<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>#geopolitika &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<atom:link href="https://exyuvijesti.com/tag/geopolitika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<description>nezavisni informativni portal</description>
	<lastBuildDate>Fri, 05 Jun 2026 16:20:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.2</generator>

<image>
	<url>https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png</url>
	<title>#geopolitika &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Sukob Amerike i Europe oko leđa BiH: Pitanje OHR-a &#8211; Zašto je plan Washingtona propao i što sada čeka našu zemlju?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/sukob-amerike-i-europe-oko-leda-bih-pitanje-ohr-a-zasto-je-plan-washingtona-propao-i-sto-sada-ceka-nasu-zemlju/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/sukob-amerike-i-europe-oko-leda-bih-pitanje-ohr-a-zasto-je-plan-washingtona-propao-i-sto-sada-ceka-nasu-zemlju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Jun 2026 16:20:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[EX YU]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#OHR]]></category>
		<category><![CDATA[#SAD]]></category>
		<category><![CDATA[#sukob]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[visoki predstavnik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/sukob-amerike-i-europe-oko-leda-bih-pitanje-ohr-a-zasto-je-plan-washingtona-propao-i-sto-sada-ceka-nasu-zemlju/</guid>

					<description><![CDATA[Sjedinjene Američke Države duboko su razočarane činjenicom da Europska unija nije uspjela postići konsenzus oko novog visokog predstavnika u BiH, zbog čega otvoreno najavljuju preispitivanje svog daljnjeg sudjelovanja u međunarodnoj prisutnosti u našoj zemlji. Vijeće za provedbu mira Epilog je to dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) održane 3. i 4. lipnja, nakon koje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Sjedinjene Američke Države duboko su razočarane činjenicom da Europska unija nije uspjela postići konsenzus oko novog visokog predstavnika u BiH, zbog čega otvoreno najavljuju preispitivanje svog daljnjeg sudjelovanja u međunarodnoj prisutnosti u našoj zemlji.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>Vijeće za provedbu mira</div>
</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Epilog je to dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) održane 3. i 4. lipnja, nakon koje je američko veleposlanstvo u Sarajevu uputilo neuobičajeno oštro priopćenje na račun svojih europskih partnera.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Washington izravno okrivljuje Bruxelles</strong></h3>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako se u javnosti očekivalo da će PIC ovog tjedna doći do raspada i izbora nasljednika na mjestu šefa OHR-a kako bi se osigurala stabilnost BiH, došlo je do potpunog neslaganja unutar europskog bloka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">SAD je čvrsto stao iza talijanskog kandidata. O ozbiljnosti američke potpore svjedoči i činjenica da je državni tajnik Marco Rubio nedavno tog diplomata pred Kongresom opisao kao &#8220;gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao i pomogao da se osigura određena stabilnost te pozicije&#8221;.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Međutim, europske podjele blokirale su proces, što je izazvalo izravnu i nediplomatsku reakciju Washingtona.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Sjedinjene Američke Države bilježe europski neuspjeh u postizanju konsenzusa o europskom kandidatu i razočarane su što su ove podjele spriječile PIC da ispuni svoj mandat i izabere novog visokog predstavnika. Europska neodlučnost i odustajanje PIC-a od dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini &#8211; priopćeno je iz američkog veleposlanstva.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Kešo: Bosna i Hercegovina je samo predmet na stolu, a u pozadini svega je pitanje Južne interkonekcije</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovu iznenadnu krizu unutar ključnih međunarodnih tijela za naš portal komentirao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Vrlo je poražavajuća činjenica da Bosna i Hercegovina uopće nije subjekt u cijeloj ovoj situaciji. Mi smo tu objekt i na stolu smo kao tema o kojoj drugi odlučuju. Američki pristup ovom pitanju je krajnje pragmatičan &#8211; njima jednostavno treba osoba koja će pripremiti teren za realizaciju projekta Južne interkonekcije, a takvu osobu su očito prepoznali u liku talijanskog kandidata &#8211; ističe Kešo.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zastupnik SDA naglašava da naša zemlja trenutno trpi izravne posljedice sve dubljeg sukoba između Washingtona i Bruxellesa, iza kojeg se krije veliko nepovjerenje unutar same Europe.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Danas trpimo posljedice sukoba Amerike i Europske unije. S druge strane, postoji jasan konsenzus na liniji Velika Britanija – Njemačka – Francuska. Unutar tih odnosa postoji veliko nepovjerenje koje je dobrim dijelom uzrokovano odnosom Trumpove administracije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu – zaključuje Kešo u razgovoru za naš portal.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Mulaosmanović: Trpimo posljedice američkog izolacionizma, propali smo na Istoku zbog diktata Zapada</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Povjesničar i politički analitičar, prof. dr.sc. Admir Mulaosmanović. On za naš portal ističe da korijeni ovog problema leže u dubljim promjenama američke političke misli, koje su počele puno ranije. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ovo što se danas događa u odnosima SAD-a i Europske unije i ono što se događa iza leđa Bosne i Hercegovine zapravo nije ništa novo. U posljednjih desetak godina, a posebice na kraju prvog mandata Donalda Trumpa, možemo govoriti o jasnim obrisima izolacionističke politike u američkoj političkoj misli. Trump je tada inaugurirao koncept transakcijske politike i otvoreno dao naslutiti da će prethodna paradigma savezništva biti predmet revizije. On ovo nije sam kreirao, već jednostavno provodi ono što je davno strateški zacrtano – pojašnjava Mulaosmanović za Faktor.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Profesor Mulaosmanović upozorava da je prijetnja odustajanjem Amerike, uzrokovana nenominiranjem talijanskog kandidata, izuzetno opasna za BiH, posebno u kontekstu regionalnih apetita. Ipak, smatra da stvari nisu nepovratno izgubljene.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Mogućnost da se Amerika povuče iz tog procesa predstavlja veliku opasnost za naše odnose, ponajviše zbog hegemonističkih pretenzija koje konstantno dolaze iz našeg susjedstva. Moramo biti krajnje oprezni i ozbiljni. Vjerujem da stvari još nisu izgubljene, da se mogu popraviti i treba čekati bolja vremena. Za otprilike dvije godine, nakon završetka ove Trumpove administracije, ponovno će doći do relaksacije odnosa među saveznicima. Nažalost, naši političari nisu vodili računa o tim globalnim promjenama i nisu slušali savjete – naglašava profesor i dodaje ključnu opasku o vanjskoj politici Sarajeva:</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ozbiljno smo podbacili na Istoku. Mi smo, slijedeći diktat zapadne demokracije, praktički prekinuli odnose s Moskvom i Pekingom i to je kardinalna pogreška koju moramo hitno ispraviti ako želimo zaštititi vlastite interese u trenutku kada je Zapad podijeljen.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Lisica: Podjele oko kandidata podsjećaju na devedesete, sukob EU i SAD opasan za BiH</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">O tome kako su unutar PIC-a podijeljene karte i koje su opasnosti ovog diplomatskog ćorsokaka, razgovarali smo s Admirom Lisićem, politologom i direktorom geopolitičkog centra GEOPOL. Precizira koji tabori podržavaju koje kandidate i povlači paralelu s krizom prošlog stoljeća.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Europska unija i Amerika očito nemaju konsenzus oko Bosne i Hercegovine, što se najbolje vidi po tome što ne mogu postići dogovor oko izbora novog visokog predstavnika. Trenutna situacija pokazuje jasne blokove: Sjedinjene Američke Države, Italija i Turska snažno podržavaju talijanskog kandidata, dok s druge strane Europska unija i Velika Britanija inzistiraju na francuskom kandidatu &#8211; objašnjava Lisica.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Direktor GEOPOL-a upozorava da zaoštravanje retorike i javni sukobi saveznika ne donose ništa dobro našoj zemlji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Izjava Sjedinjenih Američkih Država nije dobra, kao što nikako nije dobar ovaj tinjajući sukob između Europske unije i SAD-a oko Bosne i Hercegovine. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća također smo imali priliku vidjeti oprečne stavove velikih sila o našoj zemlji, tako da to u povijesnom smislu nije novost. Primarni cilj nam mora biti da imamo i jedne i druge na svojoj strani, ali to je, nažalost, nešto na što u ovom trenutku objektivno ne možemo utjecati – zaključuje Lisica za naš portal.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/sukob-amerike-i-europe-oko-leda-bih-pitanje-ohr-a-zasto-je-plan-washingtona-propao-i-sto-sada-ceka-nasu-zemlju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/608281/conversions/visoki-predstavnik---sagovornici-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Proširenje Abrahamovog sporazuma: diplomatska pobjeda Netanyahua ili američki interes?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 04 Jun 2026 16:09:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#Abrahamovi savezi]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[#SAD]]></category>
		<category><![CDATA[#vanjska politika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/</guid>

					<description><![CDATA[Mogućnost proširenja Abrahamova sporazuma ponovno je u fokusu američke bliskoistočne politike. Ideja o uključivanju novih arapskih država, posebice Saudijske Arabije, često se predstavlja kao važan korak prema većoj stabilnosti u regiji. No, neki američki analitičari smatraju da bi takvim razvojem događaja najviše koristi imao Izrael, odnosno premijer Benjamin Netanyahu. Novi sporazumi predstavljali bi značajan diplomatski [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><a href="https://www.theamericanconservative.com/expanding-the-abraham-accords-would-help-netanyahu-not-america/">Mogućnost proširenja Abrahamova sporazuma</a> ponovno je u fokusu američke bliskoistočne politike. Ideja o uključivanju novih arapskih država, posebice Saudijske Arabije, često se predstavlja kao važan korak prema većoj stabilnosti u regiji. No, neki američki analitičari smatraju da bi takvim razvojem događaja najviše koristi imao Izrael, odnosno premijer Benjamin Netanyahu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novi sporazumi predstavljali bi značajan diplomatski uspjeh za izraelsku vladu u trenutku kada se suočava s kritikama zbog rata u Gazi, sve većeg međunarodnog pritiska i političkih podjela unutar zemlje. Svako novo približavanje arapskih država Izraelu moglo bi ojačati Netanyahuovu poziciju i potvrditi njegovu dugogodišnju strategiju regionalne normalizacije.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kritičari takvog pristupa istodobno postavljaju pitanje američkog interesa.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema njima, Washington ulaže značajan politički i diplomatski kapital u procese čiji rezultati prvenstveno jačaju poziciju Izraela, dok su konkretne koristi za SAD puno manje jasne.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Upozoravaju i da bi dublja povezanost s bliskoistočnim procesima mogla donijeti nove obveze i rizike u trenutku kada je američka vanjska politika sve više okrenuta drugim globalnim izazovima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zagovornici sporazuma odgovaraju da normalizacija odnosa između Izraela i arapskih država pridonosi regionalnoj sigurnosti, potiče gospodarsku suradnju i smanjuje prostor za buduće sukobe. Vjeruju da stabilniji Bliski istok dugoročno odgovara američkim interesima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Rasprava o Abrahamovom sporazumu tako nadilazi pitanje diplomatskih odnosa i otvara širu dvojbu o tome čije interese zapravo promiče američka politika u regiji. Prema autoru članka objavljenog u The American Conservative, odgovor je sasvim jasan – eventualno proširenje sporazuma donijelo bi puno više koristi Benjaminu Netanyahuu nego samim Sjedinjenim Državama.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/607776/conversions/AA-20251229-40109444-40109440-SASTANAK_AMERICKOG_PREDSJEDNIKA_TRUMPA_I_IZRAELSKOG_PREMIJERA_NETANYAHUA_NA_FLORIDI-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Neočekivana veza između Teherana i Kijeva</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/neocekivana-veza-izmedu-teherana-i-kijeva/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/neocekivana-veza-izmedu-teherana-i-kijeva/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Jun 2026 12:34:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Iran]]></category>
		<category><![CDATA[rat]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/neocekivana-veza-izmedu-teherana-i-kijeva/</guid>

					<description><![CDATA[Rat u Ukrajini i sukob između Irana, SAD-a i Izraela više se ne mogu promatrati kao zasebne krize, upozorava nekoliko zapadnih analitičara i stručnjaka za sigurnost. Događaji na jednoj fronti sve neposrednije utječu na razvoj situacije na drugoj. Prema analizi časopisa Američki konzervativac jedan od najvećih učinaka rata u Iranu je rast cijena nafte, što [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Rat u Ukrajini i sukob između Irana, SAD-a i Izraela više se ne mogu promatrati kao zasebne krize, upozorava nekoliko zapadnih analitičara i stručnjaka za sigurnost. Događaji na jednoj fronti sve neposrednije utječu na razvoj situacije na drugoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema analizi časopisa <a href="https://www.theamericanconservative.com/some-disturbing-links-between-the-ukraine-and-iran-wars/">Američki konzervativac</a> jedan od najvećih učinaka rata u Iranu je rast cijena nafte, što Rusiji donosi dodatne prihode u vrijeme dok se rat u Ukrajini nastavlja.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Više cijene energenata olakšavaju Moskvi financiranje vojne kampanje i ublažavaju pritisak zapadnih sankcija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istodobno, sve veći broj američkih i savezničkih proturaketnih sustava preusmjerava se na Bliski istok.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">To izaziva zabrinutost u Kijevu jer bi Ukrajina mogla ostati bez neke vojne potpore koja joj je potrebna za obranu od ruskih raketnih i bespilotnih napada.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dodatnu pozornost privlače tvrdnje o tješnjoj suradnji Moskve i Teherana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opetovano je tvrdio da Rusija Iranu pruža obavještajne podatke i tehničku pomoć, uključujući podatke za planiranje napada i suradnju u razvoju dronova.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">S druge strane, Ukrajina nastoji iskoristiti iskustvo stečeno tijekom rata s Rusijom za produbljivanje sigurnosne suradnje sa zaljevskim državama.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Posljednjih mjeseci Kijev je intenzivirao kontakte sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, nudeći tehnologiju i obuku za zaštitu od napada dronovima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Europski dužnosnici upozoravaju da bi daljnje povezivanje ova dva sukoba moglo dodatno destabilizirati međunarodnu sigurnost.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U Bruxellesu sve više ističu da odluke donesene u Ukrajini ili na Bliskom istoku nemaju više samo regionalne posljedice, već utječu na globalno gospodarstvo, energetsku sigurnost i odnose velikih sila.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zato sve više analitičara smatra da se ne radi o dva odvojena rata, već o sukobima koji su povezani istim političkim, vojnim i gospodarskim interesima te zajedno tvore novu fazu globalnih geopolitičkih napetosti.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/neocekivana-veza-izmedu-teherana-i-kijeva/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/606536/conversions/iran-amaerika-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Može li Sirija biti saveznik i Europe i Rusije?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/moze-li-sirija-biti-saveznik-i-europe-i-rusije/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/moze-li-sirija-biti-saveznik-i-europe-i-rusije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 May 2026 19:20:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Sirija]]></category>
		<category><![CDATA[Europa]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/moze-li-sirija-biti-saveznik-i-europe-i-rusije/</guid>

					<description><![CDATA[Sirija sve otvorenije pokušava graditi paralelne odnose i s Europom i s Rusijom, nastojeći pronaći političku ravnotežu između ekonomskog otvaranja prema Zapadu i dugogodišnjeg savezništva s Moskvom. To stoji u analizi američkog časopisa Nacionalni interes, koji ističe da Damask želi izaći iz međunarodne izolacije ne odričući se ruskog utjecaja. Europske zemlje u Siriji vide priliku [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Sirija sve otvorenije pokušava graditi paralelne odnose i s Europom i s Rusijom, nastojeći pronaći političku ravnotežu između ekonomskog otvaranja prema Zapadu i dugogodišnjeg savezništva s Moskvom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">To stoji u analizi američkog časopisa<a href="https://nationalinterest.org/blog/middle-east-watch/can-syria-be-friends-with-both-europe-and-russia"> Nacionalni interes,</a> koji ističe da Damask želi izaći iz međunarodne izolacije ne odričući se ruskog utjecaja.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Europske zemlje u Siriji vide priliku za postupnu stabilizaciju regije, posebice kroz obnovu infrastrukture, humanitarnu pomoć i moguće diplomatsko približavanje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">S druge strane, Rusija ostaje najvažniji sigurnosni partner sirijskih vlasti nakon godina vojne i političke podrške tijekom građanskog rata.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Moskva nastoji zadržati svoju stratešku poziciju na Bliskom istoku, uključujući vojnu prisutnost i politički utjecaj u Siriji, dok europske zemlje inzistiraju na reformama, stabilnosti i većoj suradnji s međunarodnim institucijama.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U analizi se zaključuje da Damask trenutačno pokušava voditi pragmatičnu politiku balansiranja – tražeći ekonomske koristi i međunarodni legitimitet kroz približavanje Europi, ali bez narušavanja odnosa s Rusijom, koja i dalje igra ključnu ulogu u sigurnosnoj i regionalnoj politici Sirije.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/moze-li-sirija-biti-saveznik-i-europe-i-rusije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/604575/conversions/sirija-sad-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Sukob s Iranom potaknuo je pitanja: mogu li SAD i dalje voditi svijet kao prije?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/sukob-s-iranom-potaknuo-je-pitanja-mogu-li-sad-i-dalje-voditi-svijet-kao-prije/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/sukob-s-iranom-potaknuo-je-pitanja-mogu-li-sad-i-dalje-voditi-svijet-kao-prije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 May 2026 14:24:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Nacionalni interes]]></category>
		<category><![CDATA[#SAD]]></category>
		<category><![CDATA[Iran]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/sukob-s-iranom-potaknuo-je-pitanja-mogu-li-sad-i-dalje-voditi-svijet-kao-prije/</guid>

					<description><![CDATA[Prema analizi objavljenoj u za The National Interestrat s Iranom pokazao je da američko globalno vodstvo više ne funkcionira glatko kao prije. Iako su SAD dominirale vojno, sukob je postavio pitanje koliko dugo ta dominacija može trajati kada su resursi, politički kapital i povjerenje saveznika istovremeno potrošeni. Hormuški tjesnac ističe se kao točka na kojoj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema analizi objavljenoj u <a href="https://nationalinterest.org/blog/middle-east-watch/how-to-restore-us-leadership-after-the-iran-war">za The National Interest</a>rat s Iranom pokazao je da američko globalno vodstvo više ne funkcionira glatko kao prije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako su SAD dominirale vojno, sukob je postavio pitanje koliko dugo ta dominacija može trajati kada su resursi, politički kapital i povjerenje saveznika istovremeno potrošeni.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Hormuški tjesnac ističe se kao točka na kojoj se može vidjeti prava priroda modernih sukoba.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Mali poremećaj u tom prolazu dovoljan je da cijene energije skoče i da se lančana reakcija osjeti diljem svijeta. Upravo se ovdje u analizi ističe da čak i oslabljeni Iran zadržava sposobnost stvaranja globalnog problema, bez izravnog vojnog sukoba s velikim silama.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U analizi se nadalje upozorava da je rat ozbiljno opteretio američke vojne sposobnosti, posebice mornaricu i zalihe visokopreciznog oružja. U pozadini je veća slika. U vrijeme kada se SAD iscrpljuje u regionalnim krizama, Kina postupno jača svoj utjecaj kroz ekonomiju i dugoročnu strategiju, ne ulazeći u skupe ratove.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Drugi važan naglasak je na saveznicima. Analiza sugerira da europske zemlje sve manje automatski slijede poteze SAD-a, pogotovo kada ne vide jasan plan za ono što slijedi nakon sukoba.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zato se sve više postavlja pitanje nije li se ključ američke moći sa same vojne moći prebacio na sposobnost dugoročnog planiranja i održavanja partnerstava.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/sukob-s-iranom-potaknuo-je-pitanja-mogu-li-sad-i-dalje-voditi-svijet-kao-prije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/599668/conversions/thumbs_b_c_615cb64ab5c7ca1c53c41ca8a95545ad-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Trumpov posjet Kini pokazao je američku stratešku slabost</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/trumpov-posjet-kini-pokazao-je-americku-stratesku-slabost/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/trumpov-posjet-kini-pokazao-je-americku-stratesku-slabost/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 16 May 2026 09:36:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/trumpov-posjet-kini-pokazao-je-americku-stratesku-slabost/</guid>

					<description><![CDATA[Posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini, koji je administracija u Washingtonu pokušala prikazati kao veliki diplomatski uspjeh, u nekim američkim konzervativnim i vanjskopolitičkim krugovima tumači se posve drugačije, kao pokazatelj sve izraženije strateške slabosti Sjedinjenih Američkih Država. Analiza koju je objavio američki konzervativni časopis Američki konzervativacnavodeći da je Trump stigao u Peking iz pozicije političke [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini, koji je administracija u Washingtonu pokušala prikazati kao veliki diplomatski uspjeh, u nekim američkim konzervativnim i vanjskopolitičkim krugovima tumači se posve drugačije, kao pokazatelj sve izraženije strateške slabosti Sjedinjenih Američkih Država.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analiza koju je objavio američki konzervativni časopis <a href="https://www.theamericanconservative.com/trumps-visit-to-china-emphasizes-american-strategic-weakness/">Američki konzervativac</a>navodeći da je Trump stigao u Peking iz pozicije političke i geopolitičke ranjivosti, a ne snage.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Autor analize ističe da je američka administracija posljednjih mjeseci fokus s Indo-Pacifika prebacila na Bliski istok, posebice zbog sukoba s Iranom, što je Kini ostavilo dodatni prostor za jačanje utjecaja u Aziji i globalnom gospodarstvu.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Kina bez pritiska, Amerika bez rezultata</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako su susreti Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga bili popraćeni velikom medijskom pozornošću i diplomatskim ceremonijama, konkretni rezultati jedva da su postignuti.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema izvješćima Reutersa i Guardiana, nije bilo značajnijih pomaka kada je riječ o Tajvanu, trgovinskim odnosima, umjetnoj inteligenciji ili odnosu Kine s Iranom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analitičari smatraju da je upravo to najveći problem Washingtona — Kina nije morala činiti ozbiljne ustupke, dok je američka strana pokazala potrebu za stabilizacijom odnosa u trenutku kada je suočena s ekonomskim pritiscima, rastom cijena energenata i međunarodnim napetostima.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Tajvan je i dalje ključna točka sukoba</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Posebno osjetljivo pitanje ostaje Tajvan, koji Peking smatra dijelom svog teritorija. U članku The American Conservative stoji da administracija u Washingtonu pokušava održati &#8220;stratešku stabilnost&#8221;, ali bez jasne dugoročne strategije prema Kini.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tijekom posjeta američki predsjednik nije želio davati čvrste izjave o mogućoj vojnoj zaštiti Tajvana, što su mnogi protumačili kao pokušaj izbjegavanja izravnog sukoba s Kinom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istodobno, kineski predsjednik Xi Jinping inzistira da je pitanje Tajvana &#8220;najvažnije pitanje&#8221; u odnosima dviju sila, upozoravajući da bi pogrešni potezi mogli izazvati ozbiljan sukob.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Amerika više nije dominantna sila?</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Neki američki analitičari smatraju da je simbolika samog posjeta pokazala promjenu globalnog odnosa snaga.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dok je Kina radila samouvjereno i postojano, Trumpova administracija ostavila je dojam da pokušava izbjeći dodatne krize i kupiti vrijeme za domaću konsolidaciju.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Američki konzervativac upozorava da se američko-kineski odnosi više ne mogu promatrati kroz prizmu apsolutne američke dominacije, već kao dugotrajno natjecanje dviju supersila u kojem se Washington prvi put nakon desetljeća ponaša defenzivno.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/trumpov-posjet-kini-pokazao-je-americku-stratesku-slabost/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/599274/conversions/trump-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Američka analiza: Američko povlačenje pred Iranom šokiralo svijet, je li ovo kraj dominacije?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/americka-analiza-americko-povlacenje-pred-iranom-sokiralo-svijet-je-li-ovo-kraj-dominacije/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/americka-analiza-americko-povlacenje-pred-iranom-sokiralo-svijet-je-li-ovo-kraj-dominacije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 08 Apr 2026 06:22:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#Dominacija]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Nacionalni interes]]></category>
		<category><![CDATA[#Perzijski zaljev]]></category>
		<category><![CDATA[#SAD]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/americka-analiza-americko-povlacenje-pred-iranom-sokiralo-svijet-je-li-ovo-kraj-dominacije/</guid>

					<description><![CDATA[U provokativnom osvrtu časopisa The National Interest postavlja se sudbonosno pitanje je li Washington u grčevitoj borbi za prevlast nad Perzijskim zaljevom doista zagrizao u otrovnu jabuku Pirove pobjede. Analiza oslikava portret supersile koja, iako još uvijek posjeduje najmoćniju oštricu na svijetu, otupljuje tu istu oštricu u regiji koja više ne igra po njezinim pravilima. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U provokativnom osvrtu časopisa The National Interest postavlja se sudbonosno pitanje je li Washington u grčevitoj borbi za prevlast nad Perzijskim zaljevom doista zagrizao u otrovnu jabuku Pirove pobjede.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analiza oslikava portret supersile koja, iako još uvijek posjeduje najmoćniju oštricu na svijetu, otupljuje tu istu oštricu u regiji koja više ne igra po njezinim pravilima.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dok američki nosači zrakoplova patroliraju horizontom, izvor upozorava da stvarna moć izmiče kroz pukotine, ostavljajući iza sebe samo skupe račune i stratešku iscrpljenost.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U središtu ovog geopolitičkog natjecanja leži brutalna asimetrija modernog ratovanja gdje Pentagon troši bogatstva na visokotehnološku obranu kako bi neutralizirao prijetnje koje koštaju djelić tog iznosa, stvarajući financijski vrtlog koji guta resurse namijenjene budućnosti.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U isto vrijeme, dok Washington čuva stražu, njegovi nekadašnji najvjerniji saveznici tiho sklapaju nova savezništva s Istokom, pretvarajući američku vojnu nazočnost u skupu pozadinu za pozornicu kojom drugi akteri polako počinju dominirati.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">The National Interest zaključuje da povijest možda pamti ovaj trenutak ne kao trijumf američke postojanosti, već kao trenutak kada je pobjeda postala toliko skupa da je izgubila svaki smisao, ostavljajući Ameriku nominalno gospodarom Zaljeva, ali ranjivijom na ostatku globalne šahovske ploče.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/americka-analiza-americko-povlacenje-pred-iranom-sokiralo-svijet-je-li-ovo-kraj-dominacije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/582825/conversions/Donald-Trump-123-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Tko je Mike Huckabee, američki veleposlanik u Izraelu, i koji je njegov pravi cilj?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/tko-je-mike-huckabee-americki-veleposlanik-u-izraelu-i-koji-je-njegov-pravi-cilj/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/tko-je-mike-huckabee-americki-veleposlanik-u-izraelu-i-koji-je-njegov-pravi-cilj/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 Mar 2026 19:25:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[# Judeja]]></category>
		<category><![CDATA[#američka ambasada]]></category>
		<category><![CDATA[#Biblija]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[#kršćanskicionizam]]></category>
		<category><![CDATA[#MikeHuckabee]]></category>
		<category><![CDATA[#Palestina]]></category>
		<category><![CDATA[#pastor]]></category>
		<category><![CDATA[#religija]]></category>
		<category><![CDATA[#SAD]]></category>
		<category><![CDATA[#Samarija]]></category>
		<category><![CDATA[#Tel Aviv]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/tko-je-mike-huckabee-americki-veleposlanik-u-izraelu-i-koji-je-njegov-pravi-cilj/</guid>

					<description><![CDATA[Za razliku od svojih prethodnika koji su dolazili iz redova karijernih diplomata ili geopolitičkih stratega, Mike Huckabee u Tel Aviv donosi prtljagu duboko ukorijenjenu u vjerskom konzervativizmu američkog juga. On nije samo političar, on je zaređeni baptistički pastor čiji je cijeli javni život neraskidivo povezan sa širenjem vjerske dogme kroz moćne kršćanske medije. Upravo ta [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za razliku od svojih prethodnika koji su dolazili iz redova karijernih diplomata ili geopolitičkih stratega, Mike Huckabee u Tel Aviv donosi prtljagu duboko ukorijenjenu u vjerskom konzervativizmu američkog juga.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">On nije samo političar, on je zaređeni baptistički pastor čiji je cijeli javni život neraskidivo povezan sa širenjem vjerske dogme kroz moćne kršćanske medije.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Upravo ta pastoralna pozadina definira njegovu diplomatsku misiju, koju ne vidi kao rješavanje svjetovnog sukoba, već kao provedbu biblijskog naloga.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Neraskidiva veza s kršćanskim evanđelistima</strong></h3>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Huckabeejeva moć crpi izravno iz srca evangeličkog pokreta u Americi, gdje uživa status ideološkog autoriteta.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kao jedna od vodećih osoba kršćanskog cionizma, on tvrdi da podrška Izraelu nije stvar političkog izbora ili strateškog partnerstva, već stroga vjerska obveza.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za njega i milijune njegovih sljedbenika, postojanje Izraela je ključno ispunjenje proročanstava o &#8220;posljednjim vremenima&#8221;.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tijekom proteklih desetljeća Huckabee je vodio tisuće evangelika na hodočašća, tretirajući spornu zemlju kao &#8220;sveto djelo&#8221; koje je Židovima božanska odluka dodijeljena prije tisućljeća.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U njegovim očima, američka vanjska politika mora se uskladiti s ovim vjerskim narativom, što ga stavlja u izravni sukob sa svakim tko zagovara racionalno američko povlačenje iz stranih vjerskih ratova.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Ideološki radikalizam: Judeja i Samarija umjesto diplomacije</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Njegovi pogledi na teritorijalnu cjelovitost Izraela daleko nadilaze trenutne diplomatske standarde i izravno proizlaze iz njegove teološke pozadine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Huckabee kategorički odbija koristiti termin Zapadna obala, koji smatra umjetnim geopolitičkim konstruktom. Umjesto toga, on inzistira isključivo na biblijskim imenima Judeje i Samarije.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ova formulacija služi kao potvrda njegovog uvjerenja da Izrael na tim područjima ne provodi okupaciju, već povratak u zemlju koja mu je, prema Bibliji, oduvijek pripadala.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Više je puta javno istaknuo da ne možete okupirati nešto što vam je Bog dao, što izravno negira međunarodno pravo i desetljeća pregovora, kao i poredak koji se temelji na sekularnim načelima.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Poricanje palestinskog identiteta i rješenje s dvije države</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ono što Huckabeeja čini posebno kontroverznim u diplomatskim krugovima je njegovo otvoreno propitivanje samog postojanja palestinskog nacionalnog identiteta.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">On često opisuje palestinski narod kao umjetno stvoren entitet čija je jedina svrha ometati Izraelovo biblijsko ispunjenje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Shodno tome, Huckabee je jedan od najglasnijih protivnika dvodržavnog rješenja, smatrajući svaku predaju teritorija grijehom protiv proročanstva.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za njega je izgradnja naselja na spornim područjima čin &#8220;ponovnog naseljavanja doma&#8221;, a ne kršenje međunarodnih konvencija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Njegova diplomatska misija u Tel Avivu jamstvo je da će se američka diplomacija odvijati kroz prizmu teološke misije, pretvarajući diplomatsku misiju u ispostavu vjerskog pokreta koji na prvo mjesto stavlja proročanstva i religiju. </div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/tko-je-mike-huckabee-americki-veleposlanik-u-izraelu-i-koji-je-njegov-pravi-cilj/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/572460/conversions/mh-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Američka &#8216;Božanska zaštita&#8217;: Kako američki evangelisti i izraelski lobi diktiraju sudbinu Bliskog istoka</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/americka-bozanska-zastita-kako-americki-evangelisti-i-izraelski-lobi-diktiraju-sudbinu-bliskog-istoka/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/americka-bozanska-zastita-kako-americki-evangelisti-i-izraelski-lobi-diktiraju-sudbinu-bliskog-istoka/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Mar 2026 15:31:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#Biblija]]></category>
		<category><![CDATA[#DonaldTrump]]></category>
		<category><![CDATA[#evanđelisti]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[#Izraelski lobi]]></category>
		<category><![CDATA[#John Mearsheimer]]></category>
		<category><![CDATA[#Stephen Walt]]></category>
		<category><![CDATA[#vanjska politika SAD-a]]></category>
		<category><![CDATA[Iran]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/americka-bozanska-zastita-kako-americki-evangelisti-i-izraelski-lobi-diktiraju-sudbinu-bliskog-istoka/</guid>

					<description><![CDATA[Američki evangelici predstavljaju jednu od najmoćnijih društvenih i političkih snaga u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je utjecaj na vanjsku politiku iznimno jak. Ključ za razumijevanje ovog utjecaja leži u doktrini dispenzacionalizma, teološkom okviru koji dijeli povijest na različita razdoblja i u kojem moderni Izrael igra središnju proročku ulogu. Dok John Mearsheimer i Stephen Walt u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Američki evangelici predstavljaju jednu od najmoćnijih društvenih i političkih snaga u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je utjecaj na vanjsku politiku iznimno jak.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ključ za razumijevanje ovog utjecaja leži u doktrini dispenzacionalizma, teološkom okviru koji dijeli povijest na različita razdoblja i u kojem moderni Izrael igra središnju proročku ulogu.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dok John Mearsheimer i Stephen Walt u svojoj kapitalnoj studiji &#8220;Izraelski lobi i vanjska politika SAD-a&#8221; analiziraju institucionalne mehanizme lobiranja, evangelistički pokret toj strukturi daje masovni i moralni legitimitet koji političari ne mogu zanemariti.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Evangelisti kao demografski rezervoar izraelskog lobija</strong></h3>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Mearsheimer i Walt tvrde da &#8220;izraelski lobi&#8221; nije jedna skupina, već koalicija čiji je cilj usmjeriti američku politiku u korist Izraela.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U tom kontekstu, s oko 80 milijuna članova (25 posto stanovništva), evangelisti funkcioniraju kao &#8220;masovna baza&#8221; lobija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za te birače podrška Izraelu nije samo političko pitanje, već test duhovne odanosti Bogu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Političar koji se protivi Izraelu u &#8220;Biblijskom pojasu&#8221; gubi ne samo financijske donacije o kojima piše Mearsheimer, već i kritičnu masu glasača koji vjeruju da američki blagoslov Izraela jamči božansku zaštitu samoj Americi.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Sakralizacija teritorija i negacija palestinske države</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Geopolitički koncept &#8220;rješenja dviju država&#8221;, koji je desetljećima bio službeni cilj SAD-a, u direktnoj je koliziji s evanđeoskim dispenzacionalizmom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Budući da vjeruju da je cijela zemlja između rijeke Jordan i Sredozemnog mora božanski dar židovskom narodu, svako ustupanje teritorija Palestincima smatra se kršenjem biblijskog proročanstva.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Mearsheimer objašnjava da američki predsjednici često nisu bili u mogućnosti izvršiti pravi pritisak na Izrael upravo zbog straha od reakcije ove baze.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U takvom okviru palestinski kršćani postaju kolateralna šteta. Njihova se patnja zanemaruje jer se na moderni Izrael gleda kao na metafizički entitet čiji je opstanak preduvjet za drugi Kristov dolazak.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Iran kao eshatološki neprijatelj u &#8220;posljednjim vremenima&#8221;</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Stav prema Iranu unutar ovog pokreta nije vođen klasičnim realizmom ili odnosom snaga, već apokaliptičnim očekivanjima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dispenzacionalisti često poistovjećuju Iran s biblijskom Perzijom koja će, prema njihovom tumačenju, predvoditi napad na Izrael u &#8220;posljednjim vremenima&#8221; (rat Yejudge i Mejudge). Iran se ne tretira kao racionalni regionalni akter, već kao &#8220;duhovno zlo&#8221;.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">To objašnjava snažnu podršku evangelika politici maksimalnog pritiska i protivljenja bilo kakvim nuklearnim sporazumima, jer se svako jačanje Irana doživljava kao izravna prijetnja ispunjenju božanskog plana.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Instrumentalizacija političke moći: primjer Donalda Trumpa</strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analiza Jeremyja Shearmura o potpori Donaldu Trumpu savršeno nadopunjuje Mearsheimerov pogled na lobiranje. Trump je dobio potporu evangelika (81 posto u 2016.) ne kao uzor kršćanske vrline, već kao &#8220;nesavršeno oruđe&#8221;, suvremeni kralj Cyrus koji ispunjava njihove geopolitičke ciljeve.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Priznanje Jeruzalema kao glavnog grada i preseljenje veleposlanstva bili su potezi bez jasne strateške koristi za SAD, koji su narušili odnose s arapskim svijetom, ali su bili ključni za zadovoljenje evanđeoske baze.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tako je unutarnja teološka agenda nadvladala vanjskopolitičku logiku i nacionalni interes o kojem govore Mearsheimer i Walt.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans"><strong>Uhvaćena diplomacija </strong></h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Sinteza dispenzacionalizma i institucionalnog lobiranja stvorila je situaciju u kojoj je američka bliskoistočna politika zarobljenik eshatologije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dok analitičari realpolitike upozoravaju da bezuvjetna potpora Izraelu slabi stratešku poziciju SAD-a, evanđeoska baza smatra da je to jedini put do spasa.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U takvom poretku diplomacija se zamjenjuje proročanstvom, a politički kompromisi tretiraju se kao duhovna izdaja, što dugoročno cementira sukobe na Bliskom istoku kao nerješive unutar aktualnog američkog političkog diskursa.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Izrael osporava pravo Irana na nuklearno oružje, tvrdeći da zemlju vode vjerski fanatici. No, ako s druge strane i uski krug ideološki vođenih elita kroji politiku, postavlja se pitanje treba li onda međunarodna zajednica primijeniti isti pristup ili postoje nevidljivi standardi koji selektivno određuju &#8220;opasne&#8221; i &#8220;prihvatljive&#8221; aktere?</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/americka-bozanska-zastita-kako-americki-evangelisti-i-izraelski-lobi-diktiraju-sudbinu-bliskog-istoka/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/570991/conversions/trump,-netanyahu-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Može li Rusija profitirati od sukoba s Iranom?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/moze-li-rusija-profitirati-od-sukoba-s-iranom/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/moze-li-rusija-profitirati-od-sukoba-s-iranom/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Mar 2026 07:59:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[#geopolitika]]></category>
		<category><![CDATA[#SAD]]></category>
		<category><![CDATA[#zapadni saveznici]]></category>
		<category><![CDATA[Iran]]></category>
		<category><![CDATA[rat]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/moze-li-rusija-profitirati-od-sukoba-s-iranom/</guid>

					<description><![CDATA[Eskalacija sukoba oko Irana otvara pitanje kakve bi posljedice ovakva kriza mogla imati za Rusiju i njezin položaj na globalnoj političkoj sceni. Analitičari smatraju da bi Moskva mogla imati donekle koristi od porasta napetosti na Bliskom istoku, ali upozoravaju i na moguće dugoročne rizike. Jedan od ključnih čimbenika je tržište energije. Svaki ozbiljniji sukob u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Eskalacija sukoba oko Irana otvara pitanje kakve bi posljedice ovakva kriza mogla imati za Rusiju i njezin položaj na globalnoj političkoj sceni.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analitičari smatraju da bi Moskva mogla imati donekle koristi od porasta napetosti na Bliskom istoku, ali upozoravaju i na moguće dugoročne rizike.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedan od ključnih čimbenika je tržište energije. Svaki ozbiljniji sukob u regiji koji uključuje Iran često dovodi do rasta cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika energije, Rusija bi u takvim okolnostima mogla ostvariti dodatne prihode od izvoza energenata, što bi se pozitivno odrazilo na njezin proračun i gospodarstvo.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istodobno, eskalacija na Bliskom istoku mogla bi odvratiti političku i vojnu pozornost SAD-a i njegovih zapadnih saveznika s rata u Ukrajini.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema nekim analitičarima, to bi potencijalno moglo smanjiti pritisak na Moskvu u kontekstu rata u Ukrajini i otvoriti prostor za drugačiju stratešku ravnotežu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">No, situacija nosi i određene rizike za ruske interese. Iako Iran i Rusija posljednjih godina razvijaju blisku političku i vojnu suradnju, Moskva nastoji održati odnose s drugim zemljama u regiji, uključujući Izrael i brojne arapske zemlje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Šira destabilizacija Bliskog istoka mogla bi ugroziti te odnose, kao i ruske geopolitičke i gospodarske interese u regiji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analitičari stoga procjenjuju da će Moskva vjerojatno nastaviti politički podržavati Teheran i kritizirati poteze Zapada, ali će nastojati izbjeći izravno vojno uplitanje u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema mišljenju stručnjaka, Rusija će nastaviti voditi opreznu strategiju, pokušavajući iskoristiti geopolitičke i gospodarske okolnosti koje donosi kriza, ali istovremeno izbjegavajući scenarij koji bi mogao dovesti do šireg regionalnog rata.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/moze-li-rusija-profitirati-od-sukoba-s-iranom/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/569864/conversions/AA-20260219-40609906-40609900-IRAN_I_RUSIJA_ZAPOCELI_ZAJEDNICKU_POMORSKU_VJEZBU_U_OMANSKOM_ZALJEVU-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
	</channel>
</rss>
