U Bosni i Hercegovini gotovo da nema osobe koja barem jednom nije čula rečenicu: „Ne treba gaziti po ruševinama“. U narodnoj tradiciji se kaže da onaj tko “gazi po mrvicama” priziva nesreću, lošu sreću i sitne, stalne probleme koji se bez ikakvog povoda nizaju. “Kao da je gazio po mrvicama” često se kaže kada nekoga prate neuspjesi za redom – loš dan koji se pretvara u niz loših tjedana, mjeseci ili čak godina.

Praznovjerje o mravima duboko je ukorijenjeno u ruralnim područjima, ali također živi iu gradovima, gdje ga prenose djedovi, bake i roditelji kao dio svog nasljeđa. U tradicionalnom vjerovanju mrvice predstavljaju ostatke nečeg vrijednog – hrane, truda, Božjeg dobra, nafake… Zgaziti ih simbolično znači nepoštivanje, ali i prizivanje “rasipničkog života”, čak i otvaranje prostora za ulazak loše energije u kuću.

U vjerskim učenjima, posebno islamskim, ne postoji određeno pravilo koje kaže “ne smije se gaziti po mrvicama”, ali postoje principi iz kojih je proizašlo ovo narodno vjerovanje. Dakle, to nije izravno vjerska zabrana, ali ima vjersku osnovu u poštivanju hrane.

U islamu, hrana je rizq (opskrba) i smatra se darom od Allaha. Zato se ne preporuča bacati hranu, ostavljati je razbacanu po podu ili stajati na njoj.

Savjetuje se skupljati i jesti i sitne mrvice hrane, da se ne bace i da se blagodat (bereket ili bericet) ne izgubi.

Ali što o tome kaže znanost? Psiholozi smatraju da ovakve fraze nisu samo folklorna zanimljivost, već mehanizam kojim ljudi pokušavaju objasniti kaotične i nepredvidive trenutke svakodnevice. Kad se neuspjesi gomilaju, mozak traži uzrok, pa je lakše povjerovati u simboličnu pogrešku nego priznati da se ponekad stvari jednostavno dogode. Praznovjerja, kažu stručnjaci, smanjuju osjećaj bespomoćnosti i daju privid kontrole, čak i kada ta kontrola nije stvarna.

S druge strane, etnolozi ističu da se bosanskohercegovačka kultura posebno oslanja na obrede koji čuvaju “kućnu harmoniju”: čišćenje trpeze, ostavljanje nepokrivenog kruha, skupljanje mrvica nakon jela… U mnogim kućama mrvice se i danas (beru) s posebnom pažnjom, što pokazuje koliko je to vjerovanje duboko ukorijenjeno.

Opet, realisti smatraju da su ljudi zapravo koristili taj izraz jer su “tjerali” ukućane da počiste za sobom, a nakon toga je stvorena prava dogma koja nema utemeljenja nigdje.

Zanimljivo je da se u moderno doba izraz “gaziti mrvice” sve češće koristi u prenesenom značenju. Na društvenim mrežama iu svakodnevnim razgovorima služi kao šifra za loš period ili dan za zaborav. Mladi to koriste ironično, a stariji s prizvukom upozorenja.