U Prijedoru je održana druga redovna sjednica Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, Dana sjećanja na stravične ratne zločine sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane, kojom je predsjedavao predsjednik Organizacionog odbora muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić.

Članovi pododbora iznijeli su izvješća o dosadašnjim aktivnostima i zadaćama koje slijede u narednom razdoblju. Posebna pažnja posvećena je sigurnosnim aspektima manifestacije, organizaciji komemorativnog programa, dolasku dužnosnika, medijskim i edukativnim sadržajima, te logističkim pitanjima vezanim uz održavanje komemorativnog skupa i kolektivne dženaze u Kamičanima 20. srpnja 2026. godine.

Ovogodišnja tema na kojoj će biti posebno istaknuta je logor Trnopolje kroz koji je prošlo nekoliko tisuća zatočenika koji su pretrpjeli najteže oblike zlostavljanja. S tim u vezi najavljene su tribine u nekoliko gradova: Zenici, Cazinu i Bužimu, te okrugli stol na istu temu u Sarajevu 30. lipnja ove godine.

– Važnim smatram sve korake koji su poduzeti kada je u pitanju kultura sjećanja. Srpanj je mjesec naše zajedničke tuge i boli, ali moramo pokazati dostojanstvo i snagu i uz dodatnu usmjerenost u pripremi važnih godišnjica ponuditi kvalitetan program koji će dodatno rasvijetliti razmjere zločina počinjenih nad Bošnjacima.

Uvijek ponavljamo da je Prijedor mjesto teškog zločina sa elementima genocida i odgovorno tvrdim da nema oblika ratnog zločina u Bosni i Hercegovini koji nije počinjen u Prijedoru 1992. godine. To potvrđuju silovanja, izgladnjivanja, mučenja, premlaćivanja i ubijanja na najbrutalnije načine kroz koja su Prijedorčani prošli u logorima, a posebno u logoru Trnopolje.

Nakon toga su na neobjašnjiv barbarski način posmrtni ostaci žrtava premješteni u primarne, sekundarne i tercijarne masovne grobnice – istaknuo je Kudić, priopćeno je iz Organizacijskog odbora.

Kudić je također govorio o određenim poteškoćama i kašnjenjima u procesu identifikacije, ekshumacije i sudskih postupaka.

– Danas se borimo protiv zaborava, revizionizma i trijumfalizma zla koji žele promijeniti istinu i ušutkati žrtve. S obzirom na to da je obim posla međunarodnih i domaćih organizacija koje se bave ekshumacijama i identifikacijama iz godine u godinu sve manji, te vrlo indolentan odnos pravosudnih organa prema ovom procesu, apeliramo na sve u ovoj zemlji da shvate da proces ekshumacija i identifikacija nije gotov dok se ne pronađu sve žrtve genocida i da tužiteljstvo i sud ne mogu skrenuti svoj posao s ovog pitanja dok i posljednji zločinac ne bude osuđen i izveden pred lice pravde.

Zahvalan sam institucijama, organizacijama i svima koji svojim djelovanjem doprinose borbi protiv negiranja, zaborava, trijumfalizma zla i veličanja zločinaca – kazao je Kudić nakon sjednice.

I ove godine planiran je prolazak kolone vozila s posmrtnim ostacima žrtava kroz bosanskohercegovačke gradove, biciklistički maraton, kao i niz kulturno-prosvjetnih, sportskih i vjerskih aktivnosti koje će biti realizirane u sklopu programa obilježavanja 20. srpnja, Dana sjećanja na stravične ratne zločine s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane.

Tužiteljstvo BiH zaprimilo je izvještaj protiv Damira Došena, osuđenog za ratni zločin u Prijedoru, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, odnosno vrijeđanja žrtava putem objava na društvenim mrežama.

Tužiteljstvo je za Detektor potvrditi da je prijava zaprimljena e-mailom.

– Sukladno proceduri, prijava će biti dodijeljena jednom od postupajućih tužitelja – potvrđeno je iz Tužiteljstva BiH.

Korisnik profila Damir Kain Došen je na jedan od komentara ispod objave o Prijedoru na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija odgovorio da su “bijele trake izmišljene” te Bošnjake nazvao pogrdnim imenima.

– Bijele trake ste izmislili kao i sve laži koje ste izrekli i ponavljate kao papagaji do danas, priložite barem jedan, bilo kakav dokaz bijelih traka… nijedan, jer vi niste nosili bijele trake. Priredili ste sebi zadovoljstvo da budete uhićeni i zatočeni u tvornici keramičkih pločica zbog masovnog sudjelovanja u napadima na srpsku vojsku i policiju – stoji u Facebook komentaru.

Haaškim presudama utvrđeno je da je prostor tvornice keramičkih pločica Keraterm bio jedan od logora u Prijedoru koji je Krizni štab u ovom gradu otvorio nakon niza napada srpskih snaga na sela i područja naseljena nesrpskim stanovništvom. Prema presudama, prvi zatočenici dovedeni su u Keraterm oko 25. svibnja, a logor je zatvoren početkom kolovoza 1992. godine. U tom razdoblju veliki broj logoraša je ubijen i zlostavljan.

Došen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao zločine u logoru Keraterm u Prijedoru 1992. godine.

Proglašen je krivim da je kao vođa smjene straže omogućio progon i nasilje nad zatočenicima u logoru, uključujući premlaćivanja, silovanja, spolno zlostavljanje, kao i uznemiravanje, ponižavanje, psihičko zlostavljanje i ubojstva.

Haaški tribunal je u najmanje dvije pravomoćne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo prisiljeno da ispred svojih kuća objese bijele plahte i nose bijele marame na rukama “kao znak lojalnosti srpskim vlastima”. Tribunal je u presudama utvrdio da je tijekom rata u Prijedoru ubijeno nekoliko tisuća ljudi, kao i da je kroz logore prošlo više tisuća Bošnjaka i Hrvata.

Aleksandar Knjeginjić, koji je također ranije osuđivan za zločine u Prijedoru, prošle godine je pokrenuo peticiju protiv Dana bijelih traka u ovom gradu. Protiv njega su Tužiteljstvu BiH dostavljene dvije prijave, od kojih se jedna odnosi na organiziranje peticije protiv Dana bijelih traka.

Zeničani su se i ove godine prisjetili žrtava Prijedora prigodnim programom na Pravnom fakultetu u Zenici, zatim tradicionalnom šetnjom gradskim ulicama i okupljanjem ispred centralnog gradskog spomen obilježja “Kameni spavač”, gdje su studenti, srednjoškolci i građani obilježili 31. maj – Dan bijelih traka.

Odavanje počasti bošnjačkim i hrvatskim žrtvama Grada Prijedora, odnosno Dan bijelih traka, obilježava se već godinama u Zenici u organizaciji Državnog odsjeka za historiju Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Studentske asocijacije ELSA Zenica i Asocijacije studenata Pravnog fakulteta, koji se prisjećaju 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana, među kojima je 102 djece.

Procjene su da je u proteklom obrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, od 1992.-1995. godine protjerano je više od 50.000 bošnjačkih i hrvatskih građana tog grada, od kojih je 30.000 prošlo ili završilo život u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje.

– Obilježavamo sve međunarodne zločine počinjene na području Prijedora, uključujući zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine… Jer, po svim elementima, gledajući pravnu kvalifikaciju međunarodnog zločina; masovne egzekucije, likvidacije, koncentracije koncentracijskih logora – spominjem Keraterm, Omarsku, Trnopolje pa i Manjaču; koncentracije masovnih grobnica na tom području – primarnih, sekundarnih i tercijarnih, možemo znanstveno konstatirati da su na tom prijedorskom području ispunjeni svi elementi zločina genocida – istaknuo je dekan Pravnog fakulteta u Zenici Enis Omerović.

Ne smije se zaboraviti, dodao je, da su međunarodni tužitelji Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, koji su u svojim prvim optužnicama podigli optužnice za zločin genocida u Prijedoru, koji je bio područje najveće koncentracije logora, gdje su počinjeni svi mogući zločini.

– Ovo je dan kada se sjećamo žrtava, svih Prijedorčana i Prijedorčanki, uključujući i 102 djece ubijene na području Prijedora. Trideset prvi maj je dan kada je počela sistemska i masovna segregacija, ugnjetavanje, žigosanje, obilježavanje, izopštavanje Bošnjaka i Hrvata iz zajednice u kojoj su do tada živjeli.

Ovo je dan naše borbe i odgovornog obilježavanja kulture sjećanja, kulture upozorenja i kulture sjećanja – kazao je Omerović, koji je istaknuo da je smisao obilježavanja kulture sjećanja borba za prava i ravnopravnost svih ljudi na svijetu.

Podsjetio je da na Pravnom fakultetu postoji i spomen obilježje, odnosno kamen na kojem su napisali: Prijedor – 102 ubijene djece. Kamen je, dodao je, bio i oslikan otiscima dječjih dlanova crvenom bojom. Zato se i akademska zajednica mora boriti za ljudsko dostojanstvo.

Golgota bošnjačkih i hrvatskih stanovnika tog grada počela je naredbom stožera lokalnih srpskih vlasti, krajem svibnja 1992. godine, kada su bili prisiljeni na svoje kuće izvjesiti bijele plahte i nositi bijele trake na rukama – što ih je dodatno ponizilo i lišilo bilo kakvih ljudskih prava, pa otuda i simbolika “bijele trake”, odnosno obilježavanja Dana bijelih traka.

U proglasu na Radio-Prijedoru, objavljenom 31. svibnja 1992. godine, koji je pročitala “novinarka” Rada Mutić, građani tog grada srpske nacionalnosti pozvani su da se pridruže “njihovoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima”.

– Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju izvjesiti bijele zastave na svoje kuće i stanove i staviti bijele trake na ruke.

U protivnom će snositi teške posljedice. Za Radio-Prijedor, 31. svibnja 1992. godine, Rade Mutić – pročitao je proglas koji je najavljivao pravu golgotu nesrpskog stanovništva tog gada, koji je masovno odvođen u logore te mučen i ubijan.

U komentarima na društvenoj mreži Facebook Damir Došen, osuđen za ratne zločine, pogrdnim je imenima vrijeđao žrtve u Prijedoru i negirao postojanje bijelih traka u tom gradu, a iz Udruge logoraša navode kako on nije prvi koji negira zločine.

Došen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao da je 1992. godine bio vođa smjene u logoru Keraterm u Prijedoru.

– Kriv sam jer sam pristao biti u Keratermu. Ja sam kriv što im nisam više pomogao. Zbog toga sam kriv pred Bogom, pred tim ljudima i pred vama, časni sude. Žao mi je svake osobe koja je patila, svake obitelji koja je izgubila voljenu osobu, svakog djeteta koje je izgubilo oca, žao mi je svake majke koja je izgubila sina. Želim da svi čuju moje riječi, a posebno moji susjedi koji su bili zatvoreni samo zato što nisu bili Srbi – rekao je Došen u sudnici Haaškog suda u listopadu 2001. godine.

Na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, korisnik profila Damir Kain Došen je na jedan od komentara odgovorio da su “bijele trake izmišljene”, te Bošnjake nazvao pogrdnim imenima.

– Vi ste izmislili bijele trake kao i sve laži koje ste izgovorili i ponavljate kao papagaji iz dana u dan, priložite makar jedan, bilo kakav dokaz za bijele trake… nema ga, jer vi niste nosili bijele trake. Priredili ste sebi zadovoljstvo da budete uhićeni i zatočeni u tvornici keramičkih pločica zbog masovnog sudjelovanja u napadima na srpsku vojsku i policiju – stoji u Facebook komentaru.

Haaškim presudama utvrđeno je da je prostor tvornice keramičkih pločica Keraterm bio jedan od logora u Prijedoru koji je Krizni štab u ovom gradu otvorio nakon niza napada srpskih snaga na sela i područja naseljena nesrpskim stanovništvom. U presudama se dalje navodi da su zatočenici u Keraterm počeli pristizati oko 25. maja, te da je logor zatvoren početkom augusta 1992. godine, au tom periodu veliki broj logoraša je ubijen i zlostavljan.

Mirsad Duratović iz Udruženja logoraša “Prijedor ’92” kaže da nije iznenađen i da svi osuđenici po povratku iz Haga negiraju sve zločine.

– Nije on jedini. U Haagu su se valjda dodvoravali Haaškom sudu da dobiju manju kaznu, a ovdje se dodvoravaju svom domaćem stanovništvu – kaže Duratović.

Nadalje navodi da je samo priznanje zločina bilo uvjetovano nekim drugim stvarima.

– Dakle, da bi dobili manju kaznu, morali su imenovati druge supočinitelje tih zločina u kojima su i oni sudjelovali. Sada su ovdje i negiraju sve to, negiraju zločine, samo da bi se opravdali ovdje sa svojim narodom, odnosno sa svojim saborcima – kaže Duratović.

Haaški tribunal je u najmanje dvije pravomoćne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo prisiljeno da ispred svojih kuća objese bijele plahte i nose bijele marame na rukama “kao znak lojalnosti srpskim vlastima”. Tribunal je u presudama utvrdio da je tijekom rata u Prijedoru ubijeno nekoliko tisuća ljudi, kao i da je kroz logore prošlo više tisuća Bošnjaka i Hrvata.

Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale razne prijedorske grupe, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koje su tada utjecale na zabranu mirnih šetnji povodom Dana bijelih traka, te svojim narativima konstantno negirale postojanje bijelih traka i etiketirale aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.

Aleksandar Knjeginjić, koji je također ranije osuđivan za zločine u Prijedoru, prošle godine je pokrenuo peticiju protiv Dana bijelih traka u ovom gradu. Protiv njega je podnesena prijava, ali Tužiteljstvo BiH još nije donijelo odluku.

Na upit Tužiteljstva je li zaprimljena prijava protiv Došena, do zaključenja teksta nismo dobili odgovor, stoji Detektor.

Dan bijelih traka u Prijedoru bit će obilježen u nedjelju, 31. svibnja. Javno okupljanje je uredno najavljeno i bit će održano s početkom u 11 sati, najavio je organizator ovogodišnjeg obilježavanja, neformalna građanska inicijativa Jer mene se tiče.

– S bijelom trakom oko ruke i bijelom krpom na prozoru obilježit ćemo i ovaj 31. svibnja, Dan bijelih traka. Međunarodni dan bijelih traka je podsjećanje na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab Općine Prijedor prisilio nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove obilježi bijelim zastavama, te da prilikom kretanja gradom nose bijelu traku oko ruke. Prijedorske bijele trake utvrđene su kao činjenica u više sudskih procesa za ratne zločine, od prve presude na ICTY-u u Haagu Dušku Tadiću, do krovnih presuda Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću – navode iz Inicijative Jer se tiče.

Centralna komemoracija u Prijedoru počinje okupljanjem u Starom gradu u 11 sati, u ulici Ahmeta Babića, na mjestu gdje će biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. U 12 sati očekuje se dolazak učesnika na glavni prijedorski trg, gdje će biti upriličen glavni program obilježavanja Dana bijelih traka i polaganje 102 ruže sa imenima ubijene djece.

Dan bijelih traka ove godine održava se u znak protesta jer prijedorske vlasti, predvođene gradonačelnikom Slobodanom Javorom, još nisu izdale saglasnost za izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Podrška građana koji dolaze na obilježavanje Dana bijelih traka veoma je važna jer roditelji ubijene prijedorske djece nisu naišli na pomoć i razumijevanje lokalnih institucija.

– Pozivamo sudionike Dana bijelih vrpci da ne donose svoje transparente, vijence, cvijeće, zastave i druga obilježja, dovoljno je da na ruku stave bijelu vrpcu. Poruke poslane u javni prostor na Dan bijelih vrpci moraju biti usklađene s ciljevima koje smo proklamirali i ne smiju se ni na koji način zlorabiti. Smatramo neprimjerenim da se na taj dan u ime bijelih traka naplaćuju ulaznice, prodaju knjige, suveniri i na bilo koji drugi način ostvaruje financijska dobit. Skrećemo pozornost medijima koji će pratiti obilježavanje Dana bijelih vrpci da u svojim programima i sadržajima tog dana posvete maksimalnu pozornost roditeljima ubijene djece, a ne političarima koji njihovu tragediju koriste za vlastitu promidžbu – poručili su iz Inicijative.

Inicijativa Zbog mene organizuje centralno obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru i ne preuzima odgovornost za ono što se dešava u drugim gradovima i državama.

– Ukoliko u vašem gradu obilježavanje Dana bijelih vrpci organiziraju ljudi koji su povezani sa strankama, vjerskim zajednicama ili kompromitiranim udrugama, pozivamo vas da se ne pridružite ovakvom okupljanju. Dovoljno je na Dan bijelih traka staviti bijelu krpu na prozor i prošetati svojim gradom s bijelom trakom oko ruke – poručili su iz Inicijative.

Osudili su svaki pokušaj osporavanja bijelih traka jer su one sudski utvrđena činjenica i podložne su kaznenom gonjenju onih koji ih negiraju.

– Branimo se i osuđujemo svaki pokušaj korištenja bijelih traka za širenje mržnje, ksenofobije i izazivanje međunacionalnih napetosti i podjela – poručuju iz Inicijative Jer se tiče.