Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u četvrtak da su u tijeku pregovori o Grenlandu sa Sjedinjenim Državama, Danskom i Grenlandom te da je Savez usklađen s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o sigurnosnim pitanjima na Arktiku.

Govoreći na Institutu Reagan u Washingtonu nakon ranijeg sastanka s Trumpom u Bijeloj kući, Rutte je rekao da su razgovori bili usredotočeni na budući status Grenlanda i ograničavanje pristupa Rusiji i Kini.

– Dijelim njegovo mišljenje da postoji veliki rizik da se Rusi i Kinezi još više angažiraju na Arktiku. Predsjednik je u pravu kada kaže da se moramo braniti – rekao je Rutte.

Izjavio je da su se NATO saveznici tijekom Svjetskog gospodarskog foruma u siječnju složili da savez mora igrati jaču ulogu na Arktiku, uključujući zaštitu Grenlanda.

Rutte je istaknuo pokretanje inicijative “Arctic Sentinel”, projekta NATO-a čiji je cilj jačanje koordinacije među saveznicima i poboljšanje obrane u regiji.

Njegovi komentari dolaze nakon što je vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova Danske Lars Lokke Rasmussen u četvrtak rekao da je jasno da Trump nije odustao od svojih ambicija da preuzme Grenland.

Danski vojnici pripremaju se za mogući američki napad na Grenland u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa preuzimanjem vlasti, izvijestila je u četvrtak televizija DR pozivajući se na izvore u Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

Kada su danski vojnici helikopterom prebačeni na Grenland u siječnju, navodno su donijeli eksploziv kako bi uništili ključne piste i zalihe krvi za liječenje ranjenih u pokušaju da spreče blokiranje mogućeg američkog preuzimanja vlasti.

Visoki francuski dužnosnik rekao je za DR da je kriza na Grenlandu natjerala Europu da shvati da se mora sama pobrinuti za svoju sigurnost.

Ubrzo nakon izbora Donalda Trumpa, Danska je navodno tražila političku potporu Francuske, Njemačke i nordijskih prijestolnica za formiranje europskog saveza za obranu Grenlanda od američkog preuzimanja.

– Političko vodstvo, obrambeni i sigurnosni aparat u Danskoj odlučio je “odigrati igru” – rekao je francuski dužnosnik.

Danska vlada ubrzala je raspoređivanje svojih trupa na Grenland početkom siječnja, posebno nakon američke vojne intervencije u Venezueli.

– Kako Trump stalno govori da želi preuzeti Grenland, a onda se dogodilo ono što se dogodilo u Venezueli, morali smo sve scenarije shvatiti ozbiljno – rekao je izvor za DR.

Izjavio je da će, ako SAD pokuša napad, danski vojnici nositi streljivo i sudjelovati u borbi, dok će borbeni zrakoplovi F-35 koji jure prema sjeveru također biti teško naoružani.

– Odrastao sam tijekom Hladnog rata i ponekad poželim da se mogu vratiti u relativno stabilno vrijeme kada su svjetski čelnici znali koliko daleko mogu ići bez izazivanja najgoreg mogućeg scenarija – rekao je njemački dužnosnik za DR.

Francuski je dužnosnik istaknuo kako Europa mora “ponovno naučiti gramatiku moći” i ne bi trebala računati na američku vojnu potporu.

Posljednjih mjeseci Trump je obnovio svoje zanimanje za američku kontrolu nad Grenlandom, navodeći zabrinutosti Rusije i Kine za nacionalnu sigurnost. Zaprijetio je sankcijama europskim zemljama koje se protive tom potezu.

Trump je kasnije povukao prijetnje nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj, rekavši da su uspostavili okvir za potencijalni dogovor koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju, nakon čega će uslijediti razgovori između SAD-a, Danske i Grenlanda.

Nekoliko sati nakon što je dansko Združeno arktičko zapovjedništvo evakuiralo američkog mornara iz nuklearne podmornice u blizini Nuuka i prebacilo ga u grenlandsku bolnicu na liječenje, predsjednik Donald Trump objavio je da šalje “veliki bolnički brod” na Grenland.

Valjda je htio biti dobri Samaritanac koji spašava bolesne na Grenlandu i “poslao brod”. Umjesto zahvale danskim vlastima na brzoj reakciji i pomoći američkom vojniku, Trump je na mreži Truth Social ustvrdio da je brod isplovio, iako nije naveo nikakve konkretne detalje. Nije rekao zašto je to bilo potrebno, koji brod šalje, niti kada bi mogao stići.

Danci su bili šokirani, a brojni mediji su ga ismijavali jer je sve što je rekao obična izmišljotina. U najavi je rekao da je brod “na putu” i da će pomoći “mnogim bolesnicima koji tamo nisu zbrinuti”. Uz poruku je podijelio ilustraciju USNS Mercyja, jednog od dva bolnička broda američke mornarice. Drugi je USNS Comfort. Prema podacima pomorskih službi, oba su usidrena u Alabami.

Dakle, nigdje nisu otišli. Stoje u zaljevu.

Grenlandska vlada svojim stanovnicima pruža besplatnu zdravstvenu skrb, što je potaknulo mnoge analitičare i lokalne aktiviste da izraze zbunjenost i skepticizam u vezi s Trumpovom objavom.

Istraživanje AP-NORC pokazalo je da 72 posto Amerikanaca ne odobrava Trumpov pristup Grenlandu, dok ga 24 posto podržava.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je u subotu da radi s guvernerom Louisiane Jeffom Landryjem na slanju bolničkog broda na Grenland, danski teritorij za koji je Trump ranije rekao da želi kupiti.

Trump je plan objavio na društvenim mrežama neposredno prije večere za republikanske guvernere u Bijeloj kući, gdje je sjedio pokraj Landryja i razgovarao s njim, piše Reuters.

– U suradnji s fantastičnim guvernerom Louisiane, Jeffom Landryjem, poslat ćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo zbrinuli brojne bolesne i zanemarene ljude. Brod je na putu – napisao je Trump.

Ni Bijela kuća ni Landryjev ured nisu odgovorili na upite o objavi, je li brod zatražen iz Danske ili Grenlanda te kojim je bolesnicima potrebna pomoć.

Danski kralj Frederik posjetio je Grenland prošli tjedan po drugi put u godinu dana, pokušavajući pokazati jedinstvo s teritorijem suočen s Trumpovim nastojanjima da kupi otok.

Grenland, Danska i SAD održali su razgovore krajem prošlog mjeseca kako bi riješili situaciju nakon mjeseci napetosti unutar NATO obrambenog saveza.

Trumpova objava uslijedila je nekoliko sati nakon što je dansko Združeno arktičko zapovjedništvo priopćilo da je evakuiralo člana posade kojem je bila potrebna hitna medicinska pomoć s američke podmornice u grenlandskim vodama, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda, Nuuka.

Američka mornarica ima dva bolnička broda, Mercy i Comfort, ali nijedan nije stacioniran u Louisiani.

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da Danska nije znala da je bolnički brod na putu za Grenland. Istodobno je istaknuo kako stanovnici Grenlanda dobivaju svu potrebnu medicinsku skrb.

– Na Grenlandu nema potrebe za posebnim zdravstvenim zahvatom. Grenlandska vlada već danas brine o tome, a Danska bi uskočila ako bi za to bilo potrebe – rekao je ministar.

Fotografija koju je Bijela kuća podijelila na Xuu pomoću umjetne inteligencije, a prikazuje američkog predsjednika Donalda Trumpa kako hoda uz pingvina na Grenlandu, izazvala je oluju na internetu, izazivajući podsmijeh. Slika s natpisom “Embrace the Penguin” (Zagrli pingvina) brzo se proširila društvenim mrežama, gdje su korisnici odmah provjerili činjenice i ismijali simboliku, piše News Bricks.

Glavni razlog za reakcije je jednostavan: pingvini ne žive na Grenlandu! Prirodno su rasprostranjene isključivo na južnoj hemisferi, najviše na Antarktici. Ova je pogreška objavu pretvorila u meme fenomen.

Iako šaljiva, slika je podsjetila na Trumpov dugogodišnji interes za Grenland, koji je opisao kao strateški važan za američku sigurnost. Njegove ranije izjave, uključujući mogućnost vojne intervencije, izazvale su napetosti s Danskom i njezinim europskim saveznicima. Trump je nakon sastanka u Davosu s glavnim tajnikom NATO-a potvrdio da su privremene carine ukinute te da će uskoro biti objavljen okvirni sporazum o Grenlandu.

Pingvin je u međuvremenu postao simbol na internetu, uspoređujući ga s “nihilističkim pingvinom” koji sam napušta koloniju, što dodatno pojačava simboliku slike.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da se Kanada protivi mogućoj izgradnji njegovog proturaketnog obrambenog sustava “Zlatna kupola” na danskom otoku Grenlandu.

– Kanada je protiv izgradnje Zlatne kupole nad Grenlandom, iako bi Zlatna kupola štitila Kanadu – naveo je Trump na svojoj platformi Truth Social.

– Umjesto toga, glasali su za poslovanje s Kinom, koja će ih “progutati” u roku od godinu dana – dodao je.

Rečeno je da je Trump aludirao na prošlotjednu objavu Kanade da je postigla načelni trgovinski sporazum s Pekingom koji bi ublažio carine na kineska električna vozila u zamjenu za smanjenje kineskih carina na izvoz kanadske poljoprivrede.

Kanadske carine na električna vozila uvedene su 2024. godine u isto vrijeme kad i američke, s ciljem suzbijanja, kako navode kritičari, kineske prakse dampinga na tržištu, odnosno preplavljivanja stranih tržišta snažno subvencioniranim domaćim proizvodima, u ovom slučaju električnim vozilima.

Odnosi između Sjedinjenih Država i Kanade znatno su se zaoštrili otkako je Trump preuzeo dužnost prošlog siječnja, s premijerom Markom Carneyjem koji se nastoji oduprijeti carinama koje je američki predsjednik uveo tijekom njegove prve godine na dužnosti i odbacuje Trumpove pozive da Kanada postane 51. savezna država SAD-a.

Usred pogoršanih odnosa, Trump je u četvrtak rekao da povlači poziv Kanadi da se pridruži njegovom mirovnom odboru, što je, kako je rečeno, odmazda za izjave koje je Carney iznio na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

– Velike sile počele su koristiti ekonomsku integraciju kao oružje, carine kao polugu, financijsku infrastrukturu kao sredstvo prisile, a opskrbne lance kao iskoristive ranjivosti – rekao je Carney.

Prošli tjedan je danskim vojnicima naređeno da budu spremni s bojevim streljivom za mogući napad SADna Grenland, danska javna televizija DR.

Danskim vojnicima je naređeno da bojevo streljivo odnesu u Nuuk, glavni grad Grenlanda, u najgorem mogućem scenariju, navodi se u izvješću, pozivajući se na informacije iz središnjih političkih izvora.

Prema televizijskoj kući, to je bio slučaj sve dok američki predsjednik Donald Trump nije odustao od uporabe sile protiv Grenlanda nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Rutteom u srijedu na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

Također je primijećeno da postoji široka politička volja za borbom ako dođe do američkog napada, ne samo u danskoj vladi, već iu širokom spektru oporbenih stranaka.

Američki predsjednik pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog položaja na Arktiku, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog utjecaja u regiji.

Danska i Grenland odbili su prijedloge za prodaju teritorija, potvrđujući danski suverenitet nad otokom.

Nakon sastanka s Rutteom, Trump je objavio da postoji okvir za potencijalni dogovor koji bi uključivao Grenland i širu arktičku regiju. Također je odustao od svoje prijetnje da će nametnuti carine europskim zemljama koje su se protivile njegovom zahtjevu za akvizicijom.

Mobilne aplikacije osmišljene kako bi potrošačima pomogle u prepoznavanju i izbjegavanju proizvoda američkog podrijetla na vrhu su popisa preuzimanja u danskim trgovinama aplikacijama, nakon nedavnih komentara američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju Grenlanda.

Građani Danske sve više koriste mobilne aplikacije za bojkot američkih proizvoda, kao odgovor na komentare američkog predsjednika o preuzimanju Grenlanda, teritorija koji pripada Danskoj.

Konkretno, koriste se dvije aplikacije koje pomažu identificirati američke proizvode i nude lokalne alternative, što ih je lansiralo na sam vrh liste najčešće preuzimanih aplikacija u Danskoj. Euronews.

Jedan od njih, nazvan UdenUSA (na engleskom NeSAD), doživljava brzi rast popularnosti i trenutno je najpreuzimanija aplikacija u zemlji, odmah ispred ChatGPT-a, u App Storeu.

Aplikacija korisnicima omogućuje skeniranje proizvoda kako bi provjerili zemlju podrijetla, pronašli alternative iz zemalja izvan Sjedinjenih Američkih Država i dodali ih u košaricu.

Razvojni tim navodi kako aplikacija nije zamišljena kao poziv na bojkot, već kao alat koji potrošačima daje veću jasnoću o tome što kupuju.

Još jedna popularna aplikacija, Made O’Meter, trenutno je na petom mjestu App Store ljestvice u toj nordijskoj zemlji.

– Na potrošačima je da odluče što žele – rekao je za dansku javnu televiziju DR Nyheder Jonas Pipper, jedan od programera aplikacije UdenUSA.

Stručnjaci upozoravaju da će bojkoti supermarketa vjerojatno biti ograničenog opsega, budući da danske trgovine prodaju relativno malo proizvoda američkog podrijetla.

Prema Louise Aggerstrom Hansen, privatnoj ekonomistici Danske Bank, samo oko jedan posto danske hrane dolazi izravno iz Sjedinjenih Država.

Stoga je teško procijeniti stvarni učinak takvog bojkota.

Međutim, istraživači vjeruju da te aplikacije potrošačima mogu pružiti osjećaj kontrole i slobode odlučivanja.

– Mnogi ljudi prate vijesti, vide nešto što im se ne sviđa i zbog toga se naljute. U ovom slučaju radi se o nama samima i Grenlandu – rekla je lokalnim medijima Pelle Guldborg Hansen, istraživačica ponašanja sa Sveučilišta Roskilde.

– I onda jednostavno poželiš učiniti nešto svojim bijesom, koliko god on bio mali – dodao je.

Od početka siječnja Trump je više puta ponovio ranije prijedloge da bi Sjedinjene Američke Države trebale preuzeti Grenland. U međuvremenu su održani sastanci dužnosnika Grenlanda, Danske i SAD-a, a stajališta su opisana kao “slaganje da se ne slažu”.

Prošli tjedan tisuće ljudi izašlo je na ulice Grenlanda i Danske, prosvjedujući protiv bilo kakvog američkog preuzimanja arktičkog otoka.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da razmatra mogući dogovor o Grenlandu nakon razgovora s čelnicima NATO-a i povukao prijetnje nametanjem carina europskim saveznicima koji su se protivili njegovim planovima da Amerika preuzme otok.

Nakon tjedana uzburkavanja transatlantskog saveza retorikom, američki predsjednik je rekao da je sastanak doveo do “okvira” za mogući dogovor.

Trump je na društvenim mrežama iznio nekoliko detalja o razgovoru koji su i on i predstavnici NATO-a opisali kao “vrlo produktivnog”.

Ali nije bilo znakova dogovora koji bi zadovoljio Trumpov zahtjev za američkim vlasništvom nad Grenlandom, što je ambicija koju je ponovio na Svjetskom gospodarskom forumu u Švicarskoj, dok je isključio upotrebu vojne sile.

– Formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi Grenlanda i zapravo cijele arktičke regije.

Ovo rješenje, ako se provede, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a – objavio je na Truth Socialu.

Diplomatski izvori rekli su CBS-u da ne postoji dogovor o američkoj kontroli ili vlasništvu nad autonomnim teritorijem pod danskom upravom.

Trump je dodao da će mu državni tajnik Marco Rubio i posebni izaslanik Steve Witkoff “izravno odgovarati” dok se pregovori nastavljaju.

– Dan završava ljepše nego što je počeo. Sada sjednimo i vidimo kako možemo odgovoriti na američke sigurnosne brige na Arktiku, poštujući pritom crvene linije Kraljevine Danske – rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen.

U satima koji su uslijedili počeli su izlaziti na vidjelo neki detalji dogovora.

Nakon sastanka s državnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Trump je rekao novinarima da bi mogući dogovor mogao uključivati ​​prava na mineralno bogatstvo Grenlanda.

Dodao je da bi europski saveznici mogli surađivati ​​na Trumpovom drugom planu, takozvanom obrambenom sustavu “Zlatne kupole”, koji bi štitio SAD od napada raketama dugog dometa.

Osim strateškog položaja Grenlanda, SAD je također govorio o golemim i uglavnom neiskorištenim rezervama rijetkih zemljanih minerala na otoku, od kojih su mnogi ključni za tehnologije poput mobitela i električnih vozila.

– To je ultimativni dugoročni dogovor. To sve stavlja u vrlo dobru poziciju, posebno kada su u pitanju sigurnost i minerali. To je sporazum koji traje zauvijek – rekao je Trump.

Glavni tajnik NATO-a rekao je da na sastanku s Trumpom nije razgovarao o ključnom pitanju danskog suvereniteta nad Grenlandom. Trump je ranije odbacio ideju zakupa Grenlanda.

Prema američkim medijima, potencijalni plan mogao bi omogućiti SAD-u izgradnju dodatnih vojnih baza na tom području. Dužnosnici koji su sudjelovali na sastanku NATO-a u srijedu rekli su za The New York Times da bi predloženi aranžman mogao nalikovati britanskim bazama na Cipru, koje su dio britanskih prekomorskih teritorija.

Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD može rasporediti neograničeni broj vojnika na Grenland. U bazi Pituffik na sjeverozapadu teritorija već se nalazi više od 100 stalno stacioniranih pripadnika vojske.

Donald Trump rekao je da neće nametnuti carine povezane s Grenlandom nakon, kako je rekao, “vrlo produktivnog” sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je napisao da su “uspostavili okvir za budući dogovor u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom”.

– Ovo rješenje, ako se sklopi, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje članice NATO-a – napisao je Trump.

Dodao je da “na temelju tog dogovora neće uvoditi carine koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače”.

– Vode se dodatni razgovori o projektu Golden Dome u kontekstu Grenlanda. Više informacija bit će objavljeno kako rasprave budu napredovale.

Potpredsjednik JD Vance, državni tajnik Marco Rubio, posebni izaslanik Steve Witkoff i drugi po potrebi bit će zaduženi za pregovore – i odgovarat će izravno meni. Hvala vam na pažnji prema ovom pitanju”, napisao je Trump na Truth Socialu.