Izložba “Gaza: Kronika genocida”, na kojoj su prikazane potresne fotografije palestinskog fotoreportera Alija Hassana Jadallaha, otvorena je u subotu u zgradi Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, u sklopu WARM Festivala 2026.

Instalacija prikazuje vizualni zapis rata u Gazi kroz objektiv fotografa Anadolu Agency koji je dokumentirao događanja na terenu u izuzetno teškim i opasnim uvjetima.

Izložene fotografije svjedoče o razaranju, raseljavanju, stradanju civila, ali i njihovoj otpornosti, naglašavajući ključnu ulogu domaćih novinara u situacijama kada je pristup stranih medija ograničen.

Kustos izložbe Damir Šagolj rekao je da Jadallah predstavlja “najboljeg i najopsežnijeg kroničara svega što se događa u Gazi u posljednjih nekoliko godina”.

– Apsolutno sam siguran, i ako to imam pravo reći, da je ovo što vidite ovdje u Sarajevu najsnažnija i najizravnija fotografska reportaža jednog fotografa o genocidu ikada – rekao je Šagolj.

Dodao je kako “nijedan fotograf nikada nije izravno zabilježio ovakav genocid”, istaknuvši simboliku datuma otvaranja.

– Cijeli naš festival i ova izložba morali su se održati danas, 11. srpnja, kada se obilježava i godišnjica genocida u Srebrenici – rekao je Šagolj.

Fotografova supruga Doaa Elasawi, koja je s djecom doputovala u Sarajevo na otvorenje izložbe, kazala je kako prikazane fotografije svjedoče o svakodnevnom stradanju u Gazi.

– Fotografije ovdje u Sarajevu, gdje sam prvi put, pokazuju koliko Gaza trenutno pati, pokazuju kako ljudi u Gazi umiru svaki dan – rekao je Elasavi.

Dodala je kako su “ove fotografije stvarne priče ljudi koji gube svoje obitelji, djecu, roditelje i koji i sada pate zbog rata”.

Istaknula je i da rad njenog supruga dokumentira sudbine onih koji su ostali bez svega.

– Fotografije pokazuju u kakvom su stanju ljudi koji su ostali bez svojih domova. Djeca nemaju djetinjstvo, čak i kad rat malo prestane, njegova težina se nastavlja i posebno pogađa najmlađe – rekla je.

Istaknula je i težak položaj novinara u ratnim uvjetima.

– Novinari posebno stradaju u ratu, oni su ti koji svjedoče svemu i prenose istinu uprkos opasnostima – dodao je Elasavi i zahvalio se Anadolu Agency i festivalu WARM.

Izložba je organizirana u sklopu WARM Festivala 2026., međunarodne manifestacije posvećene ratnom izvještavanju, dokumentarnoj fotografiji i ljudskim pravima, u suradnji s Galerijom 11/07/95 i nagradom Bayeux Calvados-Normandy za ratne reportere.

Jadallah, fotoreporter iz Gaze s više od 13 godina iskustva, stekao je međunarodno priznanje za svoje radove koji su objavljeni i izlagani diljem svijeta.

Izložba će za posjetitelje biti otvorena do 21. kolovoza.

Najmanje šest Palestinaca je ubijeno, a deset drugih, uključujući djecu, ranjeno je u subotu kada je izraelska bespilotna letjelica udarila u šator u kojem su bili raseljeni civili u Gazi, prema medicinskim izvorima, javlja Anadolija.

Napad je bio usmjeren na šator u četvrti Al-Rimal zapadno od Gaze, uništivši ga i oštetivši obližnja skloništa, rekli su svjedoci za Anadoliju.

Medicinski izvori rekli su da je u napadu šest osoba ubijeno, a deset ranjeno.

Izraelska vojska nije odmah komentirala incident.

Napad je uslijedio usred kontinuiranog izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 10. listopada, prema palestinskim vlastima.

Otkako je prekid vatre stupio na snagu, najmanje 951 Palestinac je ubijen, a 2.984 ranjeno u gotovo svakodnevnim izraelskim napadima, prema palestinskim podacima.

Hamas je u subotu objavio da će razgovori s palestinskim frakcijama i posrednicima započeti u nedjelju kako bi se dovršila provedba prve faze sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze, kao i napredak pregovora o drugoj fazi.

U video obraćanju, glasnogovornik Hamasa Hazem Qassem rekao je da će fokus sastanaka biti na potpunoj provedbi prve faze sporazuma, uključujući okončanje, kako je rekao, izraelskih kršenja, ponovno otvaranje graničnih prijelaza i dopuštanje humanitarne pomoći da pritječe u Gazu.

Dodao je da će razgovori također obuhvatiti pitanja vezana uz drugu fazu prekida vatre, uključujući prijedloge o raspoređivanju međunarodnih snaga u Gazi i razoružanju palestinskih frakcija.

Qassem je istaknuo da Hamas pristupa pregovorima s osjećajem nacionalne odgovornosti, stavljajući interese palestinskog naroda u središte političkih napora i dodao da pokret nastoji spriječiti povratak rata i zaštititi stanovništvo enklave.

Izaslanstvo Hamasa na visokoj razini stiglo je u petak u Kairo na razgovore s egipatskim dužnosnicima o dovršetku prve faze sporazuma i uspostavi mehanizama za prelazak na drugu fazu. Kako je saopćeno iz pokreta, delegaciju predvodi Khalil al-Hayya.

Američki predsjednik Donald Trump u rujnu je predstavio plan od 20 točaka koji daje okvir za primirje, uključujući oslobađanje izraelskih zarobljenika, povlačenje Izraela iz Gaze, formiranje tehničke uprave i raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga, pozivajući pritom na razoružanje Hamasa.

Prva faza sporazuma o primirju uključivala je prekid vatre i razmjenu zarobljenika između Izraela i palestinskih frakcija, ali palestinski izvori tvrde da Izrael krši dogovor gotovo svakodnevno.

U drugoj fazi očekuje se dodatno povlačenje Izraela s teritorija, dok bi međunarodne snage preuzele sigurnosne odgovornosti, uključujući omogućavanje dostave humanitarne pomoći i materijala za obnovu.

Prema palestinskim podacima, od listopada 2023. u izraelskim je napadima ubijeno gotovo 73.000 Palestinaca, a više od 173.000 ih je ranjeno, uglavnom žena i djece. Unatoč primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada 2025., izraelske snage ubile su najmanje 947 ljudi i ranile još 2935 u gotovo svakodnevnim napadima, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

Izraelski vojnik svjedočio je slavlju svojih suboraca koji su klicali i čestitali jedni drugima.

Upravo su udarili u vozilo s Palestincima koji su se vozili u blizini dijela pojasa Gaze pod izraelskom kontrolom i sve ih ubili, izvještava yahoo vijesti.

Opisao je kako su takve scene postale uobičajene nakon što je krhki prekid vatre stupio na snagu u listopadu.

U tjednima koje je proveo stacioniran u Gazi, rekao je, vojnici su uživali u prilici pucati na one koji su prešli ili se približili takozvanoj žutoj liniji koja dijeli Pojas na područja pod izraelskom i palestinskom kontrolom.

Dok su diplomatski napori za jačanje sporazuma zapeli, trojica vojnika opisala su osjećaj zbunjenosti na teritoriju razorenom sukobom, uz nedostatak jasnih pravila ponašanja oko žute linije.

– Bila je to prava džungla – rekao je vojnik od dvadesetak godina.

– Nakon primirja zapovijedalo se: “Ako netko prijeđe crtu, pucaj”. Vojnici, raspoređeni diljem Gaze između listopada i siječnja, koji su se u međuvremenu vratili u civilni život, govorili su pod uvjetom anonimnosti zbog straha od stigme.

Naveli su da se javljaju jer su ljuti i tužni zbog onoga što su vidjeli.

Prema njihovim riječima, pojedini zapovjednici su usmeno podržali sporazum, dok su privatno izrazili želju za nastavkom rata.

Ponekad su vojnici bili predaleko ili djelovali prebrzo da bi prepoznali na koga pucaju, zabrinutost koju je ponovila skupina veterana zviždača.

Svjedočanstva vojnika rijedak su uvid u događaje u dijelu Gaze koji je pod izraelskom kontrolom otkako je sporazum stupio na snagu prije sedam mjeseci.

Novinari su dokumentirali pucanje na palestinske civile, uključujući djecu u igri, u blizini Žute linije, a vojnici kažu da se činilo da ubojstva nikada nisu prestala usred krhkog sporazuma.

– Takozvano primirje je šala – rekao je novinarima jedan vojnik.

Kada je prekid vatre stupio na snagu, Izrael je povukao trupe u tampon zonu označenu žutom linijom, preuzimajući kontrolu nad nešto više od polovice Pojasa.

Prema sporazumu, izraelske snage trebale bi izvršiti potpunije povlačenje, iako za to nema vremenskog okvira.

Američki diplomat koji nadzire primirje kaže da je napredak zaustavljen oko ključne sporne točke – razoružanja Hamasa, o čemu ovise sva druga pitanja, uključujući izraelsko povlačenje i obnovu.

U međuvremenu, Izrael je proširio kontrolu nad dodatnim teritorijem u Gazi, a obje strane se međusobno optužuju za kršenje primirja.

Točno mjesto linije bilo je dvosmisleno i ponekad nevidljivo.

Ponegdje je bio označen žutim kockama i bačvama, a ponegdje uopće nije bio označen.

Izraelska vojska pozvala je novinare da vide dio žute linije u središtu Gaze, u blizini izbjegličkog kampa Maghazi.

Tamo je linija bila vidljiva, obilježena širokom zemljanom stazom i malim žutim oznakama. Na istoku je ležao pusti otvoreni prostor koji je vodio do jako utvrđene izraelske vojne postaje udaljene oko 500 metara.

Otkako je prekid vatre stupio na snagu, više od 900 ljudi ubijeno je u Gazi, deseci njih u blizini ili preko žute linije, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

Ministarstvo ne navodi koliko je militanata bilo među njima, ali među mrtvima ima nenaoružanih muškaraca i djece.

Izraelska vojska tvrdi da je većina ubijenih prilikom prelaska linije predstavljala prijetnju vojnicima.

Ali vojnici koji su razgovarali s novinarima i Breaking the Silence — skupinom zviždača koja prikuplja svjedočanstva vojnika — rekli su da su vojnici ponekad bili predaleko, prebrzi i pod prevelikim pritiskom da procijene situaciju.

Jedan od vojnika rekao je da je bio raspoređen nekoliko stotina metara od žute linije i vidio kako su vojnici ubili nekoliko ljudi koji su je pokušali prijeći.

Vojnici koji pucaju ili naređuju napade dronovima ne znaju uvijek tko prelazi crtu, rekao je.

Breaking the Silence kaže da su opća pravila ponašanja izuzetno blaga, posebno za one koji prijeđu crtu, a zapovijed u mnogim područjima je “pucaj da ubiješ”.

Izvršni direktor Nadav Weiman, veteran koji je služio u Gazi, ali ne iu ovom ratu, rekao je da udaljenost od mete i vojnici skloni brzom povlačenju obarača mogu biti problem.

Prema njegovim riječima, zapovijedi i politika viših vojnih zapovjednika “stvorile su stvarnost u kojoj su bezbrojni civili ubijeni i ubijani zbog prelaska nevidljivih linija”.

U jednom izvješću za Breaking the Silence, vojnik opisuje upute jedinicama za svakoga tko prijeđe žutu liniju: “eliminirajte ga bez obzira na sve.”

Drugi vojnik, koji je bio stacioniran u Gazi tjednima nakon prekida vatre, rekao je da je zapovjednikova poruka bila da se linija mora održati pod svaku cijenu.

– Postojao je opći osjećaj da ljudski život nema vrijednost – rekao je.

Kada je riječ o obilježavanju žute linije, vojnik je rekao da su mu nadređeni rekli da je to “previše posla”, da to nije njihov posao i da Palestinci trebaju znati gdje je to.

Boravak u Gazi ostavio mu je, kako je rekao, emotivne posljedice.

Podaci neprofitne organizacije Armed Conflict Location and Event Data Project pokazuju da je travanj bio najsmrtonosniji mjesec u Gazi ove godine, pri čemu se broj zabilježenih smrtnih slučajeva u blizini ili prelasku Žute linije povećao za više od 25 posto od siječnja do travnja, s 58 na 73.

Tržnica u gradu Gazi, uoči Kurban-bajrama, svjedoči o dubokoj krizi.

Ulični prodavači nude odjeću i slatkiše, ali ovogodišnji kurbani se održavaju potpuno skromno.

– Nema mesa, nema teladi, nema krava. Ništa ne stiže – rekao je mještanin Yazeed Kloub za njemačku televiziju ARD, dodajući da robu otežavaju stroge kontrole i maltretiranja zbog izraelske okupacije.

Otkako je počeo rat, u Gazi gotovo da i nema stoke.

Cijene onoga što ostane su nevjerojatne – kilogram mesa prodaje se za 120 dolara.

Trgovac stokom Hossam pokušava prodati preostale ovce i koze, ali kupaca nema. Životinje su postale preskupe.

Ali ono što Hossam otkriva o temeljnim cijenama otkriva dublji problem.

– Prilikom uvoza robe u Pojas Gaze mora se platiti takozvani “koordinator” za “koordinaciju”, tvrdi Hossam i objašnjava da taj namet prijevoznika ili vlasnika kamiona može stajati i do 400.000 dolara po pošiljci.

Iako se taj iznos ne može neovisno potvrditi, trgovci ističu da ne znaju točno tko zapravo stoji iza ove “koordinacije”, piše Deutsche Welle.

Stručnjaci su za ARD opisali složenu mrežu trgovaca, posrednika i samog Hamasa.

Harel Chorev, istraživač palestinske povijesti na Sveučilištu u Tel Avivu, nije iznenađen ovom situacijom.

– Hamas je uvijek imao vrlo strog i rigidan porezni sustav – objašnjava Chorev.

U taj sustav integrirane su moćne trgovačke obitelji koje kontroliraju trgovinu.

– Riječ je o nametu od blizu 30 posto na sve što se uvozi – dodaje stručnjak.

No čini se da Hamas nije jedini koji profitira na očaju Palestinaca.

Izraelski mediji izvijestili su o krijumčarskim mrežama povezanim s izraelskom vojskom i policijom.

Iako izraelske vlasti kontroliraju sve što ulazi u Gazu, nadležna vojna institucija COGAT nije komentirala navode.

– Ne bih govorio o izravnim vezama s vlastima, ali imamo razne dokaze o korupciji i mreži krijumčara, vojnika i drugih dužnosnika koji su profitirali iz ove situacije – ističe povjesničar Chorev.

Problemi s uvozom osjećaju se i u trgovinama odjećom.

Nabhan Hamada, vlasnik obiteljske trgovine u Gazi, potvrđuje priče o ogromnim naknadama.

– Za “koordinaciju” košta blizu 5000 dolara po paleti – navodi dok prodaje odjeću koja sada stiže sa Zapadne obale.

Unatoč siromaštvu, posao mu dobro ide.

Neki stanovnici primaju doznake iz inozemstva, dok drugi primaju novac izravno od Hamasa.

Prema procjenama, radi se o desecima tisuća ljudi.

Chorev objašnjava kako Hamas tako regrutira nove borce, plaćajući ih blizu 25 dolara dnevno, što je u današnjoj Gazi pravo bogatstvo.

Oni koji mogu kupovati na lokalnim tržnicama danas su u uvjerljivoj manjini.

Većina ljudi u Gazi nema novca za najosnovnije namirnice i potpuno su ovisni isključivo o humanitarnoj pomoći koja stiže kap po kap.

Izraelska vojska priopćila je u petak da je ubila visokopozicioniranog zapovjednika Hamasa u napadu ranije ovog tjedna u Gazi.

U priopćenju vojske navodi se da je Imad Hassan Hussein Aslim bio zamjenik zapovjednika brigade Gaze.

Također je bio zapovjednik bataljuna Zeitoun unutar brigada Al-Qassam, vojnog krila Hamasa, dodaje se u priopćenju.

Vojska tvrdi da je Aslim sudjelovao u napadu 7. listopada 2023. godine.

Također se navodi da je još jedan zapovjednik Hamasa bio meta istog napada, ali njegovo ime nije objavljeno.

Do sada nije bilo komentara Hamasa ili brigada Al-Qassama o tvrdnjama Izraela.

Hamas je u srijedu objavio smrt Mohammeda Awde, višeg zapovjednika brigada Al-Qassam, u izraelskom napadu na stambenu zgradu u gradu Gazi, u kojem su poginuli njegova supruga i dvoje djece.

Najnovije izraelske tvrdnje dolaze usred kontinuiranog kršenja primirja koje je stupilo na snagu prošlog listopada. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od tada su 922 Palestinca ubijena u kršenju primirja, dok je 2.786 ranjeno.

Nakon dvije godine rata u Gazi postignuto je primirje. Prema podacima palestinskih vlasti, više od 72.000 Palestinaca je ubijeno, a više od 172.000 ranjeno u sukobu, uz golema razaranja diljem enklave.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu priznao je u četvrtak da Izrael trenutno kontrolira 60 posto Pojasa Gaze i nagovijestio planove za proširenje kontrole na 70 posto teritorija.

Prema izraelskom kanalu 12, Netanyahu je to rekao tijekom seminara u Jordanskoj dolini.

Nije pojasnio kako će se takvi planovi provesti.

Izraelska vojska objavila je prošlog listopada da kontrolira 53 posto Pojasa Gaze nakon preraspodjele na takozvanu “žutu liniju” u sklopu prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi.

Sporazum je predviđao daljnja izraelska povlačenja u drugoj fazi, koja je započela u siječnju. “Žuta linija” odnosi se na privremenu zonu razdvajanja u istočnoj Gazi koja razdvaja područja pod izraelskom vojnom kontrolom od područja u kojima Palestinci mogu ostati.

Međutim, palestinski izvori kažu da se granica postupno pomicala prema zapadu posljednjih mjeseci.

Bassem Naim, visoki dužnosnik Hamasa, rekao je za Anadolu Agency da je Izrael dodatno pomjerio liniju za osam do devet posto teritorije Gaze, povećavajući područje pod izraelskom kontrolom na više od 60 posto.

Promjena je smanjila prostor dostupan Palestincima na blizu 38 posto enklave, dodatno pogoršavajući ionako strašnu humanitarnu krizu.

Izrael je pokrenuo genocidni rat u Gazi u listopadu 2023., ubivši više od 72.000 Palestinaca i ranivši više od 172.000, većinom žena i djece, prema palestinskim podacima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je oštro osudio izraelsko piratstvo i banditizam protiv globalne flotile Sumud.

Obraćajući se naciji nakon sastanka vlade u Ankari, Erdogan je rekao da izraelski napadi na humanitarnu misiju neće zaustaviti međunarodnu solidarnost s Palestincima ili traženje pravde.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da djeluje protiv onoga što je nazvao nezakonitim izraelskim postupcima.

Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez kazao je da BiH aktivno doprinosi očuvanju globalnog mira sudjelovanjem svojih vojnika u međunarodnim stabilizacijskim snagama za Gazu, te da je poziv Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini da bude dio ovih snaga veliko priznanje za Oružane snage BiH i njihov kontinuirani razvoj, javlja Anadolija.

Helez je to rekao nakon sastanka s izaslanstvom Nacionalne garde Marylanda, koje je predvodio brigadni general Craig Hunter, direktor Združenog stožera. Prema riječima ministra, poziv Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini da bude dio ovih snaga veliko je priznanje za Oružane snage BiH i njihov kontinuirani razvoj.

Tijekom sastanka, koji je još jednom potvrdio snagu partnerstva između BiH i SAD-a, sugovornici su se osvrnuli na dugogodišnji Državni partnerski program (SPP) s Marylandom, koji se provodi od 2003. godine s ciljem jačanja interoperabilnosti vojnih snaga i potpore demokratskim institucijama u BiH.

Helez je istaknuo kako se, osim vojne suradnje, poduzimaju i prvi značajniji koraci prema čvršćem civilnom povezivanju u području obrazovanja, medicine, namjenske industrije i trgovine.

Govoreći o međunarodnim sigurnosnim izazovima i doprinosu Bosne i Hercegovine očuvanju mira, istaknuo je da Bosna i Hercegovina sudjeluje u međunarodnim stabilizacijskim snagama za Gazu sa 64 pripadnika Oružanih snaga BiH, “potvrđujući time opredijeljenost miru, sigurnosti i međunarodnoj suradnji”.

– Poziv Sjedinjenih Američkih Država da budemo dio ovih snaga za nas predstavlja veliko priznanje Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i njihovom kontinuiranom razvoju. Sjedinjene Američke Države predstavljaju našeg ključnog vanjskopolitičkog partnera i zemlju koja je do sada pružila najveću podršku i najviše uložila u razvoj i modernizaciju Oružanih snaga BiH – kazao je Helez.

Jedna od ključnih tema razgovora bio je proces usvajanja proračuna institucija BiH, s posebnim naglaskom na povećanje izdvajanja za sektor obrane.

Kako se navodi, general Hunter je tijekom sastanka istaknuo kako nova američka administracija očekuje veća ulaganja u obranu.

– General Hunter istaknuo je kako su očekivanja američke administracije, na čelu s predsjednikom Trumpom, povećanje ulaganja u obranu i jačanje sigurnosnih kapaciteta saveznika – rekao je ministar Helez, izrazivši uvjerenje da će se partnerstvo dviju zemalja nastaviti razvijati u duhu međusobnog povjerenja.

Više od dvije godine, 40-godišnji Mahmoud Abdul Rahman al-Matarif Hille golim rukama pretražuje ruševine kuće svoje obitelji u sjevernoj Gazi, pokušavajući izvući tijela 24 rođaka koja su još uvijek zarobljena ispod ruševina.

Hille, iz izbjegličkog kampa Jabalia, izgubio je gotovo cijelu svoju obitelj u izraelskom napadu 21. prosinca 2023., kada je gađana peterokatnica u kojoj se nalazila njegova rodbina.

Kaže da je ubijeno 39 članova njegove obitelji, uključujući suprugu, troje djece, majku, oca, braću Ahmeda i Muhameda, njihove žene i djecu te strica.

Dok kopa po ruševinama, Hille plače, briše lice dok nastavlja ručno uklanjati kamenje i beton.

– Izašla sam iz kuće samo nekoliko minuta prije, kada je pogođena – rekla je Hille i dodala:

– Svi u kući su pobijeni. Nije bilo preživjelih.

Rekao je da su mnoga tijela pronađena potpuno raskomadana nakon napada, što čini identifikaciju iznimno teškom. Neki dijelovi tijela, dodao je, pronađeni su stotinama metara od zgrade.

– Ovi koje smo izvukli bili su u komadima. Našli smo ih na krovu, po zidovima i po prostoru – rekao je i dodao:

– Još uvijek su pod ruševinama, pod naslagama urušenog betona.

Hille je rekao da su 24 njegova rođaka zarobljena ispod ruševina, uključujući i njegovu djecu.

Njegov najmlađi sin imao je samo 40 dana kada je ubijen.

– Željela sam odgajati svoju djecu i gledati ih kako rastu. Moj sin je došao nakon 11 godina čekanja. Imao je samo 40 dana kada je ubijen – rekao je.

Budući da u sjevernoj Gazi nema teških strojeva, Hille je rekao da je bio prisiljen angažirati radnike da ručno uklanjaju ruševine, unatoč visokim troškovima i sporom napretku.

– Nema ni bagera ni buldožera. Od početka mjeseca ovdje se oslanjamo na radnike i ljude. To košta puno novca, ali to nije problem – rekao je.

Za Hillea je pronalazak tijela posljednja dužnost koju može učiniti za svoju obitelj.

– Čovjek može osjetiti mir tek kada svoju djecu izvadi i pokopa. Kad nađe sina i pokopa ga, nađe i majku i pokopa je. Ali cijela moja obitelj je još uvijek pod ruševinama – rekao je.

Rekao je da su zimske kiše padale preko ruševina, povećavajući njegovu patnju jer tijela ostaju zakopana ispod betona, kamenja i kućanskih predmeta.

– Nekome je nepodnošljivo da je šehid još ukopan ispod ruševina… Ostajem u blizini. Noćima ne mogu spavati – rekao je.

Hille je rekao da Uprava za civilnu obranu nije u mogućnosti osigurati strojeve, budući da je velik dio njene opreme u sjevernoj Gazi uništen u izraelskim napadima.

– Nema vozila, nema auta, nema hitne pomoći. Bombardirani su bageri, bombardirani su kopači – sve je bilo meta – rekao je Hille.

U Gazi, prema lokalnim izvješćima, više od 8000 tijela još uvijek je zarobljeno pod ruševinama nakon izraelskih napada, a spasilački napori ozbiljno su ometeni blokadom i ograničenjima ulaska teških strojeva u enklavu.