Hamas je u subotu objavio da će razgovori s palestinskim frakcijama i posrednicima započeti u nedjelju kako bi se dovršila provedba prve faze sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze, kao i napredak pregovora o drugoj fazi.

U video obraćanju, glasnogovornik Hamasa Hazem Qassem rekao je da će fokus sastanaka biti na potpunoj provedbi prve faze sporazuma, uključujući okončanje, kako je rekao, izraelskih kršenja, ponovno otvaranje graničnih prijelaza i dopuštanje humanitarne pomoći da pritječe u Gazu.

Dodao je da će razgovori također obuhvatiti pitanja vezana uz drugu fazu prekida vatre, uključujući prijedloge o raspoređivanju međunarodnih snaga u Gazi i razoružanju palestinskih frakcija.

Qassem je istaknuo da Hamas pristupa pregovorima s osjećajem nacionalne odgovornosti, stavljajući interese palestinskog naroda u središte političkih napora i dodao da pokret nastoji spriječiti povratak rata i zaštititi stanovništvo enklave.

Izaslanstvo Hamasa na visokoj razini stiglo je u petak u Kairo na razgovore s egipatskim dužnosnicima o dovršetku prve faze sporazuma i uspostavi mehanizama za prelazak na drugu fazu. Kako je saopćeno iz pokreta, delegaciju predvodi Khalil al-Hayya.

Američki predsjednik Donald Trump u rujnu je predstavio plan od 20 točaka koji daje okvir za primirje, uključujući oslobađanje izraelskih zarobljenika, povlačenje Izraela iz Gaze, formiranje tehničke uprave i raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga, pozivajući pritom na razoružanje Hamasa.

Prva faza sporazuma o primirju uključivala je prekid vatre i razmjenu zarobljenika između Izraela i palestinskih frakcija, ali palestinski izvori tvrde da Izrael krši dogovor gotovo svakodnevno.

U drugoj fazi očekuje se dodatno povlačenje Izraela s teritorija, dok bi međunarodne snage preuzele sigurnosne odgovornosti, uključujući omogućavanje dostave humanitarne pomoći i materijala za obnovu.

Prema palestinskim podacima, od listopada 2023. u izraelskim je napadima ubijeno gotovo 73.000 Palestinaca, a više od 173.000 ih je ranjeno, uglavnom žena i djece. Unatoč primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada 2025., izraelske snage ubile su najmanje 947 ljudi i ranile još 2935 u gotovo svakodnevnim napadima, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

Tržnica u gradu Gazi, uoči Kurban-bajrama, svjedoči o dubokoj krizi.

Ulični prodavači nude odjeću i slatkiše, ali ovogodišnji kurbani se održavaju potpuno skromno.

– Nema mesa, nema teladi, nema krava. Ništa ne stiže – rekao je mještanin Yazeed Kloub za njemačku televiziju ARD, dodajući da robu otežavaju stroge kontrole i maltretiranja zbog izraelske okupacije.

Otkako je počeo rat, u Gazi gotovo da i nema stoke.

Cijene onoga što ostane su nevjerojatne – kilogram mesa prodaje se za 120 dolara.

Trgovac stokom Hossam pokušava prodati preostale ovce i koze, ali kupaca nema. Životinje su postale preskupe.

Ali ono što Hossam otkriva o temeljnim cijenama otkriva dublji problem.

– Prilikom uvoza robe u Pojas Gaze mora se platiti takozvani “koordinator” za “koordinaciju”, tvrdi Hossam i objašnjava da taj namet prijevoznika ili vlasnika kamiona može stajati i do 400.000 dolara po pošiljci.

Iako se taj iznos ne može neovisno potvrditi, trgovci ističu da ne znaju točno tko zapravo stoji iza ove “koordinacije”, piše Deutsche Welle.

Stručnjaci su za ARD opisali složenu mrežu trgovaca, posrednika i samog Hamasa.

Harel Chorev, istraživač palestinske povijesti na Sveučilištu u Tel Avivu, nije iznenađen ovom situacijom.

– Hamas je uvijek imao vrlo strog i rigidan porezni sustav – objašnjava Chorev.

U taj sustav integrirane su moćne trgovačke obitelji koje kontroliraju trgovinu.

– Riječ je o nametu od blizu 30 posto na sve što se uvozi – dodaje stručnjak.

No čini se da Hamas nije jedini koji profitira na očaju Palestinaca.

Izraelski mediji izvijestili su o krijumčarskim mrežama povezanim s izraelskom vojskom i policijom.

Iako izraelske vlasti kontroliraju sve što ulazi u Gazu, nadležna vojna institucija COGAT nije komentirala navode.

– Ne bih govorio o izravnim vezama s vlastima, ali imamo razne dokaze o korupciji i mreži krijumčara, vojnika i drugih dužnosnika koji su profitirali iz ove situacije – ističe povjesničar Chorev.

Problemi s uvozom osjećaju se i u trgovinama odjećom.

Nabhan Hamada, vlasnik obiteljske trgovine u Gazi, potvrđuje priče o ogromnim naknadama.

– Za “koordinaciju” košta blizu 5000 dolara po paleti – navodi dok prodaje odjeću koja sada stiže sa Zapadne obale.

Unatoč siromaštvu, posao mu dobro ide.

Neki stanovnici primaju doznake iz inozemstva, dok drugi primaju novac izravno od Hamasa.

Prema procjenama, radi se o desecima tisuća ljudi.

Chorev objašnjava kako Hamas tako regrutira nove borce, plaćajući ih blizu 25 dolara dnevno, što je u današnjoj Gazi pravo bogatstvo.

Oni koji mogu kupovati na lokalnim tržnicama danas su u uvjerljivoj manjini.

Većina ljudi u Gazi nema novca za najosnovnije namirnice i potpuno su ovisni isključivo o humanitarnoj pomoći koja stiže kap po kap.

Izraelska vojska priopćila je u petak da je ubila visokopozicioniranog zapovjednika Hamasa u napadu ranije ovog tjedna u Gazi.

U priopćenju vojske navodi se da je Imad Hassan Hussein Aslim bio zamjenik zapovjednika brigade Gaze.

Također je bio zapovjednik bataljuna Zeitoun unutar brigada Al-Qassam, vojnog krila Hamasa, dodaje se u priopćenju.

Vojska tvrdi da je Aslim sudjelovao u napadu 7. listopada 2023. godine.

Također se navodi da je još jedan zapovjednik Hamasa bio meta istog napada, ali njegovo ime nije objavljeno.

Do sada nije bilo komentara Hamasa ili brigada Al-Qassama o tvrdnjama Izraela.

Hamas je u srijedu objavio smrt Mohammeda Awde, višeg zapovjednika brigada Al-Qassam, u izraelskom napadu na stambenu zgradu u gradu Gazi, u kojem su poginuli njegova supruga i dvoje djece.

Najnovije izraelske tvrdnje dolaze usred kontinuiranog kršenja primirja koje je stupilo na snagu prošlog listopada. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od tada su 922 Palestinca ubijena u kršenju primirja, dok je 2.786 ranjeno.

Nakon dvije godine rata u Gazi postignuto je primirje. Prema podacima palestinskih vlasti, više od 72.000 Palestinaca je ubijeno, a više od 172.000 ranjeno u sukobu, uz golema razaranja diljem enklave.

Sin čelnika Hamasa Khalila al-Hayya preminuo je u četvrtak od ozljeda zadobivenih u izraelskom napadu u Pojasu Gaze, dok je Izrael potvrdio napad na visokopozicioniranog zapovjednika Hezbollaha u libanonskoj prijestolnici.

Dopisnik Anadolije javio je da je Azzam al-Hayya preminuo nakon što je zadobio teške ozljede u napadu u srijedu navečer na naselje Daraj istočno od grada Gaze.

Hayya je u srijedu rekao da je njegov sin teško ranjen u izraelskom napadu, optužujući Izrael da nastoji postići svoje ciljeve pritiskom, ubijanjem i terorizmom.

Video snimak iz grada Gaze prikazuje ožalošćene kako iznose Azzamovo tijelo iz bolnice Al-Shifa prije sprovoda.

Prema palestinskim izvorima, Azzam je Hayyin četvrti sin kojeg je ubio Izrael.

Izraelska vojska potvrdila je u četvrtak da je ubila Ahmeda Balouta, kojeg je opisala kao zapovjednika Hezbollahovih snaga Radwan, u napadu u južnom predgrađu Beiruta u srijedu.

Hezbolah nije odmah komentirao izraelsku tvrdnju.

Hamas je poručio da Izrael ograničava ulazak humanitarne pomoći u Gazu, čime provodi sustavnu politiku izgladnjivanja i nastavlja s kršenjem sporazuma o prekidu vatre.

Glasnogovornik Hamasa Hazim Qasim rekao je da Izrael, posebice ograničavanjem ulaska brašna i osnovnih životnih namirnica u velikoj mjeri, ponovno provodi strategiju gladovanja u Gazi.

Kasim je naveo da te mjere dovode do stalnog povećanja cijena kruha u Pojasu Gaze i pogoršanja siromaštva.

Naglasio je da Izrael otvoreno krši sporazum o primirju, dodavši da je dopušten ulazak samo otprilike jedne trećine iznosa pomoći predviđenih sporazumom.

Glasnogovornik Hamasa također je istaknuo da Izrael nastavlja s napadima na Gazu i ne poštuje svoje obveze prema prekidu vatre.

Na kraju je pozvao posrednike i jamce primirja da zauzmu jasan stav protiv izraelske politike izgladnjivanja i osiguraju nesmetan protok humanitarne pomoći.

U izraelskim napadima na Pojas Gaze od listopada 2023. ubijeno je 72.328 ljudi, a ranjeno 172.184.

Analiza politike Benjamina Netanyahua prema Hamasu, koju je američki novinar Tucker Carlson često isticao u svojim emisijama tijekom 2024. i 2025. godine, počiva na tezi o svjesnom održavanju statusa quo kroz financijsku stabilizaciju Gaze.

Prema ovom argumentu, izraelska vlada je godinama dopuštala izravan protok katarskog novca u enklavu, ne samo kao humanitarni čin, već kao strateško oruđe za produbljivanje jaza između Hamasa u Gazi i palestinskih vlasti na Zapadnoj obali.

U svojim istupima, uključujući zapažene intervjue s čelnicima Bliskog istoka, Carlson je sugerirao da je ovaj pristup zapravo način da se trajno blokira ideja o palestinskoj državi, jer podijeljeno palestinsko vodstvo ne može biti relevantan pregovarački partner.

Ova strategija, koju su kritičari nazvali “hranjenjem čudovišta”, dokumentirana je kroz brojne izvještaje uglednih izraelskih medija.

Novine The Times of Israel detaljno je analizirao kako je Netanyahuova administracija omogućila dostavu kofera s gotovinom, vjerujući da će Hamasova ekonomska ovisnost o vanjskim sredstvima spriječiti velike sukobe.

Carlson je te podatke iskoristio kako bi pred američkom publikom doveo u pitanje moralnu i stratešku opravdanost bezrezervne financijske pomoći Izraelu, tvrdeći da su trenutni sukobi izravna posljedica promašene politike same izraelske vlade.

Dodatnu težinu ovim tvrdnjama daju izvješća The New York Times, koji je otkrio da su izraelske obavještajne službe poput Mossada godinama pratile tokove novca, ali su političke direktive nalagale da se ti procesi ne prekidaju.

U Carlsonovoj interpretaciji nije se radilo samo o propustu, već o namjernoj destabilizaciji regije koja je u konačnici eskalirala u tragediju 7. listopada.

Njegova analiza često završava zaključkom da su američki porezni obveznici uvučeni u krug nasilja djelomično stvoren unutar kabineta u Jeruzalemu, kojim nastoji osnažiti izolacionističku struju u američkoj vanjskoj politici.

Čak i unutar samog Izraela, novine Haaretz objavljuje citate iz 2019. u kojima se Netanyahuu pripisuje izjava da je podrška Hamasu ključna za sprječavanje stvaranja palestinske države.

Carlsonova ključna teza je da je za sigurnosni kolaps isključivo kriv Izrael. Odluke koje su uzrokovale sadašnju situaciju donesene su u Netanyahuovom kabinetu.

Izraelska vojska tvrdila je u četvrtak da je ubila zapovjednika Hamasa u južnoj Gazi, u novom kršenju sporazuma o prekidu vatre koji je na snazi ​​od prošlog listopada.

U priopćenju vojske stoji da je Mohammed Abu Shahla “eliminiran” u srijedu, opisujući ga kao šefa vojne obavještajne službe brigade Khan Younis u Hamasovom oružanom krilu, brigadama Qassam.

Tvrdi se da je Abu Shahla navodno radio na “ponovnoj izgradnji Hamasovih sposobnosti” i planiranju napada na Izrael.

Hamas još nije komentirao izraelsku izjavu.

Izrael je pokrenuo dvogodišnji rat u Pojasu Gaze, ubivši više od 71.000 ljudi, ranivši više od 172.000 i uništivši otprilike 90 posto civilne infrastrukture enklave.

Međutim, napadi su zaustavljeni sporazumom o prekidu vatre uz podršku SAD-a, koji je stupio na snagu 10. listopada 2025. godine.

Unatoč prekidu vatre, Izrael je nastavio sa svakodnevnim napadima, ubivši najmanje 677 Palestinaca i ranivši 1813 od prekida vatre, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

Hamas je u subotu pozvao Iran da ne napada susjedne zemlje, istovremeno tvrdeći da Teheran ima pravo da odgovori na kontinuirane napade SAD-a i Izraela od 28. veljače.

U priopćenju je palestinska skupina ponovila svoju oštru osudu onoga što je opisala kao američko-izraelsku agresiju na Iran, rekavši da ona krši međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo te prijeti regionalnoj i globalnoj sigurnosti.

– U trenutku kada pokret potvrđuje pravo Irana da na ovu agresiju odgovori svim raspoloživim sredstvima u skladu s međunarodnim normama i zakonima, Hamas poziva svoju braću u Iranu da ne gađaju susjedne zemlje – stoji u priopćenju.

Skupina je također pozvala zemlje u regiji na suradnju kako bi zaustavili američko-izraelske napade i apelirala na međunarodne države i organizacije da djeluju i odmah zaustave ofenzivu.

Ova objava dolazi u trenutku kada se iranski napadi na nekoliko arapskih zemalja nastavljaju, unatoč nedavnoj najavi predsjednika Masouda Pezeshkiana u televizijskom obraćanju da će napadi na susjedne zemlje prestati osim ako napadi na Iran ne počnu s njihovih teritorija.

Ovakav razvoj događaja dolazi usred eskalacije neprijateljstava nakon zajedničkih izraelskih i američkih napada na Iran koji su započeli 28. veljače, na koje je Teheran odgovorio projektilima i napadima dronovima na Izrael.

Izrael je u ponedjeljak objavio da palestinska skupina Hamas dati 60-dnevni ultimatum za razoružavanje, zaprijetivši nastavkom rata ako palestinska skupina ne posluša.

– Hamas će morati predati sve svoje oružje, uključujući puške – rekao je tajnik izraelskog kabineta Yossi Fuchs tijekom konferencije u Jeruzalemu, prenosi Times of Israel.

Fuchs je tvrdio da je rok od 60 dana zatražila američka administracija.

– To jako poštujemo – rekao je.

Ne potvrdivši točno kada će ultimatum početi, Fuchs je rekao da bi mogao početi sastankom Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa 19. veljače.

– Mi ćemo to procijeniti. Ako radi, super. Ako ne, onda će ID (vojska) morati dovršiti misiju – zaprijetio je.

Nije bilo trenutačnih komentara iz Hamasa ili Washingtona na izraelsku tvrdnju.

Od 10. listopada u Gazi je na snazi ​​sporazum o prekidu vatre koji podupiru SAD, čime je zaustavljen dvogodišnji rat koji je vodio Izrael u kojem je od listopada 2023. poginulo više od 72.000 ljudi, većinom žena i djece, a više od 171.000 ih je ranjeno.

Otkako je sporazum stupio na snagu 10. listopada, izraelske snage su počinile stotine kršenja sporazuma granatiranjem i vatrenim oružjem, ubivši 603 Palestinca i ranivši 1618 drugih, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.

Druga faza sporazuma o prekidu vatre započela je sredinom siječnja i uključuje odredbe vezane uz razoružanje Hamasa i drugih palestinskih frakcija u Gazi.

Hamas je odbio pozive na predaju oružja, predlažući umjesto toga da se uskladišti ili zamrzne. Skupina ističe da se radi o pokretu otpora protiv Izraela, kojeg UN smatra okupacijskom silom na palestinskom teritoriju.

Nacrt prijedloga za Oni gazekoju vode posrednici koje podupiru SAD, predviđa predaju Hamasu oružja sposobnog za napad na Izrael dok privremeno zadržava nešto lakog naoružanja, rekli su dužnosnici, signalizirajući potencijalni pomak u naporima da se demilitarizira enklava nakon godina rata.

Plan, koji je pripremio međunarodni tim koji uključuje zeta predsjednika Donalda Trumpa Jareda Kushnera, američkog izaslanika Stevea Witkoffa i bivšeg visokog dužnosnika UN-a Nikolaja Mladenova, trebao bi biti predstavljen Hamasu sljedećih tjedana.

Washington se zalaže za postupno razoružanje kao temelj šireg okvira predsjednika Donalda Trumpa od 20 točaka za Gazu, koji podržava trenutne dogovore o prekidu vatre.

– Sjedinjene Američke Države blisko surađuju sa svim stranama i posrednicima kako bi osigurale potpunu provedbu plana i unaprijedile trajni sigurnosni okvir koji podupire dugoročnu stabilnost u regiji i prosperitet za Gazu – rekao je glasnogovornik Bijele kuće Dylan Johnson.

Izrael je inzistirao da svako povlačenje trupa iz Gaze ovisi o tome da Hamas položi svoje oružje, smatrajući demilitarizaciju neophodnom.

Premijer Benjamin Netanyahu ranije je upozorio da će Hamas biti razoružan na lakši ili teži način.

Isti medij javlja da analitičari vjeruju da demontiranje Hamasovih vojnih sposobnosti ostaje ključno, a Shira Efron iz RAND Corporation upozorava da bi neuspjeh mogao riskirati obnavljanje sukoba ili podijeljenu strukturu upravljanja u Gazi.

Hamas se nije javno obvezao na razoružavanje, iako je viši dužnosnik Khaled Meshal nedavno sugerirao da skupina namjerava zadržati svoje oružje.

– Sve dok postoji okupacija, postoji i otpor – rekao je, dodavši da oružana akcija protiv Izraela možda neće biti vjerojatna u sljedećih deset do 15 godina.