Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) oglasila se saopćenjem, a nakon jutros iz stranke Narod i pravda (NiP) pohvalili su se da je kompletna općinska organizacija SBiH iz Breze prešla u tu stranku.

– Iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu istupio je Adnan Rahimić iz Breze, koji je na lokalnim izborima prije dvije godine dobio 160 glasova, a cijela općinska organizacija koju je vodio imala je 313 glasova.

Mediji to predstavljaju kao veliki politički transfer i veliku vijest. Za one koje zanima realnost treba znati da gospodin Rahimić radi u Rudniku Breza, kojim upravlja Trojka, s kojom je i poslovno povezan, tako da nije bilo puno dileme gdje će nastaviti svoju političku karijeru – navode iz SBiH.

Dodaju da je to “svakako njegovo pravo, ali da to više govori o njemu i onima kod kojih je išao nego o Stranci za Bosnu i Hercegovinu”.

– Svi pokušaji da se razlozi ovakvog ponašanja prebace na Strance za Bosnu i Hercegovinu su jeftino skretanje pažnje sa pravih razloga.

Ujedno, ovo je još jedan primjer kako Trojka zlorabi javna poduzeća poput Rudnika Breza, te ih koristi u političke svrhe, a istovremeno ekonomski propadaju – zaključili su u priopćenju.

Općinski odbor Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Brezi, na čelu s Adnanom Rahimićem, pridružio se Narodu i pravdi. Rahimić, bivši predsjednik Općinskog odbora SBiH Breza i član Predsjedništva stranke, kao razlog odlaska naveo je neslaganje s načinom odlučivanja unutar SBiH.

Adnan Rahimić, koji je do sada obnašao više funkcija u Stranci za Bosnu i Hercegovinu, predvodio je tranziciju Općinskog odbora SBiH Breza u Narod i pravdu.

Rahimić je bio predsjednik Općinskog odbora SBiH Breza, potpredsjednik Kantonalnog vijeća Zeničko-dobojskog kantona SBiH, a potom i član Predsjedništva ove stranke.

Kao razlog napuštanja SBiH naveo je, kako je rekao, nepoštivanje odluka stranačkih tijela i načina kreiranja izbornih lista.

– Iz SBiH sam izašao zbog nepoštivanja temeljnih načela funkcioniranja i upravljanja unutarstranačkim tijelima. Predsjednik SBiH Semir Efendić i generalni sekretar stranke nisu ispoštovali odluke donesene na razini Stranke za BiH Zeničko-dobojskog kantona. Pri izradi izbornih lista iskazali su potpunu samovolju. Ovakvu privatizaciju cijele stranke nisam mogao niti sam želio tolerirati – rekao je Rahimić.

Uz njega, Narodu i pravdi pridružili su se i ostali vijećnici Općinskog vijeća SBiH u Brezi. Rahimić je kazao kako očekuje da će novi članovi doprinijeti daljnjem razvoju i širenju NiP-a na lokalnoj razini.

– Narod i Pravda od danas ima dva vijećnika u Općinskom vijeću Breza. Prepoznajemo NiP kao dovoljno širok i otvoren projekt za ljude koje lokalne zajednice prepoznaju kao one koji žive sa svojim narodom i teže izgradnji boljih životnih uvjeta za sve – kazao je Rahimić.

Iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu za sada nisu komentirali odlazak Rahimića i članova Općinskog odbora SBiH Breza.

Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i izaslanica u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Amra Babić napustila je Narod i Pravdu Elmedina Konakovića i prelazi u stranku BHI-KF Fuada Kasumovića.

– Ozvaničit ćemo to u ponedjeljak. Ona će obnašati jednu od najviših funkcija. I može birati listu koju hoće – rekao je Politički.ba gradonačelnik Zenice i predsjednik stranke Bosanskohercegovačka inicijativa Fuad Kasumović.

Time je ozvaničio navode o velikom političkom transferu u Zeničko-dobojskom kantonu. Babić je bila istaknuta dužnosnica NiP-a, a najpoznatija je po tome što je od 2012. do 2020. godine obnašala funkciju gradonačelnice, a potom i gradonačelnice Visokog.

Bila je ministrica financija Zeničko-dobojskog kantona, a nakon lokalne politike birana je u kantonalno i federalno zakonodavno tijelo.

Političku karijeru započela je u SDA, ali je 2016. godine, kao nezavisna kandidatkinja, nakon razlaza sa strankom osvojila novi mandat na čelu Visokog.

Kasnije se politički angažirala u Narodu i Pravdi, a nakon Općih izbora 2022. godine postala je zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona ispred NiP-a i izaslanica te stranke u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

No, počele su svađe između nje i stranke.

Nakon što je Harun Čolić iz Zenice napustio NiP, njeni odnosi sa predsjednikom Kantonalnog odbora NiP-a ZDK Dejanom Kovačevićem dodatno su se pogoršali.

Sve je kulminiralo njezinim odlaskom iz NiP-a.

Gotovo četiri godine nakon što su obećali novu političku kulturu, transparentnost i stabilnu vladu, partneri iz federalne koalicije danas sve više podsjećaju na savez koji funkcionira dok na stolu nema ozbiljnih odluka.

Otkazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, uz međusobno prebacivanje odgovornosti, otvorila je pitanje o kojem se mjesecima šuška u političkim kuloarima – raspada li se Trojka zbog principa ili se tek sada polažu politički računi, funkcije i neispunjeni dogovori.

Sve je to znak da je koalicija u kojoj su stranke Trojke (NiP, SDP, NS i još neke male filijale) na “klimavim nogama”.

Da situacija nije dobra sve češće pokazuju suprotstavljeni stavovi koalicijskih partnera.

Posljednji problem pojavio se ovaj tjedan kada je, zbog odluke Kluba Naroda i pravde i Stranke umirovljenika da se ne pojave na sjednici, ona otkazana. U sabornici se moglo doznati da uopće nisu došli na sjednicu.

Adnan Delić, politički direktor NiP-a i ministar rada i socijalne politike u Federaciji BiH, kazao je za Faktor da on nije zastupnik, ali da zna zašto se to dogodilo.

– Nije točno da se nisu pojavili kako se tvrdi u medijima. U zgradi je bio i predsjednik Kluba, te kolega Amel Mekić, ali problem je bio što sa svojim kolegama nisu uspjeli dogovoriti dnevni red. Naši prioriteti nisu ispoštovani – rekao je Delić, ne ulazeći u detalje.

Faktor je ranije pitao Amela Mekića, predstavnika NiP-a, zašto niko iz NiP-a nije došao na sjednicu, koji su razlozi, na što je on odgovorio:

– Nisam došao zbog predavanja koje nisam mogao odgoditi, a zašto nisu došli moji kolege, pitajte njih, ne znam.

Na pitanje Delića jesu li točne informacije koje “kruže hodnicima” da NiP planira izaći iz koalicije, Delić je rekao da nema tu informaciju i da će odgovoriti kada bude znao.

No, kako saznaje Faktor, na sjednici Kluba nije bilo problema s dnevnim redom, on je kao takav prihvaćen i do samog početka sjednice nije bilo poznato da će biti odgođena.

Mahir Mešalić, šef Kluba zastupnika Demokratske fronte (DF) u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da na dan sastanka i dogovora prije početka nisu došli ni zastupnici SDP-a.

– Znali su od prije, ali nas nisu obavijestili, bila je tu opozicija. Pitanje je imaju li uopće više većinu. Njihovo ponašanje je sramotno, sada se Naša stranka i njena predsjednica Sabina Ćudić prave opozicija, a jedino je istina da su dali sve što je HDZ tražio – rekao je Mešalić.

Ističe da je šteta govoriti loše o koalicijskim partnerima nekoliko mjeseci prije isteka mandata.

– Birali su ih, bili su dobri skoro četiri godine, a sada ne valjaju, zaključuje Mešalić.

Salko Zildžić (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je, ako su informacije točne, da je NiP odlučio bojkotirati sjednicu Zastupničkog doma FBiH zbog svojih interesa, ugrozio interese Federacije BiH i građana ovog entiteta.

– Htjeli su vlast, pa i pod cijenu da izbace one koje je narod izabrao. Otuđili su se od naroda, bitna im je samo fotelja – zaključuje Zildžić.

Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, zahvalio je čelniku NiP-a i ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću na ostavci visokog predstavnika Christiana Schmidta.

– Vrijeme je da se zahvalimo političkom gorostasu i diplomatskom gorostasu Dini Konakoviću koji nas je „pomeo bagerom“, „izbrisao gumicom“, međunarodno izolirao i na kraju spriječio odlazak Christiana Schmidta.

Realno govoreći, bez njega bi bilo kakav uspjeh bilo teže postići. Hvala legendo – napisao je Kovačević na svom nalogu na mreži X.

Na skupu pod nazivom “TradFest” održanom prošlog vikenda u Zagrebu, u organizaciji ultrakonzervativnih udruga “Vigilare” i “Ordo Iuris” iz Hrvatske, a uz potporu američkog think tanka “Heritage Foundation”, poslane su neprihvatljive poruke o Bosni i Hercegovini kao “propaloj državi” uz prijedloge o podjeli Bosne i Hercegovine na tri etničke federalne jedinice, javljaju Narod i pravda.

Iz NIP-a ističu da je riječ o skupu u organizaciji ekstremne desnice koja je na marginama političkog spektra.

– Uspon radikalne desnice u Europi svakako je zabrinjavajući jer je riječ o političkim snagama koje nisu izvukle pouke iz prošlosti i koje i dalje ugrožavaju etničke karte koje, kao što znamo iz povijesnog iskustva, dovode do ubojstava, paljenja, ratnih zločina, udruženih zločinačkih pothvata i genocida. Nikada ne smijemo podcijeniti te radikalne snage, posebno kada svjedočimo globalnoj krizi međunarodnog prava. U potpunosti razumijemo zabrinutost građana.

Ujedno, smatramo da su reakcije koje ovom i ovakvim skupovima pridaju preveliki značaj jednako loše i pogubne i za državu i za građane. Iz čistog politikanstva i želje za jeftinim političkim poenima, javnost se navikava da smo bespomoćna masa kojoj prijeti Udruga građana iz Zagreba – poručuju iz NIP-a.

Iz ove političke stranke ističu da je ključna poruka i pouka da Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i svi patrioti koji vole ovu zemlju nisu isključivo objekt o kojem može odlučivati ​​bilo ko i bilo gdje.

– Naše naslijeđe iz obrambeno-oslobodilačkog rata od 1992. do 1995. godine je jasna svijest da smo akteri koji nikada, ni pod koju cijenu, neće pristati na rješenja koja suštinski znače demontažu države. Ne postoji niti jedno rješenje koje se može provesti bez suglasnosti Bosne i Hercegovine kao države, državnih institucija i, u konačnici, svih patriotskih snaga ove zemlje.

Protiv etničkih podjela koje bi dovele do “trećeg entiteta” nisu samo Bošnjaci, već i mnogi Hrvati i Srbi koji ovu zemlju žele graditi i unapređivati. Smatramo da unutar BiH postoji dovoljno političkih snaga koje svoju politiku temelje na izgradnji institucija za dobrobit svih naroda i građana, a ne na radikalnim idejama poput onih iznesenih na spomenutom skupu – navodi se u NIP-u.

Istaknuli su da Bosna i Hercegovina nije ustuknula ni pred dvostrukom agresijom u trenutku kada je bila suočena s brojčano nadmoćnijim i tehnički opremljenijim agresorima.

– Iz te borbe nasljeđujemo svijest da smo glumci i da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Secesiju, treći entitet i slične političke mantre slušamo već 30 godina. Nisu se dogodile niti će se dogoditi. U borbi na tom putu ključni su prepoznavanje stvarnosti oko nas, pravovremena reakcija, jasna gradacija prijetnji i izbjegavanje politizacije strateških pitanja. Potpuno smo svjesni da ne može svatko pratiti političku borbu na toj razini, a to se jasno vidi i po reakcijama onih koji su nakon skupa udruga građana iz Zagreba “treći entitet” doživjeli kao svršenu stvar. Takvi ljudi rade na obmani naroda, šireći strah i paniku, podrivajući snagu države i naroda – priopćeno je iz NIP-a.

Umjesto ove objave, javnost s pravom očekuje reakciju predsjednika NiP-a, odnosno ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, prema Hrvatskoj, odnosno prema onima koji su sudjelovali u ovom skandaloznom skupu u susjednoj nam državi.

Kada Elmedin Konaković kaže da je NiP „strah i trepet za postojeći sistem“, zvuči kao da želi uvjeriti javnost da je samo prolaznik koji slučajno ima ključeve države u džepu.

Naime, postoji onaj neugodni moment u logici gdje se retorika borca ​​protiv sistema sudara sa stvarnošću ministra Konakovića.

Teško je povjerovati u priču o raspadu sustava, dok taj isti sustav diše dva mandata u Sarajevu, a četiri godine u entitetu i državi, upravo onako kako NiP nalaže.

Njegova borba protiv sustava zapravo je borba protiv ogledala. U trenutku kada njegovi stranački kadrovi sjede na čelu ključnih institucija i upravljaju procesima od kojih ovisi svakodnevni život građana, Konaković i dalje pokušava zadržati pozu autsajdera koji tek treba “ući i počistiti”.

To je politički fenomen bez presedana. Biti apsolutna moć, držati poluge vlasti, proračune i imenovanja, a istovremeno se ponašati kao da ste na barikadama ispred zgrade u kojoj sami odlučujete.

Ta priča o strahu i trepetu postaje samo paravan za izbjegavanje odgovornosti. Konakovićev pokušaj da ostane i vlast i buntovnik zapravo je potcjenjivanje inteligencije prosječnog promatrača, jer nitko ne može istovremeno biti onaj koji drži bič i onaj koji ga se boji.

Sustav protiv kojeg se navodno bori više nije neki apstraktni neman iz prošlosti. Danas je taj sustav sam, sa svim svojim kadrovima i potpisima.

U tu sliku savršeno se uklapa i Edin Forto, koji nakon sjednica Vijeća ministara djeluje u sličnoj maniri “opozicionara iznutra”.

– Ne mogu pronaći riječi za ovo što radimo kao država BiH, ali borba se nastavlja – kazao je Forto, svjesno se distancirajući od kolektivnog neuspjeha vlasti čiji je neposredni sudionik.

Kritizira sporost reformi i tvrdi da “očigledno postoji dogovor u nekim strankama da se ne žuri”, ističući da BiH ne može stići regiju ni žurno, a kamoli kada se namjerno usporava.

Njihovo javno zgražanje nad radom države BiH zapravo je podcjenjivanje inteligencije promatrača, jer kritizirati sustav uz suvereno upravljanje njime nije ništa drugo nego pokušaj da se ostane i na vlasti i buntovnik, a da se ne preuzme teret bilo kakvog promašaja.

Kemal Ademović kaže da je NiP napustio iz više razloga. Nesuglasice su nastale još 2024. godine, kada je uložio žalbu na odluku Vlade FBiH o prenamjeni šumskog zemljišta u državnom vlasništvu.

– Mislim da me NiP nije mogao pratiti, nismo se dogovorili da me prati u mojim nastojanjima da zaštitim državnu imovinu. Razloga je još mnogo – kaže Ademović za Odgovor.

Kap koja je prelila čašu bilo je osnivanje Mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci.

– Bio sam u Budimpešti na međunarodnoj konferenciji na kojoj se govorilo i o europskom putu zemalja zapadnog Balkana. Htio sam iskoristiti gornju priliku da postavim pitanje o Uredu za borbu protiv terorizma koji je mađarska vlada otvorila u Banjoj Luci. Prije toga sam imao razgovore s Ministarstvom sigurnosti, Ministarstvom vanjskih poslova i gospodinom Konakovićem. U prvi mah nisu imali informaciju da se to dogodilo. No, kad su saznali da se to dogodilo, najavio sam da ću tada putovati u Budimpeštu, ali trebam odgovore od njih što će učiniti. I kada sam nazvao Ministarstvo sigurnosti iz Budimpešte, rekli su mi: “Imali smo sastanak s Ministarstvom vanjskih poslova BiH, oni trebaju nešto učiniti, vidjeti to s njima” – kaže Ademović.

Potom je kontaktirao ministra Elmedina Konakovića, predsjednika Naroda i pravde.

– Zovem i gospodina Konakovića, kaže, upravo sam sletio u Sarajevo iz Washingtona, javit ću ti se ujutro čim dođem na posao. Kažem da moja konferencija počinje ujutro, molim vas, kad dođete na posao ujutro u 9, odmah mi dajte povratnu informaciju, jer sam ja prvi govornik. Do danas nisam dobio odgovor – kaže on, dodajući da je već tada bio odlučan da napusti NiP.

U kojoj stranci nastavlja Ademović?

Na pitanje gdje vidi nastavak svoje političke karijere nakon odlaska iz NiP-a, Ademović kaže da je imao pozive iz više stranaka, ali da mu je najbliža mlada stranka Crvena linija koju su formirali ljudi koji su također napustili NiP.

– Prije nekoliko dana bio sam u novoformiranom političkom subjektu Crvena linija, vidio sam njihov program, izvrstan je program i ja sam mu najbliži – kazao je.

Upitan kakva je eventualna saradnja ove nove stranke – ukoliko joj se pridruži – sa drugim strankama, te da li bi radije izabrao Trojku ili SDA, Ademović kaže da neće ući u vlast po svaku cijenu, ali da mora prihvatiti 10 crvenih linija koje je ova stranka istakla.

– Ono što mene zanima je da se bosanskohercegovačka scena, barem kada je riječ o onim snagama i strankama koje su istinski za BiH, nezavisnu, suverenu, nedjeljivu…, da se mogu okupiti oko nekih crvenih ili kako god se to zove, da moraju reći ono što je minimum – kazao je.

Osvrćući se na prošlost i svoje nekadašnje članstvo u SDA, kaže da nema komunikaciju s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, da se pozdravljaju kad se sretnu, a da posljednjih pet-šest godina “nisu popili kahvu”. Dodaje da nije požalio što je napustio SDA, te ističe da je ta stranka uradila mnogo dobrih poslova, ali da je imala i dosta grešaka.

Armija BiH kao jamac opstanka

Povodom 15. aprila, Dana Armije Republike BiH, Ademović, dobitnik najviših priznanja „Zlatni ljiljan“ i „Zlatna policijska značka“, i ovom prilikom podsjetio je na važnost očuvanja sjećanja na ovaj datum.

– Armija RBiH je bila garant opstanka, obranjena nezavisnost, ostvaren trajni mir, a Armija RBiH i policija bili su garant tog trajnog mira. Ako nisi jak, nitko te ne shvaća ozbiljno. Moraš biti jak. I tada i danas moramo biti još jači – kazao je Ademović.

Kada omladinski kadar Naroda i Pravde (NiP) Nezim Alagić, u maniri dubokoumnog mislioca, otvori podcast “Presjek” pitanjem kuda ide ova država i ima li smisla živjeti u njoj, čovjek bi pomislio da je u studio pozvao nekoga tko dijeli sudbinu prosječnog građanina.

Ali preko puta su sjedili Elmedin Konaković i Denis Zvizdić. Pitanje o smislu života u Bosni i Hercegovini koje se postavlja Zvizdiću vrhunac je političkog nadrealizma jer je riječ o čovjeku koji je toliko ušuškan u foteljama, akademskim privilegijama i budžetskim milostima da je za njega i njegovu obitelj ova zemlja doslovno obećana zemlja.

Što se tiče ministra vanjskih poslova Konakovića, s obzirom na rasulo zbog medijskog rata s Radončićem posljednjih dana, opravdano je postaviti pitanje da li on uopće zna kuda ide, a kamoli cijela država.

U pokušaju da ispegla svoju biografiju, Zvizdić je ustvrdio da vanjskopolitička pozicija Bosne i Hercegovine u posljednjih dvadesetak godina nije bila bolja nego danas.

Time je, valjda (ne)svjesno, popljuvao samog sebe i proglasio se nepodobnim za razdoblje od 2014. do 2018. godine kada je obnašao funkciju predsjedatelja Vijeća ministara.

Ako je tada pozicija bila loša, logično je zapitati se kakve su Zvizdićeve zasluge za takvo stanje i kako netko tko je tada loše upravljao danas može bolje, tim više što se u međuvremenu nisu promijenile ni ustavne ni političke prilike.

Riječ je o jeftinom moraliziranju i prozirnom pokušaju pranja političke prošlosti.

No, vrhunac apsurda događa se kada u kadar bijesno ulete liječnik opće prakse, medicinski stručnjak, sportski stručnjak i ministar vanjskih poslova.

Njegov nastup, lišen svake intelektualne lucidnosti, donosi rečenicu koja je podcast pretvorila u epizodu crtića Tomica i prijatelji. Konaković slavodobitno kaže da je NiP krenuo u preuređivanje sustava strojevima i bagerima koji ruše dok se diže prašina i tvrdi da više ništa nije isto.

U toj NiP verziji Tomice i prijatelja, bageri su doista na zemlji, ali realnost na tračnicama je poražavajuća. Ništa više nije isto jer je Kanton Sarajevo, u kojem vlada već gotovo deset godina, u potpunom rasulu, a nemali broj njihovih, trojkinih, ministara završava u pritvoru pod istragom zbog sumnjivih radnji.

Dok se prašina slegla, tajni poslovi skrivaju istinu od očiju javnosti, a posao očito nije čist.

Na državnoj razini ti bageri i strojevi rade isključivo za koalicijske partnere, pa je Konaković odobrio novac Miloradu Dodiku da kupi zgradu svog kuma.

Prašina se doista digla iz temelja, ali samo zato što su sve bitne poluge vlasti prepuštene osovini Dodik – Čović.

Za glavne likove ovog podcasta smisao života u ovoj zemlji nikada nije bio upitan, sve dok su im bageri u rukama, a ljudi u svom oblaku prašine.

“Moj odnos sa Konakovićem je i službeni i prijateljski. Ne mogu reći da je uvijek idealan. Ima dosta spinova. Ja sam zajedno sa Konakovićem krenuo u ovaj projekat NiP-a. I onda kada nismo bili zadovoljni u SDA, krenuli smo u taj projekat i dogovorili smo se da on bude voditelj, a ja lektor. I to je dobro funkcioniralo. U posljednje vrijeme je došlo do malog šumova u komunikaciji, jer ima nekih ljudi u NiP-u koji su krenuli spletkarenje”.

Rekao je to nedugo nakon lokalnih izbora u listopadu 2024. godine Kemal Ademović, suosnivač i svojevrsni “mastermind” političkog pokreta Narod i pravda.

U javnosti su već počela nagađanja o njegovom mogućem odlasku iz stranke, pa nije iznenađenje najava ostavke na sve stranačke funkcije i odlazak iz NiP-a. Štoviše, moglo bi se reći da je to očekivan potez, imajući u vidu da je Ademović iu Domu naroda BiH, gdje je dio rukovodstva, u nekoliko navrata glasao suprotno očekivanjima i stavovima Trojke.

Šta je bio konkretan okidač da Ademović upravo sada napusti NiP nije poznato, a iz njegove kratke izjave ne može se naslutiti da je napustio stranku. Više detalja nije iznosio ni Konaković, predsjednik NiP-a, koji se oglasio na društvenim mrežama s nekoliko rečenica, samo istaknuvši da je Ademović “jedan od najzaslužnijih što je NiP danas izrastao u veliku priču” te da mu je žao što je otišao.

Kemal Ademović, koji je Konakoviću bio i kum u trećem braku s Dalijom Hasanbegović-Konaković, zaista je najzaslužniji za nastanak i razvoj te stranke, pa je njegov odlazak veći udarac za NiP nego bilo čiji odlazak do sada.

Nije tajna da se već duže vrijeme govori da u NiP-u postoji “više struja”, a jedna od njih je navodno Ademovićeva. Postavlja se pitanje kako će se njegov odlazak iz stranke odraziti na ostatak članstva, posebno na kadrove koji slove za lojalnije njemu nego Konakoviću.

Kada je u pitanju kadrovska politika NiP-a, Ademović je ranije iznio vrlo jasne i oštre kritike.

Između ostalog, kritizirao je izbor direktora sarajevskog KJKP Rad (NiP kadrovi), za kojeg je rekao da nema odgovarajuću stručnu spremu za to mjesto, već da je imenovan pod političkim pritiskom, iako je četvrti na rang listi.

No, najizravnije je progovorio o unutarstranačkim nesuglasicama nakon što su NiP-a napustili skupštinski zastupnik KS-a Rusmir Pobrić, zatim Ademovićev sin Jasmin, inače gradski vijećnik, kao i još šest dužnosnika iz Sarajeva, koji su poručili da ne žele sudjelovati u “bratoubilačkom ratu”.

Tada je Ademović stariji u medijskim istupima izjavljivao da “organi stranke ne funkcioniraju”.

– Konaković je preuzeo najveći dio ovlasti, donosio odluke, nekada su to bili dupli aršini. Ne može više ovako! Viberom je smijenio političkog direktora stranke. To se tako ne radi – kazao je Ademović.

Tada je, između ostalog, rekao da se on i Konaković razilaze po pitanju državne imovine.

– Imao sam sastanak s Konakovićem i Nikšićem i upozorio ih da ću podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH ukoliko Vlada FBiH izuzme Tužiteljstvo BiH iz procesa i oni donesu odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe. Razilazili smo se i u stavovima i mišljenjima – kazao je tada Ademović.

Odlasci NiP kadrova, međutim, nisu završili odlaskom sarajevske “osmice” predvođene Ademovićem juniorom.

Državni saborski zastupnik napustio je i tu stranku Mia Karamehić-Abazovićkoji je prešao u Našu stranu.

Odnedavno postoji i kompletna općinska organizacija NiP Banovići prešao u DFa stranku je napustio i istaknuti član stranke iz Kalesije Mujo Mujkić.

Prilikom ranijih odlazaka kadrova iz NiP-a, Konaković je nalazio opravdanja i svojim retoričkim umijećem uspio održati privid monolitnosti unutar stranke, a sporadične odlaske iz NiP-a, koji su doduše sve češći, prikazao je kao izolirani slučajevi.

Samo nekoliko dana prije odlaska sarajevskih kadrova, Konaković je u medijima oštro reagirao na tvrdnje da u njegovoj stranci ne cvjetaju ruže.

Pozvao je potom sve “dobronamjerne novinare” da dođu u NiP “na kavu, baklavu ili kolač” i da vide “euforiju i veliki broj novih članova” i “kako radi najdemokratskija stranka u BiH”.

No, odlazak suosnivača i jednog od ključnih, ako ne i ključnog čovjeka u izgradnji stranačke infrastrukture i strukture, težak je udarac za stranku, posebno u Sarajevu, gdje Ademović uživa povjerenje i poštovanje većine birača još od vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu. Kanton Sarajevo svakako je ključna izborna baza NiP-a.