Iako je Ministarstvo prostornog uređenja RS-a odbilo Studiju utjecaja na okoliš za malu hidroelektranu Nevačka, ugovor o koncesiji potpisan 2018. godine i dalje je na snazi. Projekt koji je izazvao polemike zbog povezanosti investitora s ministrom energetike Petrom Đokićem formalno je zaustavljen, no uvijek se može pokušati ponovno graditi.

Stručnjaci upozoravaju da su minihidroelektrane dobro donijele samo investitorima, a posljedice trpe priroda, zdravlje i porezni obveznici.

Odlukom Ministarstva o odbijanju Studije utjecaja na okoliš, projekt male hidroelektrane Nevačka na putu Han-Pijeska i Olova praktički je vraćen na početak procedure, a rijeka Stupčanica za sada je sigurna.

Ekološke organizacije obustavu gradnje vide kao rijedak institucionalni potez u korist zaštite prirode. Ali koncesija, ključno pitanje, ostaje neriješeno. To znači da s novim elaboratom ili izmijenjenom dokumentacijom koncesionar može ponovno tražiti gradnju.

Vladimir Topić iz Centra za okoliš za Detektor kaže da je za njega apsurdan način dodjele koncesije za ovo područje netaknutog dijela prirode.

– Očekujemo da se taj koncesijski ugovor raskine, ne na štetu proračuna, već na štetu investitora, ali isto tako želimo dobiti odgovore kako je moguće da ministar daje koncesiju svom vozaču i da bez ikakvih posljedica nastavi dalje planirati taj projekt. Želimo vidjeti koje su konkretno zakonske sankcije u ovom slučaju – kaže Topić.

Ugovor o koncesiji potpisan je u svibnju 2018. godine, a investitor je tvrtka New Energy čiji je suvlasnik Goran Tadić, vozač Petra Đokića, ministra energetike RS-a. Tvrtka Tadića, potpredsjednika Ruskog moto kluba Noćni vukovi RS, dobila je tri milijuna maraka vrijednu koncesiju za izgradnju male hidroelektrane kod Han-Pijeska.

Tadić je 2019. rekao da se on i ministar poznaju 25 godina. Đokić je negirao da je upoznat s poslovima svog vozača. Prije objave ovog teksta Tadić nije želio odgovarati na pitanja novinara. Iz Đokićeva ministarstva nije stigao odgovor na pitanje hoće li koncesiju revidirati sukladno odbijenici studije.

Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu Bosne i Hercegovine, objašnjava da nije riječ o sukobu interesa, već da sam način dodjele koncesije ostavlja prostora za priču o mogućim neprimjerenim utjecajima.

– Budući da je riječ o poznanstvima i suradnicima, gdje jedni profitiraju, a drugi imaju moć odlučivati ​​o tome, uvijek je upitan polazišni motiv za ovakvu vrstu projekta – navodi Ožegović, dodajući da, ne ulazeći u poslovnu sposobnost, takvi odnosi sami po sebi otvaraju dileme.

Noćni vukovi, moto klub za širenje ruskog utjecaja, organiziraju razne manifestacije u RS-u i godišnji obilazak manastira i spomenika – gdje ih je posjetio i ministar Đokić na nekom od svojih putovanja. Tadić je ranije rekao da ga je osobno pozvao kao prijatelja.

– Ugovor o koncesiji je cilj, a dozvole su samo male prepreke koje se formalno moraju donijeti – kaže Ožegović i dodaje da većinu studija nabavljaju sami investitori, a ne institucije, pa je jasno u čijem se interesu te studije rade.

Robert Oroz, aktivist Studija za društvene promjene ACT, kaže da je tema malih hidroelektrana posljednjih godina u fokusu javnosti “ponajviše zbog protivljenja lokalnih zajednica i ekoloških udruga realizaciji ovakvih projekata koji ugrožavaju neke od posljednjih divljih i netaknutih rijeka”.

Područje Han-Pijeska je 2023. godine proglašeno zračnom banjom, što je dodatno osnažilo argumente ekoloških organizacija i aktivista za zaštitu prirode. Te su organizacije godinama upozoravale na fragmentaciju staništa, degradaciju ribljeg fonda i korištenje zastarjelih hidroloških podataka koji nisu uzimali u obzir klimatske promjene.

Oroz podsjeća da je Narodna skupština RS-a na sjednici 17. veljače 2021. godine usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka kojom se Vlada RS-a i nadležna ministarstva zadužuju da analiziraju sve koncesione ugovore, ograniče poticaje, osiguraju ekološki prihvatljiv protok, uspostave automatski monitoring stanja vodotoka i ubrzaju implementaciju standarda EU – od Okvirne direktive o vodama do direktiva o staništima i pticama, kao i širenje mreže zaštićenih područja.

– Dok je u Federaciji vladalo zatišje oko izgradnje minihidroelektrana, s druge strane, u RS ovu ​​Deklaraciju više nitko ne spominje. Vidimo da se gradi ili pokušava da se gradi u cijeloj RS, zato svaka odluka o odbijanju studija ili neprodužavanju okolinskih dozvola svakako treba da raduje – rekao je Oroz, dodajući da se nada da će se iu RS uskoro zaustaviti ovi štetni projekti.

Odbijanjem Studije utjecaja na okoliš investitor ne može ishoditi okolišnu dozvolu koja je preduvjet za nastavak projekta. Kako navode iz Centra za okoliš, Ministarstvo je uvažilo dio primjedbi iznesenih tijekom javnog uvida.

– Slučaj minihidroelektrane Nevačka pratimo od početka te smo ukazivali na propuste koji su učinjeni tijekom ove i svih dosadašnjih procjena utjecaja na okoliš – poručili su iz Centra.

U ranijim verzijama dokumentacije također je priznato da će tijekom izgradnje doći do čišćenja vegetacije, zamućenja vodotoka, emisije prašine, buke i vibracija, promjene vodostaja te mogućeg zagađenja gorivom. Iako se ti utjecaji opisuju kao “ograničene prirode”, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i entitetski Zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa ocijenili su da studija ne daje jasne odgovore o utjecaju na biološku raznolikost.

Damir Miljević, ekonomist i stručnjak za energetiku, kaže da su analize socioekonomskih učinaka rada malih hidroelektrana pokazale da te elektrane idu u prilog samo investitorima, a društvu samo na štetu.

– Naprotiv, mini hidroelektrane negativno utječu na prirodni okoliš, biološku raznolikost te sigurnost i kvalitetu vodoopskrbe stanovništva i poljoprivrede – kaže.

Upozorava i da su koncesijske naknade niske, a praksa prihvaćanja samoinicijativnih ponuda investitora čini proces netransparentnim i nekonkurentnim.

Prema njemu, koncesije bi se morale dodjeljivati ​​isključivo putem javnih dražbi, uz višestruko veće naknade i jasnu kontrolu nadležnih institucija. U protivnom će se, smatra, nastaviti proces otimanja javnih dobara u korist podobnih investitora, a trošak takve politike snose priroda, javno zdravstvo i porezni obveznici.

U Ministarstvu energetike tvrde da ne znaju tko stoji iza tvrtke dok Komisija za koncesije ne završi postupak.

Ranija istraživanja pokazala su da tvrtka Nova energija nije ispoštovala niti jedan od tri roka iz koncesijskog ugovora, iako je ugovorom predviđena mogućnost raskida zbog kašnjenja, ali i zatezne kamate za neplaćanje koncesijske naknade. Prema ugovoru, Nova energija je u prvoj godini trebala osigurati novac, projektnu dokumentaciju i ishoditi građevinske i druge dozvole, godinu kasnije započeti s gradnjom, a u svibnju 2020. ući u režim plaćanja koncesijske naknade.

Ministarstvo je ranije razmatralo aneks ugovora i produljenje rokova, umjesto raskida. Komisija za koncesije RS je u odgovorima navela da raskid ugovora može dovesti do pravnih posljedica štetnih za RS, te da Komisija prati veliki broj koncesija i da fizički nije u mogućnosti da provjeri sve koncesionare.

U međuvremenu je Nova energija promijenila suvlasnike. Nakon promjena vlasničke strukture, dio udjela prešao je na hrvatske državljane, a najveći pojedinačni udio zadržao je Tadić. Neki od suvlasnika u ranijim razgovorima s novinarima tvrdili su da ne poznaju sve partnere u tvrtki, niti im je poznata Tadićeva povezanost s Noćnim vukovima.

Na adresi sjedišta tvrtke novinari ranije nisu mogli pronaći ured ni zaposlenike, a tvrtka se gotovo i ne pojavljuje u javnosti, osim kroz registre.