Na cestama koje vode prema jugu zemlje pojačana je frekvencija prometa s obzirom na to da je prvi dan vikenda i da je u tijeku sezona godišnjih odmora.

– Trenutno je gust promet na magistralnom putu Bradina-Mostar.

Pojačan je promet vozila i na graničnim prijelazima. Na graničnim prijelazima Velika Kladuša, Kostajnica, Gradina i Brod pojačan je promet putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na graničnim prijelazima Osoje, Zvirići, Kamensko, Doljani, Gabela Polje, Deleuša i Zupci pojačan je promet na izlazu iz naše zemlje – saopćeno je iz BIHAMK-a.

Na cestama koje vode prema jugu zemlje pojačana je frekvencija prometa s obzirom na to da je prvi dan vikenda i da je u tijeku sezona godišnjih odmora.

– Trenutno je gust promet na magistralnom putu Bradina-Mostar.

Pojačan je promet vozila i na graničnim prijelazima. Na graničnim prijelazima Velika Kladuša, Kostajnica, Gradina i Brod pojačan je promet putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na graničnim prijelazima Osoje, Zvirići, Kamensko, Doljani, Gabela Polje, Deleuša i Zupci pojačan je promet na izlazu iz naše zemlje – saopćeno je iz BIHAMK-a.

Od jutros je pojačan promet vozila iz smjera unutrašnjosti Bosne i Hercegovine u smjeru juga, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Čitatelji cijeli dan javljaju o kolonama, posebno na Bradini prema Konjicu.

Iz BIHAMK-a napominju da se zadržavanja bilježe posebno na graničnim prijelazima.

Na izlazu iz naše zemlje duge su kolone na prijelazima Doljani, Prisika, Kamensko i Zupci, dok su na ulazu u zemlju duža čekanja na prijelazima Velika Kladuša, Gradiška, Izačić i Brod.

Iz BIHAMK-a vozačima preporučuju strpljenje i praćenje informacija o stanju na cestama, te da piju vodu zbog vrućina i čekanja na granicama.

Sektori civilnih poslova Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo u posljednje vrijeme bilježe značajno povećanje broja zahtjeva za izdavanje putnih isprava, ali i drugih osobnih dokumenata građana.

Prema podacima Uprave za građanska stanja i pravne poslove, u svibnju ove godine građanima je izdano gotovo 50 posto više putovnica nego u siječnju.

Ovaj porast broja zahtjeva karakterističan je za svibanj, lipanj i srpanj, kada građani putuju na godišnje odmore, ali i zbog dolaska velikog broja naših građana koji žive u dijaspori.

S ciljem smanjenja gužvi u šalterskim prostorijama MUP-a Kantona Sarajevo, kao i skraćivanja rokova za izdavanje putnih isprava, iz MUP-a KS napominju da bi bilo poželjno da građani ne čekaju da istekne rok važenja dokumenata, već da zahtjeve podnose ranije, s obzirom na to da ih zakon ne ograničava.

Značajno je povećan i broj zahtjeva za registraciju vozila. Dok je u siječnju obrađen 16.451 zahtjev, u svibnju je taj broj iznosio 23.536. U MUP-u kažu da se produljenje registracije obavlja odmah po dolasku na šalter, a svaka prva registracija vozila u roku od 24 sata, iako je zakonski rok od 15 do 30 dana, ovisno o vrsti zahtjeva.

Zakonski rokovi za postupanje po zahtjevima građana za izdavanje osobnih iskaznica, vozačkih dozvola i putnih isprava također su od 15 do 30 dana, ali u priopćenju ističu da Uprava MUP-a Kantona Sarajevo svakodnevno obrađuje sve zahtjeve za izdavanje osobnih dokumenata, te ih izdaje i prije zakonskog roka.

Usluge građanima pružaju na 11 lokacija u Kantonu Sarajevo, dok je dnevni protok korisnika u jednoj od najfrekventnijih šalter sala (Novi Grad) veći od 650 građana.

Nažalost, na šalterima gdje se izdaju CIPS potvrde (obrazac PBA3) još uvijek se ne primjećuju značajnija rasterećenja, uprkos tome što je MUP Kantona Sarajevo omogućio građanima izdavanje CIPS potvrda elektronskim putem.

S obzirom da je u prethodnom razdoblju raspisan veliki broj javnih poziva za različite kategorije stanovništva (socijalna i boračka davanja, zapošljavanje…), veliki broj građana ponovo je dolazio na šaltere po CIPS potvrde.

– Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo još jednom poziva sve organe uprave, javne ustanove, poduzeća i druge ustanove da počnu prihvaćati elektronički CIPS certifikat, a građane da svoj elektronički potpis verificiraju u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) i na taj način olakšaju pružanje ove usluge – navode.

Službe civilnih poslova MUP-a Kantona Sarajevo su od siječnja do kraja svibnja ove godine građanima Kantona Sarajevo izdale 32.832 putne isprave (putovnice), 14.753 osobne iskaznice, 12.503 vozačke dozvole, te izvršile više od 100.000 registracija vozila.

Imajući u vidu sve navedeno, MUP Kantona Sarajevo moli građane za strpljenje ukoliko dođe do povremenih dužih zadržavanja na šalterima salame.

Dovoljna je jaka kiša da zaustavi Sarajevo. Kolone vozila protežu se od Ilidže do centra, tramvaji kasne, autobusi još više, a građani sate provode zaglavljeni u automobilima ili javnom prijevozu. Scenarij je gotovo identičan svaki put kad padne kiša – grad se topi u prometu.

Posljednjih mjeseci gotovo da nema kišnog dana bez izvješća o “prometnom kaosu”, “paraliziranim ulicama” i “kilometarskim kolonama”. Mediji redovito javljaju kako kiša dodatno usporava ionako preopterećen gradski promet, posebice u vršnim razdobljima od 14 do 18 sati.

Doduše, više se ne zna ni predvidivo kada će biti gužva.

Problem, međutim, nije samo kiša. To je samo okidač koji pokazuje koliko je saobraćajna infrastruktura Sarajeva prenapregnuta. Previše automobila, nedostatak alternativnih pravaca, neusklađeni semafori, radovi na ključnim prometnicama i loš javni prijevoz svako loše vrijeme pretvaraju u potpuni zastoj.

O ovoj temi razgovarali smo sa prometnom stručnjakinjom Mirzetom Sarajlić.

– Razlozi za ovu pojavu su brojni, a glavni se ogledaju u psihofizičkom ponašanju vozača. Čim padne prva kiša, ljudi automatski povećavaju oprez pri kretanju prometnicama, znajući za nestabilnost i smanjeno trenje guma o podlogu, a posljedično se smanjuje brzina prometnog toka i usporava promet.

Drugi razlog je praktičnost korištenja alternativnih načina prijevoza poput bicikala i skutera. Naime, kada su vremenski uvjeti loši, vozači se uglavnom odlučuju za individualna vozila, što stvara dodatne gužve na cestama. Glavni razlog leži u činjenici da u urbanim sredinama, u slučaju lošeg vremena, imamo manje pješaka, biciklista i vozača, jer se svi prevoze javnim prijevozom i individualnim vozilima – objašnjava stručnjak za prometne gužve Mirzet Sarajlić.

No građani već godinama upozoravaju da grad “puca” pod brojem vozila. Sarajlije na društvenim mrežama i forumima opisuju svakodnevne “fantomske gužve”, situacije u kojima nema prometne nesreće i vidljivog razloga, ali se kolone i dalje stvaraju i stoje više od pola sata.

Poseban problem nastaje kada kiša usporava vožnju i smanjuje protočnost glavnih gradskih prometnica. Tada se svaki zastoj lančano prenosi na ostatak grada. Nekoliko kritičnih točaka – od Stupske petlje, preko Pofalića i Dolac Malte do centra – dovoljno je da cijeli grad bude praktički blokiran.

Građani sve češće ukazuju na činjenicu da javni prijevoz nije dovoljno učinkovit da bi ljudi mogli ostaviti svoje automobile. Tramvaji često čekaju na raskrižjima zajedno s automobilima, autobusi kasne zbog kolona, ​​a putovanje gradom traje puno dulje nego što bi trebalo.

Građani u pravilu čekaju tramvaj ili trolejbus dok se umorni vraćaju s posla. A kad konačno dođe, spakiran je. Putnici su u njemu nagurani kao sardine pa je ulazak nemoguća misija.

Pa čekaju drugu, pa treću… I tako od Pofalića do Otoke treba sat i pol. Zvuči nevjerojatno, ali istinito.

– Radije bih došao u Zenicu nego s Baščaršije na stub – piše nam jedan čitatelj.

Zbog svega toga Sarajevo danas funkcionira po pravilu – čim padne kiša, grad stane. I dok građani nervozno sjede u redovima, postavlja se isto pitanje koje se ponavlja godinama: može li glavni grad BiH uopće podnijeti broj automobila koji svakodnevno izlaze na ulice i ovakav javni prijevoz?

Na osnovu dosadašnjih iskustava, vozače koji danas putuju iz pravca juga prema unutrašnjosti zemlje upozoravamo na velike gužve i moguće zastoje na magistralnom putu M-17, na pravcu Mostar-Sarajevo.

Sinoć u poslijepodnevnim i večernjim satima pojačan je intenzitet prometa na magistralnom putu Mostar-Sarajevo, na graničnim prijelazima s Hrvatskom i Crnom Gorom, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Kako bi izbjegli gužve koje se danas očekuju, mnogi su odlučili skratiti prvomajske praznike i ranije se vratiti kući.

BIHAMK predlaže korištenje jednog od alternativnih pravaca: Kupres-Bugojno-Rostovo-Vitez-Sarajevo, koji se u praksi pokazao manje opterećujućim u danima pojačanog prometa.

Vozačima se savjetuje da stanje na cestama provjeravaju putem izvještaja BIHAMK-a i kamera dostupnih na web stranici bihamk.ba, te da budu spremni na dužu vožnju alternativnim pravcem, ali uz manji rizik od potpunih zastoja.

Duge kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine su na graničnim prijelazima: Izačić, Velika Kladuša, Hadžin Potok, Kostajnica, Kozarska Dubica, Gradina, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Brod, Orašje i Brčko.

Na ostalim graničnim prijelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.

Zbog registracije putnika po novom sustavu izlaska i ulaska u zemlje Europske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima.

U toku su sanacioni radovi na dionici autoceste A-1 Kakanj-Lašva, zbog čega je zatvorena lijeva strana autoceste u dužini od tri kilometra, a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, na suprotnu stranu autoceste.

Na autoputu A-1, dionice Sarajevo sjever-Podlugovi i Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktuelnih radova preusmjerene su u preticajnu traku.

Zabranjeno je kretanje svim vozilima preko mosta na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu ići putevima preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadama), dok teretna vozila moraju ići preko Rogatice i Ustiprače.

Na magistralnom putu Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) vozila do 3,5 t saobraćaju jednom trakom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje dozvoljen je promet vozilima do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 tone i dalje obustavljen promet.

Na magistralnom putu M-5 granični prijelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilaznicu (obilaznicu) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.

Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone nosivosti. Od 2. prosinca 2025. godine granični prijelaz Karakaj otvoren je za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak zabranjen je promet za sva teretna vozila, saopćeno je iz BIHAMK-a.

U poslijepodnevnim i večernjim satima pojačan je intenzitet prometa na magistralnom putu Mostar-Sarajevo, na graničnim prijelazima s Hrvatskom i Crnom Gorom, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Mnogi su, kako bi izbjegli gužve koje se očekuju sutra (3. svibnja), odlučili skratiti prvomajske praznike i ranije se vratiti kući.

Onima koji su s Jadrana na povratak kući krenuli do sutra, savjetuje se da, ukoliko su u mogućnosti, krenu ranije, ujutro, kako bi se izbjegle veće gužve i zastoji.

Vozačima se preporuča da pravovremeno planiraju svoje putovanje te da prate stanje na graničnim prijelazima putem kamera dostupnih na internetskim stranicama.

Duge kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine su na graničnim prijelazima: Novi Grad, Bosanska Kostajnica, Dubica, Izačić i Velika Kladuša, dok je pojačana frekvencija vozila u oba smjera na graničnim prijelazima: Doljani, Bosanska Gradiška i Orašje.

Na ostalim graničnim prijelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.

Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Europske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima, navode iz BIHAMK-a.

U Sarajevu je fotoreporter Faktora zabilježio velike gužve u pekarama.

Veliki broj Sarajlija pohrlio je u pekare, koje i danas rade, kako bi kupili hljeb, lepinje, somun…za roštilj, jer jučer su mesnice u glavnom gradu, iako je meso skupo, bile prebukirane.

Gužva je i u Starom Gradu, na Baščaršiji, gdje je, kako tvrdi fotoreporter Faktora, najviše Hrvata i Slovenaca, dok u ostalim dijelovima grada, poput centra, gužvi nema.

Dan prije Praznika rada – Prvog maja, na tržnicama u Sarajevu zabilježene su ogromne gužve.

Iako su cijene visoke, čini se da su Sarajlije 1. maj odlučili provesti tradicionalno, uz roštilj, neki na skijaškim padinama, neki malo južnije, ili kod kuće.

Sarajlije su “nahrlile” u trgovine i zbog činjenice da većina trgovina neće raditi do ponedjeljka.

Velike gužve zabilježene su na svim graničnim prijelazima u Brodsko-posavskoj županiji u Hrvatskoj, a najduže se čekalo na prijelazu Stara Gradiška, gdje su kolone dosezale i do pet kilometara.

Izvještava da HRTuglavnom je riječ o obiteljima koje putuju u Bosnu i Hercegovinu na ljetovanje.

– Čekamo točno tri sata. Bio sam osam sati na naplatnoj kućici – rekao je putnik koji putuje za Jajce.

Dodao je da je ranije znao čekati i po četiri sata. I drugi vozači imaju slična iskustva.

– Pa skoro tri sata – rekao je mladić iz Busovače. Istakao je da je već odavno mogao biti kod kuće.

Gužve dodatno stvaraju teretna vozila, a promet je otežan i na ulazu i izlazu iz Hrvatske.

– U 8.17 platili smo izlaz u Okučanima i od tada je tako više od četiri sata – rekao je jedan vozač.