Gradsko vijeće Grada Sarajeva trebalo bi 27. srpnja razmatrati prijedlog Regulacionog plana Kvadrant C – Marijin Dvor, a iz udruge Ekoakcija upozoravaju da se ovim planom nastavlja “brutalno kršenje zakona i ignoriranje volje građana u korist profita domaćih kapitalista”.

U priopćenju ove udruge navodi se da je tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić “sačekala da prođu lokalni izbori” i da je tek nakon toga, “sa skoro četiri godine zakašnjenja”, organizirala javnu raspravu o Regulacionom planu kvadranta C – Marijin Dvor.

Iz Ecoakcije tvrde da su nakon javne rasprave, gdje je bilo negodovanja javnosti, gradskim vijećnicima dostavljene primjedbe i izvješće, ali da je većina zahtjeva odbijena.

– Odbijeni su gotovo svi prigovori građana i njihovih udruga, Senata Sveučilišta u Sarajevu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Strojarskog fakulteta i strukovnih udruga – stoji u priopćenju.

Prema tvrdnjama ove udruge, u prijedlog plana unesene su samo manje izmjene.

– Usvojene su tek neke kozmetičke izmjene i ispravljeno par tehničkih grešaka – kažu iz Ekoakcije.

Iz udruge podsjećaju da je sjednica Gradskog vijeća, koja je bila zakazana za 29. travnja, a na kojoj se trebalo odlučivati ​​o prijedlogu plana, otkazana nakon, kako tvrde, prijetnje Sveučilišta studentskim prosvjedima.

Kako navode iz Ecoakcije, dodatne izmjene plana su unesene nakon razgovora predstavnika Gradske uprave i predstavnika Sveučilišta.

– Pristupna cesta izmjestit će se s pripadajućeg zemljišta Sveučilišta, dok sve ostale odredbe ovog plana, prilagođene veličini predvorja izgradnje, ostaju nepromijenjene – stoji u priopćenju.

Posebne zamjerke odnose se na planiranu visinu objekata. Iz Ekoakcije tvrde da je na području gdje je važećim Urbanističkim planom Sarajeva predviđena izgradnja objekata visine P+6 (prizemlje plus šest katova), novim prijedlogom omogućena izgradnja objekata visine do 50 metara, odnosno prizemlje plus 16 katova.

– Na fotografijama u prilogu prikazani su izvodi iz važećeg Urbanističkog plana Sarajeva, pravno obvezujućeg dokumenta koji definira spratnost gradskih područja – navodi Ekoakcija.

O prijedlogu Regulacionog plana za Kvadrant C – Marijin Dvor, Gradsko vijeće Grada Sarajeva trebalo bi se izjasniti 27. jula.

Sarajevo se posljednjih godina suočava s intenzivnim građevinskim razvojem. Nove zgrade niču u gotovo svim općinama, a grad je prepoznatljiv po velikom broju aktivnih gradilišta i dizalicama koje su postale dio svakodnevice, piše Hayat.ba.

Procjenjuje se da je trenutno aktivno stotinjak gradilišta, uključujući desetak velikih kompleksa površine od 50.000 do gotovo 200.000 četvornih metara. Uglavnom je riječ o stambenim zgradama od kojih neke dosežu visinu od 12, 14, 20, pa čak i 23 kata.

Upravo jedan takav projekt, koji gradi tvrtka Tihomira Brajkovića, ima 23 kata i ilustrira trend visokogradnje koji posljednjih godina karakterizira Sarajevo.

Ipak, unatoč masovnoj stanogradnji, u fokusu javnosti ostaje “kvadrant C” na Marijin Dvoru – prostor koji je definiran kao poslovna zona.

Razlog dominacije rezidencijalnih projekata je jasan – brza i visoka zarada investitora. No, ovakvi projekti istovremeno stvaraju snažan pritisak na komunalnu i prometnu infrastrukturu grada.

S druge strane, poslovni i javni objekti imaju manji infrastrukturni pritisak, ali donose dugoročniji razvoj. Upravo zbog toga se „Kvadrant C“ ističe kao prostor koji bi trebao imati drugačiji urbani karakter u odnosu na ostatak grada.

Prema planskim dokumentima iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, “Kvadrant C” definiran je kao poslovno-diplomatsko-kulturna zona.

Oživljavanje ovog prostora počelo je prije više od deset godina, a 2015. godine Gradsko vijeće Sarajeva donijelo je Odluku o izradi Regulacionog plana.

Nakon višegodišnjih procedura, nacrta, javnih rasprava i korekcija, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dostavio je Gradskom vijeću konačni prijedlog plana.

Prijedlogom nisu obuhvaćene visoke stambene zgrade, kao ni zgrade s 20 i više katova. Dominiraju poslovni, diplomatski i kulturni sadržaji, pri čemu je najmanje 80 posto planirane površine namijenjeno tim funkcijama.

Opseg “kvadranta C” podijeljen je na sedam čestica i ukupno 146.000 četvornih metara.

Trenutno se na lokaciji nalaze 34 objekta, od kojih se veliki broj planira ukloniti, uključujući ruševne i privremene objekte. Nakon realizacije plana ostalo bi dvanaestak objekata.

Među ključnim projektima su: poslovni kompleks WTC Sarajevo (11 katova), dogradnja Importanne centra, diplomatsko predstavništvo Kraljevine Saudijske Arabije, muzej Ars Aevi, proširenje Fakulteta strojarstva, dodatni poslovni i obrazovni sadržaji.

Poseban naglasak stavljen je na kulturno-edukativne sadržaje koji zauzimaju značajan dio prostora.

Za razliku od ostatka Sarajeva, “Kvadrant C” ne predviđa stambenu izgradnju. Također, nijedna zgrada neće premašiti visinu postojećih zgrada na tom području.

Predviđeno je da najviše zgrade imaju do 11 katova, dok su one uz Wilsonovo šetalište ograničene na četiri kata. Posebno je naglašeno da se ne smije graditi na zelenim površinama.

Iako se plan formalno uklapa u važeće urbanističke dokumente, njegova izrada i izmjene otvaraju širu javnu raspravu.

Sarajevo se nalazi između dvije razvojne logike – brze stanogradnje i sporije, ali strateški važnijih poslovnih i kulturnih projekata.

Zato se “Kvadrant C” sve više doživljava kao test hoće li grad ići u smjeru stanova i investicijske brzine ili u smjeru planskog, funkcionalnog urbanog razvoja.

Za kraj, ostaje pitanje koje sve češće odjekuje u javnosti, nije li bitno samo graditi – nego i što se gradi, i za koga?

Srđan Mandić, načelnik Općine Centar, gostujući na TVSA kazao je kako je blizu rješenje za Prvu transverzalu, čija je izgradnja u zastoju već nekoliko godina.

– Imali smo problem u ovom dijelu gdje je Penny. Pregovori su intenzivni. Mislim da ćemo uskoro doći do kvalitetnog rješenja. Neke imovinsko-pravne sporove Općina Centar već je riješila.

To je naslijeđeni problem, ljudi za to nisu krivi jer su oni legitimni vlasnici, iako nisu vlasnici manjeg dijela.

Krenuli smo u smjeru pronalaženja dogovora, da im damo alternativnu lokaciju. Probija se tunel Kobilja Glava, obilaznica je već stigla do Šipa i mislim da će se grad uskoro širiti – kazao je Mandić.

Govorio je io problemima koje donosi Odluka o proglašenju povijesnog urbanog krajolika.

– Možda su namjere bile najčasnije, ali postale su omča oko vrata. Umjesto jednog objekta, odnosno jednog užeg područja, značajan dio općina Stari Grad i Centar proglašen je zaštićenim područjem.

Ako hoćemo park Hastahana, gdje sam i ja “polomio zube”, jer sam prije četiri godine optimistično najavljivao obnovu parka, a to tako ne ide jer da bi se radovi izveli morate tražiti od Povjerenika za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

Onda vam Povjerenstvo kaže: dobro, može ili ne može. U ovom slučaju, naravno, rekli su da ne može. Čak i kad kažu da se može, onda po rješenju o HUK-u ide Federalnom ministarstvu prostornog uređenja koje onda godinama rješava vaš slučaj – rekao je Mandić.

Nastavlja se gradnja Hrvatskog narodnog kazališta u gradskoj jezgri grada Mostara, započeta prije 30 godina, ali nije dovršena. Trenutačno je u tijeku četvrta faza, objavio je nedavno portal Javne nabave, a vrijednost te faze je ista kao i prethodne tri. S jedne strane obale Neretve zalažu se za prestanak gradnje, a s druge za njezin završetak. Nevladin sektor, točnije udruga Mostarski krug, ne odustaje od tvrdnje da se radi o bespravnoj gradnji te da se njome krši, između ostalog, Rimski sporazum, priopćio je. Hayat.

Rimskim ugovorom, koji su 1996. godine potpisali Ejup Ganić i Krešimir Zubak, Mostar je uspostavljen kao zajednica šest autonomnih gradskih općina i jedne male neutjecajne središnje gradske zone. Slijedom Rimskog ugovora, nevladina organizacija Mostarski krug podsjeća da je prostor na kojem se gradi HNK zajednička zona i da je vlasništvo građana Mostara, bez mogućnosti izgradnje institucija s prefiksom nacionalne pripadnosti.

– Rimski sporazum sugerira, traži zajedničke institucije, poput Vijećnice. Znate što im je zajedničko? Jer proračun je zajednički. Ako tamo mogu zajedno sjediti Hrvati, Srbi i Bošnjaci, zašto ne mogu biti ovdje kao dio kulturnih institucija? Zašto ovaj objekt sutra ne može biti dom kulture za sve građane Mostara? Pa svi to financiramo – pita Alija Behram, predsjednik Mostarskog kruga.

Ranije su i iz ureda nadležnih kazališta i iz ureda gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića kazali kako je gradnja legalna jer, kako tvrde, postoji dokumentacija. Zbog toga nevladin sektor i neki politički predstavnici Grada traže da se ona prikaže javnosti, što nije učinjeno.

Grade se jednonacionalne institucije i to je žalosno, to je tragično. Dakle, ovo gdje sada stojimo i čemu svjedočimo je eklatantan primjer pravne neodgovornosti, političke bahatosti i bahatosti, kazao je Behram.

Sve u svemu, gradnja bi uskoro mogla dosegnuti svoj vrhunac, 30 godina nakon početka. Hrvatsko narodno kazalište gradi se od 1996. godine, a do sada je u njegovu izgradnju uloženo 10 milijuna maraka. No, ušla je u četvrtu fazu izgradnje koja košta kao i sve prethodne tri faze, točnije 10,5 milijuna maraka. Raspisana je nabava za četvrtu fazu radova, a ime ponuditelja trebalo bi biti poznato sredinom travnja. Kriterij ponuditelja je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Skupina gradskih vijećnika od gradonačelnika Kordića zatražila je dokumentaciju i prezentaciju cijelog projekta. Jedan od tih vijećnika je i Sanel Žuljević, koji kaže da je kulturni projekt postao politički.

Dokumentacija nije prikazana. Gradonačelnik je ponudio braniteljima da dođu kod njega u ured da vide te papire, tu dokumentaciju. Nismo na to pristali. Imaju inspekcije i trebaju pregledati dokumentaciju. Ako nije u redu, gradilište treba zatvoriti. Ako je u redu, reći da je u redu, da se nastavi gradnja, kazao je Sanel Žuljević, SDP, vijećnik Gradskog vijeća Grada Mostara.

Čelni čovjek Gradskog vijeća Grada Mostara Đani Rahimić kaže da papiri postoje, ali je pitanje koji?

Građevinski papiri su građevinska dozvola. Građevinska dozvola postoji. Svi su je vidjeli. To je javno. Problem je na temelju čega je izdana građevinska dozvola. Dakle, građevinska dozvola se izdaje na temelju regulacijskog plana, urbanističko-tehničkih uvjeta, urbanističke suglasnosti itd., pojasnio je Đani Rahimić, SDA, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara.

Izgradnja će se nastaviti bez obzira na zahtjeve i Rimski ugovor. Predsjedavajući Skupštine HNK i prvi čovjek Medžlisa Islamske zajednice Mostar Džafer Alić kaže da je sporno i to što je to izraz jednog naroda u zoni koja je zamišljena kao višenacionalna.

Centralni dio Mostara je specifičan prostor koji zahtijeva veliku pažnju šire javnosti. Ne samo same gradske uprave, nego zaista svi akteri koji su na političkoj pozornici u Bosni i Hercegovini i zato je važno na neki način graditi multietničko društvo. Iz tog razloga fokus je na Hrvatskom narodnom kazalištu, rekao je Alić.

Prije nego što bude službeno otvoren, HNK, odnosno nositelji njegove izgradnje, mogli bi se naći u sudskom procesu jer su kantonalno, federalno i državno pravosuđe upoznati s ovim problemom.

– Turska je isporučila 455.000. stambenu jedinicu za preživjele u potresu u 11 pokrajina koje su pogodile potresi 6. veljače 2023., rekao je u subotu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, nazvavši taj napor velikim postignućem koje bi malo zemalja moglo postići.

Govoreći na ceremoniji primopredaje u južnoj pokrajini Hatay, Erdogan je rekao da je vlada premašila svoj cilj za kraj godine u sklopu najveće mobilizacije obnove stoljeća.

Rekao je da će još 105.179 domova, farmi i radnih mjesta biti isporučeno preživjelima od potresa, uključujući 55.681 u Hatayu, 22.081 u Kahramanmarasu, 11.367 u Malatyi, 4.833 u Adiyamanu i manji broj u Osmaniye, Elazigu, Gaziantepu, Sanliurfi, Diyarbakiru, Adana, Kilis, Kayseri, Tunceli i Bingol.

Obraćajući se okupljenima nakon videoprezentacije, Erdogan je rekao da će novi domovi otvoriti potpuno novo poglavlje za preživjele, poželjevši obiteljima sve najbolje u njihovim novim domovima.

Rekao je da je vlada premašila svoj cilj za kraj godine, osiguravši 455.357 domova i radnih mjesta, te podsjetio da su potresi 6. veljače 2023. odnijeli više od 53.000 života i pogodili 14 milijuna ljudi u 11 pokrajina, s ekonomskim gubicima većim od 150 milijardi dolara. No, dodao je, vlada nikada nije podlegla očaju.

Turski predsjednik je rekao da je 200.000 arhitekata, inženjera i radnika trenutno zaposleno na 3.481 gradilištu u 174 lokacije u pogođenim provincijama.

Rekao je da je 250.000 domova predano u Adiyamanu samo 40 dana ranije, dok je s posljednjim isporukama broj stambenih jedinica i poslova predanih samo u Hatayu dosegao 153.755.

– Nismo gradili samo kuće, već smo potpuno obnovili gradsku infrastrukturu i pokrenuli projekte koji otvaraju radna mjesta, pa tako i ona u obrambenoj industriji – rekao je.

Erdogan je rekao da su u tijeku veliki infrastrukturni i rekonstrukcijski projekti u Hatayu, uključujući najveći kanalizacijski tunel u Turskoj, kao i radovi na navodnjavanju i zaštiti okoliša s ciljem uklanjanja onečišćenja u rijeci Asa.

Ističući potrebu zajedništva kako bi se samouvjereno koračalo ka svjetlijoj budućnosti, Erdogan je poželio dobrodošlicu svim bratskim narodima svijeta, a posebno u Siriji, Palestini i Iraku.

Dodao je da će nakon ostvarenja vizije “Turska bez terora” zemlja zajedno doći do regije bez terora, poručivši da nitko ne može spriječiti izgradnju nove i velike Turske.

Ističući zajedništvo, Erdogan je rekao da su Turci, Arapi, Kurdi, Turkmeni, suniti i Alaviti jedan narod i tisućljetni stanovnici tih teritorija, izrazivši nadu da će i u narednim stoljećima živjeti zajedno u miru, slozi, dobrosusjedstvu i bratstvu.

Prva faza radova na izgradnji zatvorenog olimpijskog bazena u Mostaru privodi se kraju, a u sklopu nje bit će završena konstrukcija, krovište i dio staklene fasade.

Druga faza obuhvatit će preostali dio radova na izgradnji, instalacijama, tehnologiji i opremi za pročišćavanje vode.

– Prva faza je u posljednjim mjesecima. Ugovor je iznosio oko 10,5 milijuna, s PDV-om 12 milijuna maraka. Taj ugovor broj jedan bit će gotov za nekoliko mjeseci, au tijeku je priprema natječaja broj dva, za drugu fazu, za kompletan završetak bazena, osim dijela prizemlja. Radovi se izvode kontinuirano, tako da će druga faza biti nastavljena odmah – kazao je za Fenu direktor Direkcije za izgradnju Kulturno-sportskog centra (KSC) Mostar Edin Prašo.

Kako je pojasnio, radove u prizemlju izvodit će komunalne službe pa oni nisu dio natječaja.

– Sada radimo minimalni dio radova na parteru, neke staze za kretanje, dolazak i slično. Preko Federalnog ministarstva kulture osigurali smo sva potrebna sredstva za prvu fazu izgradnje. Iz tih sredstava će “prijetiti” neki novac, otprilike 800-900 tisuća maraka, da idemo na natječaj dva – dodao je Prašo.

Prema njegovim riječima, obećana su i sredstva za nastavak izgradnje u drugoj fazi.

– Federalno ministarstvo kulture obećalo nam je 8 milijuna maraka na dvije godine. Ako dobijemo izvođača koji je blizu tih brojki, i ako bude sreće, uz nešto malo našeg truda, vjerojatno ćemo kroz ta dva proračuna Federalnog ministarstva uspjeti isfinancirati cijelu izgradnju, jer procjena proračuna je oko 22 milijuna maraka, ali je očekivani iznos radova manji – naglasio je Prašo.

Prema njegovim riječima, završetak projekta očekuje se za dvije godine od početka druge faze.

– Što se tiče sadržaja koje će ovaj bazen u konačnici nuditi, možemo govoriti samo o onima koji pripadaju vaterpolskom natjecanju, plivanju u malom bazenu i olimpijskom programu u velikom bazenu. Drugih programa nema, a eventualno bi mogle biti nekakve vodene igre, škole ronjenja, škole plivanja i slične školske aktivnosti – naglasio je Prašo.

Nakon završetka izgradnje kompleksa olimpijskih bazena, otvara se mogućnost proširenja sadržaja.

– Bazenski kompleks nije zamišljen da bude samo bazenski objekt, već su planirani sadržaji koji stvaraju mogućnost povezivanja objekta s aquaparkom s druge strane Neretve, a sadržajno se može integrirati u postojeće i buduće programe Kantonalne bolnice u Južnom Logoru – kazao je Prašo, pojasnivši da su uz bazenski kompleks planirani i hotelsko-rekreacijski sadržaji koji pripadaju toj bolnici.