklearnog odvraćanja, naglašavajući da Njemačka neće posjedovati nuklearno oružje.

– U dva međunarodno obvezujuća ugovora Njemačka se obvezala da neće posjedovati vlastito nuklearno oružje. No, to ne znači da ne možemo razgovarati o zajedničkom nuklearnom odvraćanju s europskim državama – rekao je novinarima u Berlinu.

Konzervativni čelnik potvrdio je da su takvi razgovori između Berlina i drugih europskih prijestolnica u tijeku, ali nije dao dodatne detalje.

– Ti razgovori su u tijeku, ali su u vrlo ranoj fazi i nisu u suprotnosti s dijeljenjem nuklearnog oružja sa SAD-om. One mogu biti komplementarne – rekao je Merz.

– Ali opet, ti su razgovori u vrlo ranoj fazi. Znamo da ćemo morati donijeti neke strateške i vojno-političke odluke, ali još nije sazrelo vrijeme za to.

Posljednjih mjeseci nekoliko je vodećih političara izrazilo zabrinutost da se Europljani više ne mogu osloniti na američki nuklearni kišobran zbog nepredvidivog pristupa predsjednika Donalda Trumpa. Pozvali su EU da razvije vlastite sposobnosti nuklearnog odvraćanja.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u utorak da sigurnost Arktika ostaje ključni prioritet za Europu, naglasivši da je Grenland, kao dio Danske, članica NATO-a.

– Sigurnost Arktika ostaje ključni prioritet za Europu. Sigurnost na Arktiku mora se osigurati kolektivno, u suradnji sa saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države – napisao je Merz na društvenoj mreži američke tvrtke X, napominjući da je Danska, uključujući Grenland, dio NATO-a.

Njegovi komentari dolaze usred obnovljenog američkog interesa za Grenland, nakon opetovanih najava predsjednika Donalda Trumpa da bi otok trebao postati dio SAD-a u strateške svrhe.

Dan nakon američke vojne operacije u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik Nicolas Maduro, Trump je u nedjelju ponovio svoj poziv na američko preuzimanje Grenlanda radi američkih sigurnosnih interesa.

Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je Trumpa da prekine prijetnje.

Nekoliko europskih zemalja, kao i EU, izrazili su snažnu potporu Danskoj i Grenlandu, odbacujući svaku sugestiju da bi o budućnosti otoka mogle odlučivati ​​vanjske sile i naglašavajući poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da pitanje teritorija ostaje “izuzetno bolno pitanje” za Ukrajinu, nakon razgovora s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, dok Kijev nastavlja pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i europskim partnerima o mogućem načinu okončanja rata, javlja Anadolija.

Govoreći nakon sastanka u Berlinu, Zelenski je rekao da je tijekom dugih razgovora s američkim izaslanstvom, predvođenim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, neslužbenim savjetnikom predsjednika Donalda Trumpa, Ukrajina jasno iznijela svoje stajalište, istaknuvši da se stajališta Kijeva moraju poštivati ​​u svakom mogućem dogovoru.

– Pa, imali smo tehničkih poteškoća s prijevodom. Ali da bih odgovorio na to pitanje, želim reći da imamo veliko poštovanje prema američkoj delegaciji. Ne osjećam da su SAD išta od nas tražile. Vidim SAD kao strateškog partnera – rekao je Zelenski.

– A što se tiče pitanja teritorijalnih ustupaka Rusiji, naravno. Mislim, ja dobro znam koji su ruski zahtjevi i, očito, nisam mogao ništa tražiti od američke delegacije. Samo sam prenio naš stav posebnim izaslanicima i zamolio ih da ga proslijede ruskoj strani – dodao je.

Zelenski je rekao da teritorijalno pitanje ostaje ključno i duboko osjetljivo za Ukrajinu.

– Pitanje teritorija je za nas izuzetno bolno – rekao je, napomenuvši da, iako Rusija ima svoje zahtjeve, ukrajinski stav ostaje “vrlo jasan” i da se mora poštovati u svakom mogućem dogovoru.

Zelenski je opisao Njemačku kao jednog od ključnih saveznika Ukrajine i zahvalio kancelarki Merz na bliskoj koordinaciji, naglasivši da sigurnosna jamstva ostaju središnji element pregovora.

– Sigurnosna jamstva moraju postojati i moraju funkcionirati, prije svega za Ukrajinu, ali i u interesu Europe – rekao je.

Potvrdio je da su razgovori s američkim timom trajali više sati tijekom dva dana i još traju, ocijenivši pregovore “vrlo utemeljenima na činjenicama”.

Zelenski je rekao da se od Washingtona očekuje da predloži moguće korake za postizanje konsenzusa, dok je Ukrajina spremna nastaviti raditi “pošteno i konstruktivno”.

Ukrajinski predsjednik istaknuo je i suradnju s Njemačkom u području obnove, energetike, protuzračne obrane i obrambene industrije, uključujući proizvodnju bespilotnih letjelica, istaknuvši da će zajednički projekti ojačati Ukrajinu i Europu.