Tisuće građana marširale su u utorak trgovima Prištine tražeći pravdu za bivše čelnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) kojima se sudi na Specijalnom sudu za ratne zločine u Haagu.

U organizaciji grupe “Sloboda ima ime” na Skenderbegovom trgu okupili su se građani iz svih zemalja albanskog govornog područja tražeći pravedno suđenje bivšim čelnicima OVK, jer je njihovo suđenje ušlo u završnu fazu i očekuje se da će u potpunosti biti završeno za nekoliko tjedana ili mjeseci.

Osim brojnih građana Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Preševske doline i šire, u maršu je sudjelovala i predsjednica Kosova Vjosa Osmani, koja je bila sa sinom Hashima Thacija, bivšeg predsjednika kojem se sudi u Haagu.

Prisutnima su se obratili bivši pripadnici OVK tražeći “pravdu za oslobodioce”.

Pred okupljenima se obratio i Vasfije Krasniqi, koji je preživio seksualno nasilje tijekom rata, rekavši da je sloboda ono što ujedinjuje albanski narod.

Specijalna vijeća su 9. veljače ove godine započela završne riječi u predmetu bivših čelnika OVK-a, čime je završeno najveće suđenje pred Specijalnim vijećima za Kosovo u Haagu.

Obrane Hashima Thacija, Kadrija Veselija, Rexhepa Selima i Jakupa Krasniqija zatražile su oslobađanje po svim točkama optužnice, navodeći da nema dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje Specijalizovanog tužiteljstva o ratnim zločinima.

Glavna specijalna tužiteljica Kimberly West zatražila je kaznu od 45 godina zatvora za svakog od bivših vođa OVK.

Suđenje bivšim čelnicima OVK-a počelo je 3. travnja 2023. godine, gotovo tri godine nakon potvrđivanja optužnice, za koje vrijeme su bili zatočeni u pritvoru u Haagu.

Tužitelji su u ponedjeljak zatražili 45-godišnje zatvorske kazne za bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thacija i trojicu bivših najviših zapovjednika nakon što su započele završne riječi u njihovim suđenjima za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Zahtjev je podnesen Specijalnom sudu za Kosovo u Haagu, gdje se Thaciju sudi zajedno s Kadrijem Veselijem, Rexhepom Selimijem i Jakupom Krasniqijem, bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), piše Balkan Insight.

Specijalizirano tužiteljstvo priopćilo je kako četvorica muškaraca snose osobnu i zapovjednu odgovornost za zločine počinjene protiv zatočenika u pritvorskim objektima kojima je upravljala OVK na Kosovu i u susjednoj Albaniji tijekom i nedugo nakon sukoba 1998.-’99.

Optužnica uključuje navode o 102 ubojstva, kao i protuzakonito zatočenje, mučenje i progon. Tužitelji tvrde da ozbiljnost optužbi jamči kaznu od 45 godina za svakog optuženika ako bude osuđen.

Glavna tužiteljica Kimberly West rekla je sudu da protok vremena nije umanjio ozbiljnost navodnih zločina. Naglasila je i da se protiv OVK kao organizacije ne traži nikakva osuda i da samo članstvo ne može biti osnov za kažnjavanje.

Thaci je optužen 2020. godine, a sljedećeg mjeseca podnio je ostavku na mjesto predsjednika. On i njegovi suoptuženici su u pritvoru u Haagu od izručenja na sud. Sva četvorica su se izjasnila da nisu krivi.

Branitelji tvrde da OVK nije imala jasnu centraliziranu zapovjednu strukturu i tvrde da njihovi klijenti nisu vršili učinkovitu kontrolu nad borcima optuženima za zlostavljanja.

Specijalizirana vijeća za Kosovo i pridruženo Specijalizirano tužiteljstvo osnovani su 2011. u Haagu prema kosovskom zakonu. Sastavljen od međunarodnih sudaca i tužitelja, sud istražuje i procesuira ratne zločine koji su navodno počinjeni na Kosovu između 1998. i 2000. godine.

Rat na Kosovu 1998.-1999. koji je završio intervencijom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnio živote više od 10.000 ljudi, uglavnom etničkih Albanaca, i raselio više od milijun ljudi.

OVK je formirana 1990-ih s ciljem pružanja otpora jugoslavenskim snagama i postizanja neovisnosti Kosova.

Nakon rata OVK je raspuštena, a mnogi njeni pripadnici pridružili su se novoosnovanim institucijama nacionalne sigurnosti.

Kosovo je proglasilo jednostranu neovisnost od Srbije 17. veljače 2008., što Beograd još uvijek nije priznao.

Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Haagu odbio je u srijedu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu haškog osuđenika Milana Martića, bivšeg predsjednika samoproglašene Republike Srpske Krajine, javlja Anadolija.

Martić služi kaznu u zatvoru u Estoniji, a uvjete za uvjetni otpust stekao je nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne od 35 godina.

Sutkinja i predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu zbog težine zločina i nedostatka dovoljno znakova rehabilitacije.

U odluci suda stoji da Martić tijekom izdržavanja kazne nije iskazivao kritički osvrt na svoje postupke i nije izražavao žaljenje prema žrtvama, već se predstavljao kao politički zatvorenik.

Santana je naveo da se vodilo računa i o zdravstvenom stanju Martića, ali da je pod redovitim liječničkim nadzorom.

Suci Međunarodnog krvnog suda za bivšu Jugoslaviju osudili su 2007. Milana Martića, bivšeg političkog vođu hrvatskih Srba, na 35 godina zatvora za zločine počinjene početkom 90-ih nad Hrvatima i drugim nesrbima u Hrvatskoj.

Martić je osuđen u 16 točaka optužnice za djela koja uključuju progon, ubojstvo, mučenje, deportaciju, napade na civile, bezobzirno razaranje civilnog područja i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Oslobođen je jedne točke optužnice za istrebljenje. Između 1991. i 1995. Martić je obnašao dužnosti ministra unutarnjih poslova, ministra obrane i predsjednika samoproglašene “Srpske autonomne oblasti Krajina” (SAO Krajina), koja je kasnije preimenovana u “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK).

Zaključeno je da je u tom razdoblju sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu u koji je bio uključen i Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio stvaranje jedinstvene srpske države činjenjem široke i sustavne kampanje zločina nad nesrbima koji su živjeli na područjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja su trebala ući u sastav takve države.