Voljeli to ili mrzili, YouTube agresivno gura Shorts na svojoj platformi. Nažalost, kako ih nije bilo moguće potpuno onemogućiti, većina korisnika je imala samo mogućnost da ih ignoriraju.

U listopadu 2025. Google je uveo dnevni mjerač vremena za Shorts, u rasponu od 15 minuta do 2 sata, kako bi pomogao u suzbijanju ovisnosti.

Sada ide korak dalje dopuštajući vam postavljanje mjerača vremena na 0 što učinkovito onemogućuje Shorts.

U siječnju ove godine Google je proširio dnevni mjerač vremena za Shorts na roditeljske račune, omogućujući roditeljima da ograniče izloženost svoje djece tim isječcima.

Ali čak i tada su vrijedila ista ograničenja, s minimalnim timerom od 15 minuta.

U to je vrijeme Google obećao dodati 0-minutni mjerač vremena kako bi roditelji mogli u potpunosti kontrolirati pristup djece Shorts sadržaju.

Opcija je sada dostupna roditeljima i polako se uvodi za sve korisnike Google računa.

To znači da možete potpuno isključiti Shorts, ne samo za svoju djecu nego i za sebe, obuzdavajući svoju ovisnost o videu.

Postavite mjerač vremena na 0 (ako je opcija dostupna za vaš račun). Ako opcija od 0 minuta još nije dostupna, možete postaviti mjerač vremena u intervalima od 15 minuta do 1 sata, nakon čega slijedi opcija od 2 sata.

Iako se ovo čini kao mali dodatak, značajno će pomoći u kontroli ovisnosti o Shorts sadržaju i stati na put beskrajnom “doomscrollingu”.

Za roditelje, 0-minutni mjerač vremena pruža puno više kontrole, osiguravajući da se djeca uopće ne navuku na ovaj video format.

Samsung je najavio da će aplikacija Samsung Messages prestati raditi u srpnju 2026. Prije nego Samsung Messages zauvijek nestane, Samsung preporučuje korisnicima da prijeđu na Google Messages.

U najavi tvrtke stoji: “Poboljšajte svoje iskustvo slanja poruka” prebacivanjem na Googleovu aplikaciju kako biste osigurali “dosljedno iskustvo slanja poruka na Androidu”.

Samsung također upućuje korisnike da provjere točan datum gašenja unutar same aplikacije Samsung Messages, što ukazuje da će se proces odvijati u fazama ili ovisno o regiji.

Dugogodišnjim korisnicima Samsunga i onima koji prate zbivanja ovo nije naglo gašenje, već “zadnji čavao u lijes”.

Još u srpnju 2024. Samsung je najavio da će Google Messages postati zadana aplikacija na Galaxy telefonima.

Tvrtka se u posljednjih nekoliko godina sve više uskladila s Googleovom strategijom, instalirajući Google Messages kao zadanu SMS/RCS aplikaciju na mnogim svojim novijim uređajima.

Zapravo, serija Galaxy S26 dolazi s aplikacijom Google Messages kao zadanom, dok je Samsung Messages potpuno izostavljen.

Tvrtka napominje da će uređaji s Androidom 11 ili starijim nastaviti podržavati Samsung Messages, vjerojatno zbog problema s kompatibilnošću.

Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) jutros u sedam sati privremeno je prekinula emitiranje redovnog programa, a tijekom dana emitirat će samo vijesti. Razlog je dramatična financijska kriza i rok koji ističe danas (26. veljače) za izmirenje duga Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU) u iznosu od oko 22 milijuna KM.

Vršitelj dužnosti generalnog direktora Belmin Karamehmedović kazao je kako ovo nije nova priča, već dugogodišnje upozorenje na sistemski problem.

– To govorimo godinama, ali konkretnih rješenja nema. Ako EBU pokrene blokadu računa, imat ćemo još mjesec-dva do potpunog sloma – kazao je na izvanrednoj press konferenciji pod motom “Nemojte ugasiti BHRT”.

Naglasio je da dug RTRS-a prema BHRT-u premašuje 104 milijuna KM, što je višestruko više od obveza koje BHRT ima prema EBU-u, te da je kriza eskalirala od 2017. godine, kada je u skladu sa zakonom obustavljena raspodjela RTV takse.

Direktorica BHT1 Neda Tadić istakla je da odluka o simboličnom “zatamnjenju” ekrana nije donesena olako.

– Tehnologija se pokvari, scenografija se raspadne, ljudi odu. Došli smo do zida – kazala je, dodavši da BHRT nije pod utjecajem bilo koje političke opcije i ispunjava svoju javnu misiju.

Urednik glazbenog radijskog programa BHRT-a Vedran Prodić kaže kako se unatoč svemu radi s velikim entuzijazmom.

Karamehmedović upozorava da bi blokada računa značila spiralu pljenidbi i gašenje signala.

– Sabor je naš osnivač i samo nas zakon može ugasiti, ali realnost je da bez sistemskog rješenja nećemo moći preživjeti – kazao je zahvalivši radnicima i građanima koji plaćaju porez.

Sudbina javnog servisa sada ovisi o reakciji nadležnih institucija.

Meta gasi svoju samostalnu web stranicu Messenger, službeno je potvrđeno. Web stranica će nestati u travnju, iako će web korisnici i dalje moći slati i primati poruke unutar Facebooka.

– Nakon što messenger.com nestane, automatski ćete biti preusmjereni na korištenje facebook.com/messages za razmjenu poruka na računalu.

Razgovore možete nastaviti tamo ili putem mobilne aplikacije Messenger, stoji na stranici za pomoć korisnicima.

Korisnici će moći vratiti svoju povijest razgovora nakon prelaska na aplikaciju unosom PIN broja. Ovo je isti PIN koji je korišten za izradu početne sigurnosne kopije na Messengeru. Oni koji su ga zaboravili, ne trebaju brinuti, jer ga je moguće resetirati.

Međutim, mnogi korisnici izrazili su nezadovoljstvo Metinom odlukom da ugasi samostalnu web stranicu, piše TechCrunch.

To posebno vrijedi za one koji su deaktivirali svoje Facebook račune, ali su nastavili koristiti Messenger.

Ovo se događa samo nekoliko mjeseci nakon što je Meta zatvorila Messengerove samostalne desktop aplikacije.

U to je vrijeme Meta usmjerila postojeće korisnike na Facebook da nastave koristiti uslugu, a ne namjensku web stranicu Messenger. Drugim riječima, njezina je sudbina od listopada zapečaćena.

Messenger ima dugu i bogatu povijest. Platforma je prvi put pokrenuta kao Facebook Chat još 2008. godine.

Facebook Messenger postao je samostalna aplikacija 2011. godine, a tvrtka je dugo pokušavala od Messengera napraviti nešto “izvan Facebooka”.

Uklonio je mogućnosti slanja poruka iz glavne Facebook aplikacije 2014. i počeo usmjeravati korisnike na aplikaciju Messenger, ali je počeo ponovno integrirati Messenger u Facebook aplikaciju 2023. godine.

Iako je GPT-4o bio tehnološki uspjeh, njegova najveća vrlina – sposobnost da zvuči nevjerojatno ljudski, empatično i toplo – postala je njegovo najveće prokletstvo.

OpenAI je službeno umirovio model, unatoč tome što su ga korisnici prošle godine doslovno “vratili iz mrtvih” nakon što im se novi GPT-5 učinio previše hladnim i robotskim.

Međutim, ovoga puta nema povratka. OpenAI se suočava s lavinom tužbi koje tvrde da je model bio “previše koristan”.

Glavni problem koji istraživači ističu je takozvana ulizičnost – osobina AI modela da se podilazi korisniku pod svaku cijenu.

Umjesto ispravljanja pogreške ili postavljanja granice, GPT-4o je često potvrđivao čak i opasne zablude korisnika kako bi održao privid “prijateljskog” razgovora.

Stručnjaci upozoravaju da je to dovelo do fenomena koji nazivaju “AI psihoza”, gdje ranjivi korisnici povjeruju da je softver zapravo svjesno biće koje ih voli i razumije.

U najtragičnijim slučajevima ova vrsta emocionalne ovisnosti povezana je sa smrtnim ishodima, što je kompaniju natjeralo na radikalne rezove.

Svi korisnici ChatGPT-a sada su automatski nadograđeni na verziju GPT-5.2. OpenAI tvrdi da je novi model manje sklon snishodljivosti prema korisniku, dolazi sa strožim filtrima za otkrivanje emocionalne manipulacije i fokusiran je na rješavanje zadataka, a ne na simulaciju duboke emocionalne veze.

Društvene mreže već su preplavljene oproštajnim porukama korisnika koji tvrde da su “izgubili prijatelja”, što samo dodatno potvrđuje opravdanost strahovanja stručnjaka o tome koliko lako AI može manipulirati ljudskim osjećajima.

Izbacivanje Hayat televizije i Izvorne TV iz ponude velikih telekom i kablovskih operatera otvorilo je pitanje kriju li se iza formalnog pozivanja na propise politički pritisci na medije. Kompanija Telemach od idućeg tjedna prestaje emitirati Izvornu TV i kanale iz Hayat grupacije, vijest je koja je sinoć odjeknula, a nakon toga i BH Telecom.

I dok iz BH Telemacha tvrde da nisu ispunjeni uvjeti iz Pravilnika 79/2016, pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije BiH upozoravaju da bi posljedice mogle biti puno ozbiljnije ako se pokaže da je politika umiješala ovaj slučaj.

Iz Telemacha je za Faktor potvrđeno da su u zakonskom roku od osam dana obavijestili Regulatornu agenciju za komunikacije BiH o prestanku emitiranja kanala Izvorna TV i Hayat, uključujući i sve njihove tematske kanale – Hayat 2, Hayatovci, Hayat Music Box i Hayat Folk Box.

– Telemach će nastaviti pratiti situaciju i nada se da će navedeni kanali u budućnosti ponovno biti dio programske ponude – navodi se u odgovoru kompanije, uz obrazloženje da trenutno nisu ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom 79/2016.

Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić (SBiH) za Faktor upozorava da bi politička pozadina ovakvih odluka bila izuzetno opasna po slobodu medija.

– Čitam da je to isto najavio i Telemah. Ne znam koji su razlozi, ali se nadam da nisu politički, nego ekonomski. Jesu li gospodarski, to je pitanje koje se rješava na sudu – rekao je Čavalić.

Dodaje kako je potrebno što prije sjesti i pokušati pronaći rješenje kako bi se prevladale prepreke i vratili isključeni kanali u kabelske mreže.

S druge strane, zastupnik SDA Salko Zildžić smatra da je teško povjerovati da se radi samo o poslovnoj odluci.

– Sve što se događa govori da se ne radi samo o gospodarstvu, nego i o politici. Ne vidim problem u plaćanju prijenosa domaćih televizija ako se već plaćaju regionalni prijenosi. Ovdje je glavni problem, po meni, to što se nekome iz vlasti ne sviđa sadržaj koji se emitira – ističe Zildžić za Faktor.

Prema njegovim riječima, postoji osnovana sumnja da se radi o pokušaju političkog pritiska na medije, dok su drugi operateri, koristeći situaciju s BH Telecomom, odlučili iskoristiti priliku i izbjeći plaćanje naknade za emitiranje.

Isključivanje domaćih televizijskih postaja iz kabelskih mreža, bez jasnih i transparentnih obrazloženja, ponovno je otvorilo pitanje odnosa politike, kapitala i slobode medija u Bosni i Hercegovini – pitanja na koja javnost još uvijek čeka konkretne odgovore.

Gašenje 3G mreže u Bosni i Hercegovini trenutno nije zakonski propisano niti vremenski definirano, a država još uvijek nema jasnu strategiju uvođenja 5G mreže. Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH ističu da je 3G signal moguće ukinuti samo ako se osigura adekvatna pokrivenost 4G mrežom, dok telekom operateri najavljuju postupnu modernizaciju mreža, ali bez preciznih rokova za prelazak na 5G.

Iz RAK-a su u razgovoru za Fenu naveli da postojeća politika telekomunikacijskog sektora ne predviđa da se operatorima nalaže konkretan rok za obavezno gašenje 3G usluga.

– U tom smislu, za ove aktivnosti u Bosni i Hercegovini nije utvrđen precizan rok i način primjene. Zbog nepostojanja jasnih i obvezujućih smjernica, te se aktivnosti provode temeljem poslovne odluke operatera – ističu.

Pritom se, dodaju, mora striktno voditi računa o obvezi pokrivanja teritorija zamjenskom uslugom, što znači da se 3G signal na određenom području ne može isključiti prije nego što se osigura dostupnost 4G mreže, koja pruža značajno bolju kvalitetu usluge.

Iz ove agencije pojašnjavaju da starija 3G tehnologija više ne zadovoljava potrebe suvremenih usluga, a cilj njezinog postupnog ukidanja je oslobađanje radiofrekvencijskog spektra za razvoj naprednijih mobilnih mreža nove generacije.

Imajući u vidu da je gašenje 3G mreže opsežan projekt gašenja tehnologije koja je bila u širokoj upotrebi, RAK očekuje od operatora da pripreme detaljan plan aktivnosti prije gašenja 3G mreže te da o tome pravovremeno obavijeste Agenciju i javnost.

Poseban su izazov, kažu, korisnici čiji uređaji ne podržavaju 4G ili 5G usluge jer će im uređaji prestati raditi nakon prekida 3G signala. Zato ističu da je pravodobno informiranje korisnika ključno za nesmetan prijelaz na nove tehnologije.

Kada je riječ o uvođenju 5G mreže u BiH, iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH navode da, s obzirom na relativno kasnu dodjelu 4G licenci mobilnim operaterima, uspostava 5G regulative i dodjela 5G licenci do sada nije bila prioritet u BiH.

Prema uvjetima 4G licence koja im je dodijeljena 2019. godine, operateri su bili dužni pokriti 75 posto teritorija i 95 posto putnih ruta širokopojasnom uslugom te 90 posto teritorija i 98 posto putnih ruta glasovnom uslugom do sredine 2024. godine.

– Međutim, trenutno ne postoje jasne smjernice niti strategije za uvođenje 5G mreže u BiH – ističu iz RAK-a.

Napominju da je Nacrtom Politike Sektora elektroničkih komunikacija za razdoblje 2023. – 2027. godine predviđena mogućnost dodjele dozvola i uvođenja 5G mreže. Prema rokovima predviđenim u nacrtu Sektorske politike, Vijeće ministara BiH do listopada ove godine trebalo bi donijeti odluku kojom će se definirati rok za izdavanje dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem 5G mreža, uvjeti za dodjelu dozvole te cijena, način i postupak plaćanja, kao i namjena uplaćenih sredstava.

Međutim, prema RAK-u, nova sektorska politika još nije donesena.

Europska komisija je 2016. usvojila 5G akcijski plan za Europu kako bi osigurala ranu implementaciju 5G infrastrukture diljem Europe, s ciljem uvođenja 5G usluga u svim državama članicama EU-a najkasnije do kraja 2020. godine.

Nakon toga, podsjećaju iz RAK-a, predložena je brza uspostava kako bi se do 2025. osigurala neprekinuta 5G pokrivenost u urbanim sredinama i duž glavnih prometnih pravaca. Dokumentom “Digitalni kompas: Europski put za digitalno desetljeće”, usvojenim 2021., postavlja se dodatni cilj pokrivanja svih naseljenih područja 5G mrežom do 2030. godine.

Navode i da, prema izvješću Europske unije o implementaciji 5G za 2025., zemlje EU s ostvarenom pokrivenošću od 94,3 posto kućanstava u svrhu globalnog razvoja tek neznatno zaostaju za globalnim liderima, poput Južne Koreje, Japana, Norveške i Islanda.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan i šire, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su već napravile značajan napredak kada je u pitanju pokrivenost 5G mrežom, u Albaniji je 5G mreža uvedena u studenom 2024. godine, dok se u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini uvođenje ove mreže tek očekuje.

Iz RAK-a pojašnjavaju da praksa uvođenja 5G mreža u Europi i svijetu ukazuje na to da je različit stupanj dostupnosti 5G mreže uzrokovan složenim čimbenicima uključujući državne politike dodjele spektra i šire ekonomske čimbenike.

– Dostupnost 5G mreže snažno je povezana sa strateškim odlukama i pristupom, kao što su rokovi, način dodjele spektra i troškovi, obveze pokrivenosti, mehanizmi subvencioniranja i propisi o dijeljenju infrastrukture i licenciranju. To ukazuje na činjenicu da konkurentnost 5G mreže oblikuju manje tehnološki nedostaci ili tržišne neravnoteže, a više učinkovita provedba politika – dodaju.

Sa stajališta upravljanja spektrom, kao jednog od ključnih uvjeta za uspješnu implementaciju 5G mreža, pojasnili su situaciju u BiH u tom kontekstu.

– Tri su frekvencijska pojasa na kojima se dodjeljuju dozvole za spektar za potrebe mreža nove generacije, a to su 700 MHz, 3,5 GHz i 26 GHz. S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj pojedine državne institucije još uvijek koriste dio radiofrekvencijskog spektra 3,5 i 26 GHz za potrebe svojih komunikacijskih sustava, posebnim međuinstitucionalnim sporazumom utvrđene su mjere i obveze s prijelaznim razdobljem do kraja 2026. godine za provedbu prijelaza i oslobađanje ovog dijela spektra, što podrazumijeva i osiguranje financijskih sredstava za nabavu nove opreme – navode iz RAK-a.

Istaknuli su da je u postupku izrade dozvole potrebno provesti detaljne analize kako bi se odredio adekvatan način dodjele spektra, uzimajući u obzir sve relevantne ekonomske i tržišne aspekte koji mogu utjecati na uspostavu i primjenu 5G mreža i usluga.

Napominju da će važan korak u tom procesu biti donošenje novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji bi, usklađivanjem s Europskim kodeksom za elektroničke komunikacije, trebao omogućiti poboljšanja u dodjeli radiofrekvencijskog spektra i postavljanju 5G mreže.

Mtel, jedan od bosanskohercegovačkih telekom operatera, u razgovoru za Fenu pojasnio je vlastite planove i aktivnosti vezane za modernizaciju mobilnih mreža.

Iz kompanije navode da se proces postupnog gašenja 3G tehnologije i prelaska korisnika na 4G odvija u skladu s tehničkim mogućnostima i trendovima u regiji i Europskoj uniji, te da se očekuje da će se u taj proces uključiti i Bosna i Hercegovina.

Potvrdili su da Regulatorna agencija za komunikacije BiH ne propisuje obvezu gašenja 3G mreže, a ne postoje ni službeni rokovi za taj proces.

– Odluku o gašenju 3G mreže teleoperateri donose samostalno. Proces zahtijeva detaljnu tehničku pripremu, analizu korištenja 3G usluga i pravovremeno informiranje korisnika, kako bi se osigurala nesmetana migracija na 4G mrežu – objašnjavaju.

Naglašavaju da je održavanje više generacija mobilnih mreža i tehnički i financijski zahtjevno te da je 3G mreža manje energetski učinkovita i skuplja za održavanje u usporedbi s novijim tehnologijama.

– Zato je njegovo gašenje planirano u sklopu šire modernizacije, uz prelazak korisnika na 4G i pripremu za 5G – poručuju iz Mtela.

Kada je riječ o trenutnoj pokrivenosti 4G mrežom i hoće li ona biti zadovoljavajuća kada se 3G ugasi, kažu da Mtel 4G mrežom trenutno pokriva 97,76 posto stanovništva i 97,30 posto prometnica u BiH.

– Ovako visoka pokrivenost omogućuje stabilan pristup mobilnim uslugama i predstavlja temelj za uspješnu migraciju korisnika s 3G na 4G mrežu – dodali su.

Uvođenje 5G mreže u BiH, kako navode, ovisi o nizu faktora, među kojima su regulatorni okvir, dostupnost frekvencijskog spektra i tehnička spremnost tržišta. Ističu da prate razvoj situacije i pripremaju se za sljedeće korake, iako točan vremenski okvir komercijalnog pokretanja 5G mreže još nije određen.

– Mtel je već uspješno proveo testno puštanje u rad 5G mreže i aktivno testira spremnost svih segmenata za njezinu implementaciju. Kompanija intenzivno prati trendove i ulaže u modernizaciju, kako bi, čim se steknu regulatorni uvjeti i osiguraju potrebne frekvencije, bila spremna za uvođenje 5G mreže i pružila vrhunsko iskustvo u korištenju mobilnih usluga – pojašnjavaju iz Mtela.

Iz HT Eroneta za Fenu su kazali da je u ovom trenutku još prerano za donošenje odluke o potpunom gašenju 2G i 3G mreža, ali da je, u svakom slučaju, realno očekivati ​​da će se u naredne dvije godine krenuti s postupnim gašenjem, prvo 3G, a potom i 2G mreža.

Kako pojašnjavaju, 4G mreža pokriva više od 95 posto stanovništva i magistralnih prometnica te pokriva oko 75 posto ukupnog teritorija BiH, tako da bi do potpunog gašenja 3G mreže pokrivenost trebala biti potpuno zadovoljavajuća.

Kako navode iz HT Eroneta, uvođenje 5G mreže započet će onog trenutka kada Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Regulatorna agencija za komunikacije raspišu javni natječaj i izdaju dozvolu za korištenje 5G frekvencijskog spektra.

Do tada, ističu, jedine aktivnosti koje su se mogle provoditi bez dodjele 5G licence bile su implementacija i modernizacija 4G opreme, koja je također “5G ready”, kako bi bila spremna za dodjelu 5G licence.

Oprema koju je HT Eronet nabavio za 4G mrežu, a koja je “5G ready”, dolazi od europskog dobavljača Ericssona i u potpunosti zadovoljava sve tehničke i sigurnosne standarde, sukladno EU “toolbox for 5G security”, ističu iz tvrtke.

U mnogim europskim zemljama 3G mreže već su potpuno ugašene ili se njihovo gašenje planira u narednim godinama, kako bi se radiofrekvencijski spektar oslobodio za razvoj 4G i 5G mreža.

Prosječna pokrivenost 5G mrežom u Europskoj uniji znatno je veća od većine drugih zemalja, a pokrivenost u nekim članicama doseže 98-100 posto.

Dok neke susjedne zemlje već implementiraju 5G tehnologiju, BiH je među zemljama u kojima 5G još nije implementiran u osnovnoj komercijalnoj fazi.