Britanski parlament donio je zakon kojim se ukidaju preostala nasljedna mjesta u gornjem domu parlamenta, čime se prekida stoljetna praksa po kojoj su određeni aristokrati mogli sjediti u Domu lordova na temelju naslijeđene titule.

Gornji dom parlamenta usvojio je Zakon o nasljednim mjestima, čime je završena reforma započeta prije više od 25 godina.

Riječ je o jednom od ključnih predizbornih obećanja laburističke vlade premijera Keira Starmera, čiji je cilj modernizacija britanskog parlamentarnog sustava.

Predsjednica gornjeg doma Angela Smith rekla je da Dom lordova ima “vitalnu ulogu” u britanskom dvodomnom parlamentu, ali je naglasila da “nitko ne bi trebao sjediti u Domu po nasljednom naslovu”.

– Usvajanje ovog zakona prvi je veliki korak u reformi Doma lordova, a slijede daljnje promjene, uključujući i pitanja uvjeta za odlazak članova u mirovinu – rekao je Smith.

Prije ove reforme, 92 nasljedna plemstva i dalje su imala pravo sjediti i glasati u Domu lordova. Taj broj rezultat je kompromisa iz 1999. godine, kada je vlada tadašnjeg premijera Tonyja Blaira uklonila više od 600 nasljednih aristokrata iz parlamenta, ali je zadržala manji broj kao privremeno rješenje.

Prema novom sustavu, pojedini nasljedni plemići mogli bi dobiti doživotna plemstva, a političke stranke bi odlučivale koga će nominirati za te položaje.

Dom lordova trenutno ima oko 800 članova. Većinu čine takozvani doživotni lordovi koje imenuje premijer na prijedlog političkih stranaka ili neovisnih povjerenstava.

Ovom reformom prekinuta je stoljetna praksa u kojoj su pojedini članovi britanskog parlamenta svoje mjesto u zakonodavnom tijelu imali isključivo na temelju obiteljskog nasljeđa.