Sarajlije od danas moraju tražiti alternativni prijevoz jer će trolejbuski saobraćaj morati mijenjati smjer na linijama Otoka – Trg Austrije i Otoka – Jezero, a zbog izgradnje kružnog toka na Grbavici, saopćeno je iz KJKP Gras.

– Promet će se privremeno odvijati dvosmjerno. Smjer Grbavica – Hrasno, Zagrebačka – Grbavička, Hamdije Čemerlića – Bulevar Ivice Osima, smjer Hrasno – Grbavica, Bulevar Ivice Osima – Hamdije Čemerlića – Grbavička – Zagrebačka.

Molimo građane za strpljenje i razumijevanje – saopćeno je iz GRAS-a.

Sarajlije od danas moraju tražiti alternativni prijevoz jer će trolejbuski saobraćaj morati mijenjati smjer na linijama Otoka – Trg Austrije i Otoka – Jezero, a zbog izgradnje kružnog toka na Grbavici, saopćeno je iz KJKP Gras.

– Promet će se privremeno odvijati dvosmjerno. Smjer Grbavica – Hrasno, Zagrebačka – Grbavička, Hamdije Čemerlića – Bulevar Ivice Osima, smjer Hrasno – Grbavica, Bulevar Ivice Osima – Hamdije Čemerlića – Grbavička – Zagrebačka.

Molimo građane za strpljenje i razumijevanje – saopćeno je iz GRAS-a.

Dnevni centar “Denis” na Grbavici danas je obilježio godinu dana rada. Svečanosti su prisustvovali penzionisani premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, penzionisani ministar finansija Afan Kalamujić i penzionisani ministar za boračka pitanja Omer Osmanović, te zastupnici u Skupštini KS Belma Kapo, Sanela Klarić i Davor Čičić.

Centar “Denis”, prvi takve vrste u Kantonu Sarajevo, radi od 1. jula 2025. godine i ima tri dnevne sobe, specijalističke ordinacije i multifunkcionalni prostor. Provodi individualizirane programe i zadovoljava europske standarde, što potvrđuje i zeleni certifikat.

Direktorica Udruženja “Dajte nam šansu” Ines Kavalec zahvalila je premijeru Uko i Vladi Kantona Sarajevo, te zastupnicima u Skupštini KS na podršci.

Tijekom protekle godine kroz njezine programe prošao je veliki broj korisnika, uz podršku djelatnika, volontera, donatora i partnera Udruge.

Početkom ove godine premijer Uk i direktorica Kavalec potpisali su Ugovor o financijskoj potpori u iznosu od 700.000 KM iz proračuna Kantona Sarajevo za 2026. godinu, namijenjenoj poboljšanju usluga za djecu i odrasle osobe s poteškoćama u razvoju i podršci njihovim obiteljima, kojih je danas u Kantonu Sarajevo tri puta više nego prije 15 godina.

Na nekoliko lokacija na Grbavici zapaljeni su kontejneri, a na nekim snimcima se vidi kako gore u otvorenom plamenu, objavila je na Facebooku načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić.

– Osim velike materijalne štete, ovakvi incidenti predstavljaju ozbiljnu opasnost za građane, vozila i okolne objekte.

Teško je razumjeti da se netko može odlučiti na ovakav vandalski čin i svjesno ugroziti sigurnost svojih sugrađana. Oštro osuđujemo ovakvo ponašanje koje ne donosi ništa osim štete zajednici u kojoj svi živimo.

Zahvaljujemo vatrogascima koji su brzom intervencijom ugasili požar i spriječili veće posljedice. Odmah ćemo kontaktirati KJKP Rad kako bismo provjerili mogućnost što skorije zamjene uništenih kontejnera, a ONSA (Općina Novo Sarajevo) će pomoći u čišćenju lokacija oštećenih ovim vandalskim činom.

Nadamo se da će nadležne službe utvrditi okolnosti ovih događaja, pronaći odgovorne i spriječiti da se ovakvi incidenti ponove – rekao je Karić.

Radovi na južnoj tribini stadiona Grbavica još uvijek traju.

Željeznica je na svojim službenim stranicama objavila nove fotografije, a vide se neke promjene.

Radovi na tribini s najvatrenijim navijačima Plavih započeli su 19. srpnja 2025., rok je bio 200 kalendarskih dana, ali tribina još nije gotova…

Ne zna se kada će biti, ali polako se nazire kako će tribina izgledati.

Treba napomenuti da su brojni navijači Željezničara negodovali zbog fotografija putem službene Facebook stranice. Jedni su istaknuli da ovim tempom tribina neće biti gotova ni za dvije godine, drugi pak da se na fotografijama vide samo tri radnika, a ima i onih koji ističu da je riječ o povijesnom projektu, te da negativni komentari nisu potrebni.

Klub s Grbavice u novom priopćenju nije naveo detaljnije informacije o tijeku radova.

Sarajevski derbi koji je na Grbavici odigran između Željezničara i Sarajeva završio je bez pobjednika i golova.

Bila je to ujedno i jedina utakmica u kojoj nismo vidjeli pogodak u 27. kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Inače, u pet utakmica postignuto je deset golova, odnosno u prosjeku dva po utakmici. Mreže su se najviše puta tresle u Prijedoru, gdje je Rudar bio bolji od Sloge (3:1).

Kada je u pitanju posjeta, ponovo je dominirala Grbavica. Prema izvješću delegata, najveću bh. utakmicu pratilo je 8.000 ljudi, što je više nego na svim ostalim stadionima zajedno. Još ako se zna da je u ovom kolu odigran mostarski derbi između Veleža i Zrinjskog (0:1) koji je okupio 4.500 navijača.

U ovom kolu podijeljena su 22 žuta i dva crvena kartona. Listu strijelaca predvodi Luka Juričić (Borac) koji sada na kontu ima 21 gol. Slijede ga Mato Stanić (Široki Brijeg) 10, Nemanja Bilbija (Zrinjski) osam, Stefan Savić (Borac) sedam…

Kapiten nogometne A reprezentacije Bosne i Hercegovine Edin Džeko nakon proslave plasmana Zmajeva na Svjetsko prvenstvo pred Vječnom vatrom nastavio je sa slavljem u jednom od ugostiteljskih objekata u Sarajevu.

Džeko je u društvu kolega iz reprezentacije plasman na Svjetsko prvenstvo proslavio otpjevavši kultnu “Grbavicu” Mladena Vojičića Tife.

Dijamant je meč u Zenici završio s povredom ramena, ali kako se vidi na snimci koju je objavio na društvenim mrežama, ona nije zahvatila njegove glasnice.

“Volim te Željo”, poručio je na kraju Dijamant, poručivši da nije zaboravio klub iz kojeg je potekao, što je izazvalo lavinu oduševljenih komentara navijača Plavih s Grbavice.

Tri desetljeća nakon reintegracije Grbavice planirana je izgradnja prvog spomenika ženama žrtvama ratnog silovanja u BiH, kao simbol sjećanja na njihova stradanja i priznanja zločina koji su tijekom rata iu ovom sarajevskom naselju sustavno činjeni, a preživjele i danas ukazuju na nedovoljno procesuiranje odgovornih.

Sugovornik Detektor imala je 26 godina kada je preživjela silovanje u sarajevskom naselju Grbavica. Proljeće joj je, kaže, nekad bilo najljepše godišnje doba. Ali proljeće 1992. promijenilo joj je život.

Pokušavajući zajedno sa susjedom pobjeći s Grbavice, zarobljena je, a kasnije i silovana. Jedan od vojnika joj je naredio da se skine i legne. Tada je počela plakati i moliti ga da je pusti. Saznala je da se čovjek zove Dragan, koji ju je potom odveo u susjednu sobu.

– A onda mi je prislonio pištolj na sljepoočnicu i natjerao me da ga oralno zadovoljavam. Međutim, nisam to mogao učiniti. Počeo sam povraćati. I onda mi je rekao: “Hajde, spremi se”, uzeo mi sve stvari i dovezao bijeli auto i rekao mi da sjednem u taj auto. Cijelo je vrijeme držao pištolj uperen u mene – prisjeća se ona, kao i kako ga je molila da je pusti.

Prolazili su pored Grbavice, koju je ranije gledala s prozora, gledajući naoružane vojnike kojih se bojala. Dragan ju je odvezao do kuće u sarajevskom naselju Vraca, gdje joj je naredio da se ponovo skine.

Nakon toga, s nožem na potiljku i pognute glave u bijelom automobilu, Dragan se odvezao na Grbavicu i objasnio joj kuda treba da ide, a svaki korak joj je oduzimao beskrajno dugo. Dospjela je na stranu koja je bila pod kontrolom Armije BiH.

Procjene o broju silovanih žena tijekom rata u Bosni i Hercegovini variraju i kreću se od 12.000 do 50.000. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrdio je da su sustavno silovanje i seksualno ropstvo korišteni kao oružje rata i zločini protiv čovječnosti. Zbog stigme, straha i nedovoljno prijavljivanja, točan broj žrtava nikada nije definitivno utvrđen.

Alma Kovačević je imala 16 godina kada je počeo rat. Sjeća se aprila kada je snajperista sa Jevrejskog groblja pogodio ljude koji su se kretali sa Grbavice preko Vrbanja mosta, danas Suadinog i Olginog mosta. U svibnju se s majkom preselila u zgradu preko puta susjede, dok su u njihovoj kući ostali otac Dževad i djed Zijah Osmanković.

– I onda se dogodio taj kobni dan 4. svibnja, kada su ih odveli iz naše kuće (…) Nije mi bilo ugodno, znala sam što to znači. Došlo je dosta vojnika, tata i daija su sami u kući. Poslije smo čuli: “Dževade, Dževade” i samo sam čuo kako zovu Dževade i znao sam da ništa dobro neće biti – kazao je Kovačević.

Ona i majka ostale su na Grbavici do 9. maja, a do tada su živjele u tišini, bez dozvole da slušaju radio i gledaju televiziju.

Uz pomoć susjeda uspjeli su preći Vrbanja most. Dok su prolazili ulicom, vidjeli su da trolejbusi ne voze, da je u Zagrebačkoj ulici tenk i puno stakla.

– Sjećam se osjećaja da mi je bilo teško otići, jer ne znam kada ću se vratiti. Odlazim iz kuće, ostavljam djetinjstvo, ostavljam sve. Ne idemo s ničim, nemamo ništa, imali smo samo po jednu najlon kesu, ceker u ruci – kaže Alma.

Kaže da su joj 18. maja razmijenjeni otac i daija. Opisala je da su bili sjedokosi, mršavi, naboranih lica s krvavom odjećom i ozljedama.

Kovačević za Detektor kaže da je veliki broj građana Grbavice i Vraca nezadovoljan odnosom pravosudnih institucija i organa lokalne samouprave – kako u pogledu istraživanja i procesuiranja zločina počinjenih u ratu, tako i politikom “ignoriranja” ili “zaborava” zločina.

– Svi mi smo odmah po dolasku na slobodni teritorij Sarajeva u više navrata policiji prijavljivali zločine još 1992. godine, ali i nakon reintegracije ovih naselja. No, do danas, kao i mnogi mještani ovih naselja, nikada nismo pozvani da svjedočimo o kaznenim djelima koja smo prijavili, niti smo ikada obaviješteni jesu li uopće pokrenute bilo kakve radnje oko provjera, a kamoli da li je pokrenuta istraga ili kazneni postupak – kazao je Kovačević.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, kaže za Detektor da je ovo udruženje od svog osnivanja 2003. godine napravilo bazu podataka prikupljenih od istražnih organa, čime su počele razbijati šutnju žena s Grbavice.

Kaže da su prikupili 50 izjava Bošnjakinja i Hrvatica koje su silovane u ovom naselju.

– Neke su ubijene nakon silovanja, o čemu se danas uopće ne govori. (…) Znam kada se sudilo Veselinu Vlahoviću Batku i Baričaninu da smo dugo radili s Tužilaštvom BiH, da smo došli do žrtava, jer su se žrtve iseljavale, mijenjale adresu, mijenjale prezime, neki nisu željeli da im obitelji znaju – rekla je Hasečić za Detektor.

Tužiteljstvo BiH ima četiri otvorena predmeta koji se tiču ​​događaja na Grbavici i okolnim naseljima.

– Predmeti se odnose na zatočenički objekat koji je formiran u tom naselju, kao i na druge događaje uglavnom iz 1992. godine – odgovorili su za Detektor iz ove institucije.

Pred Sudom BiH okončani su postupci protiv Veselina Vlahovića koji je osuđen na 42 godine zatvora, Saše Baričanina koji je osuđen na 18 godina i Zorana Dragičevića koji je osuđen na 11 godina zatvora zbog zločina u ovom naselju.

Hasečić napominje da tužitelji koji rade na predmetima ratnih zločina, posebno silovanja, manje komuniciraju s udrugama i smatra da je broj predmeta unatrag nekoliko godina jako mali.

Prvi spomenik žrtvama ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini trebao bi biti izgrađen u Vogošći, u kompleksu nekadašnjeg logora “Kon-Tiki”. Projekt su pokrenuli Memorijalni centar Sarajevo i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Prvotni plan je bio da spomenik bude otvoren 19. lipnja ove godine, na Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.

Na prvi natječaj koji je raspisan u veljači ove godine nitko se nije javio, a u planu je novi, kaže direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić. Idejno i izvedbeno rješenje je, kaže, gotovo i preostaje samo izvođenje radova.

Nada se da će u ponovljenom postupku uspjeti dobiti izvođača radova kako bi spomenik bio otvoren 19. lipnja.

– Mislim da ovakav spomenik čini prekretnicu kada je u pitanju memorijalna kultura, odavanje počasti svim žrtvama na jednom mjestu koje je simbol ratnog zločina silovanja u nekadašnjem logoru “Kon-Tiki” u Vogošći, gdje su se zbivali brutalni zločini. Ali jedan spomenik koji će biti mjesto kolektivne savjesti, da imamo jedno mjesto gdje ćemo kao društvo ali i svijet priznati svu brutalnost koju su naše majke, sestre, kćeri proživjele u periodu rata u BiH – rekao je Kulanić.

Za Hasečića, koji je bio i član Komisije za spomen obilježje u Vogošći, izgradnja spomenika bi značila mnogo, kao poruka sjećanja na njihovu patnju i muku, na ono što su preživjeli, a ujedno se bore protiv zla koje im je učinjeno.

– Ali volio bih i da se takav spomenik napravi u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Gdje su sve institucije, gdje je pravosuđe, gdje je pravda, gdje dolazi više ljudi, kako mi kažemo, sa svih strana svijeta. Da takav spomenik treba imati lik žene ili žene s djetetom u ruci, jer u bazi podataka imamo evidentirano 62 djece koja su rođena kao posljedica silovanja – kaže Hasečić.

Preživjeli s početka priče smatra da je izgradnja spomenika hvalevrijedna i sjajna ideja koja se mora realizirati. Potreban je da podsjeti na kalvariju kroz koju su žene stoljećima prolazile.

– Iako žene koje su prošle svu tu patnju to nikada neće zaboraviti, ono treba postojati i biti opomena budućim generacijama da to ne dopuste i da budu spremne braniti se. Budući naraštaji moraju znati što se dogodilo u nesretnom ratu, zato nam treba spomenik tim heroinama – rekla je.

Kovačević kaže da su vojnici bili na Grbavici cijeli rat i da je bila okupirana do integracije 19. marta 1996. godine. Uz Grbavicu, istog dana reintegrirana su naselja Vraca i Kovačići.

Prema Detektorova baza podataka o pravomoćno utvrđenim činjenicama zločina na Grbavici utvrđenih haškim presudama bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotni zatvor, i bivšem predsjedniku Skupštine RS-a Momčilu Krajišniku, osuđenom na 20 godina zatvora, dok je Sud BiH u tri slučaja Vlahoviću, Baričaninu i Dragičeviću. Nekoliko predmeta procesuirano je i na Kantonalnom sudu Sarajevo.

Širok i sustavan napad vojnih, paravojnih i policijskih snaga tzv. Srpske Republike BiH zahvatio je područje grada Sarajeva, kao i njegovu bližu okolinu, a nesrpsko civilno stanovništvo naselja Grbavica, Vraca i Kovačići bilo je izloženo ubojstvima, silovanjima, oduzimanju osobne imovine, ograničavanju kretanja, nezakonitom zatvaranju i nehumanim uvjetima.

Haaški tribunal i Sud BiH utvrdili su da su srpska vojska, policija i paravojne snage na Grbavici počinile progone, brojna ubistva, silovanja, mučenja, fizička i psihička zlostavljanja, odvođenja u zatočeničke objekte, pljačke i krađe imovine Bošnjaka i Hrvata, a nekoliko mještana ovog naselja odvedeno je iz svojih domova i od tada im se gubi svaki trag.

Imovina Bošnjaka i Hrvata je, kako je utvrđeno presudama, samovoljno pretresana i oduzimana, a neki su zbog zastrašivanja i prijetnji protjerani iz svojih domova i prisiljeni preseliti se na drugu obalu Miljacke. Prema presudama, veliki broj žena je silovano na Grbavici, a neke od žrtava su seksualno zlostavljane više puta.

Na području Grbavice, prema procjenama bivših zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislava Galića i Dragomira Miloševića, te Karadžića i bivšeg zapovjednika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića, postojali su položaji s kojih je pucano na civile u Sarajevu, bilo da su se kretali ulicom ili vozili u tramvaju.

Kako je najavljeno, igrači Borca će na Grbavici imati podršku svojih navijača.

Najavili su to parolama po Banjoj Luci, a za Faktor je potvrđeno da su službeno najavili dolazak.

Iz FK Željezničar za Faktor su kazali da je najavljen dolazak 200 navijača Borca koji će biti smješteni na sjevernoj tribini, kod zapadne tribine.

Svi se nadaju da će sve proći bez incidenata i da ćemo uz puno uzbuđenja gledati zanimljivu nogometnu predstavu.

Veliku podršku svom timu najavili su i navijači Železničara, pa se očekuje puna Grbavica.

Navijači Borca najavljuju veliku podršku svom timu u subotu na Grbavici.

U pitanju je susret 25. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine, a očekuje se da će Grbavica biti puna.

Dolazak su najavili i navijači Borca koji su imali zanimljivu najavu.

U središtu Banje Luke postavili su nekoliko parola na kojima piše

– Ruši se Grbavica – pisalo je uz datum utakmice.

Zeljo je u velikoj krizi, a Plavi su se spasili pobjedom u prošlom kolu nad dobojskom Slogom 3:0, dok je Borac lider na ljestvici i suvereno korača ka tituli.

Banjalučani imaju šest bodova prednosti u odnosu na Zrinjski i svjesni su da bodove moraju tražiti na Grbavici.