Svakih 10 do 15 godina u šumama Argentine i Čilea odvija se gotovo čudesan prizor. Deseci tisuća biljaka bambusa cvjetaju gotovo istovremeno. Stotine kilometara šumskog područja prekriveno je smećkastim cvjetovima bambusa, koji proizvode sjeme u procesu koji znanstvenici nazivaju “masting”.

Milijuni sjemenki, svaka veličine zrna riže, sazrijevaju i padaju na tlo. Bambus je tako “naučio” kako preživjeti u prirodi. Otpuštanjem tolikog broja sjemenki u isto vrijeme, osigurava da će barem neke preživjeti i razmnožiti se.

Na šumskom tlu sjemenke bambusa postaju hrana za glodavce, uključujući i dugorepi colilarg (znanstveni naziv: Oligoryzomys longicaudatus), koji je odgovoran za nedavnu epidemiju hantavirusa, koja je stavila zdravstvene vlasti u nekoliko zemalja na uzbunu.

– Zapravo, to nije štakor. To je mali, slatki miš – kaže Maria Victoria Vadell, ekologinja u CONICET-u, najvažnijoj znanstvenoj organizaciji u Argentini.

– To je miš koji živi u šumi. Kad kažemo štakor, mislimo na gradske štakore, one velike, ružne glodavce. A ovo definitivno nije ‘cruiser rat’.

Dovoljno mali da vam stane u dlan, s repom koji visi preko zapešća, dugorepi kornjač prirodni je rezervoar andskog virusa — jedini član obitelji hantavirusa za koji se zna da se prenosi s čovjeka na čovjeka.

Vjeruje se da se nizozemski par koji je bio među putnicima na kruzeru MV Hondius zarazio virusom prije nego što su napustili argentinski grad Ushuaia, poznat kao “Kraj svijeta” jer je najjužniji grad na planetu.

Smrtonosni Andski virus, poznat i kao hantavirusni plućni sindrom, ubio je najmanje tri putnika, zarazio devet drugih i izazvao globalnu zdravstvenu zabrinutost.

Hantavirus je zoonoza, što znači da dolazi iz životinjskog svijeta, baš kao i ebola, AIDS i SARS-CoV-2, koji su prije šest godina izazvali globalnu pandemiju.

Iako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da ne postoji opasnost od pandemijskog širenja hantavirusa, vlasti još nisu utvrdile kako je točno ovaj uzročnik zarazio toliki broj putnika na kruzeru.

WHO navodi da se hantavirus može prenijeti na ljude ako dođu u kontakt s izmetom, urinom ili slinom glodavaca. Taj kontakt ne mora biti izravan – virus iz izmeta ili urina može prenijeti zrakom i zaraziti osobu.

Otkako je potvrđena epidemija virusa u Andima, Argentina i susjedni Čile sudjelovali su u međusobnim optužbama, potkopavajući međunarodnu suradnju potrebnu za istraživanje epidemije.

Nizozemski par – suprug je umro na kruzeru prošlog mjeseca, dok mu je supruga umrla ubrzo nakon toga u bolnici u Johannesburgu – putovao je kroz Argentinu, Čile i Urugvaj prije nego što se ukrcao na MV Hondius. Automobilom su prošli 1800 kilometara kroz Argentinu.

Jedna teorija koja kruži društvenim mrežama tvrdi da se par možda zarazio na odlagalištu otpada u Ushuaiji, popularnom mjestu za promatrače ptica.

Vadell kaže da je mala vjerojatnost da se netko može zaraziti dok je u šumi, na otvorenom prostoru ili na deponiji gdje živi dugorepi kakadu.

– Hantavirus je jako osjetljiv. Vjetar i sunce ga brzo unište. U Argentini se ljudi obično zaraze kada odu u vikendicu ili šupu koja je zatvorena na zimu, počnu čistiti i udišu čestice koje dolaze iz mišjeg izmeta – kaže ona.

– Poanta je da se to uvijek događa u zatvorenim prostorima, a ne u gradu.

Hantavirus je 1976. godine otkrio južnokorejski virolog profesor Ho Wang Lee, kada su on i njegov tim utvrdili da je misteriozna bolest koja je desetljećima ubijala ljude uzrokovana virusom pronađenim u miševima.

Nazvan je “hanta” jer su zaraženi miševi pronađeni u blizini rijeke Hantaan na granici između Južne i Sjeverne Koreje.

Prije tog otkrića bolest je bila poznata kao hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HFRS), jer je zahvaćala bubrege.

Andski soj virusa (ANDV) je relativno nedavno otkriće. Izoliran je iz dugorepog žohara sredinom 1990-ih nakon epidemije u argentinskom gradu El Bolsón, koja se brzo proširila na druge gradove. Do tada se vjerovalo da je hantavirus “slijepa infekcija”, što znači da se prenosi samo s glodavaca na ljude, bez daljnjeg širenja među ljudima.

Jedna od najgorih epidemija Andskog virusa dogodila se između studenog 2018. i veljače 2019. u pokrajini Chubut u Argentini, kada je prijenos s čovjeka na čovjeka ubio 11 ljudi.

Pitanje zašto je andski virus jedini hantavirus koji se može prenijeti s čovjeka godinama zbunjuje znanstvenike.

– To je još uvijek otvoreno pitanje na koje se ne može odgovoriti našim dosadašnjim saznanjima. Međutim, prijenos s čovjeka na čovjeka obično zahtijeva dug i blizak kontakt, primjerice u kućanstvima – kaže Nicole Tischler, predsjednica Međunarodnog društva za hantaviruse.

– U Čileu imamo oko 30 do 50 slučajeva godišnje, au Argentini više od 80. To su rijetki, ali stalni slučajevi koji ovise o populaciji glodavaca koja varira ovisno o dostupnosti hrane, poput kiše i drugih čimbenika – priča ona. TRT Svijet.

Istraživači su otkrili da se populacija dugorepe kornjače povećala s cvjetanjem bambusa u regiji Patagonije, koja uključuje dijelove Argentine i Čilea.

– Zamislite godine bez sjemena bambusa, a onda odjednom sve biljke bambusa na velikom području daju sjeme. To je poput supermarketa sjemena – kaže Vadell, ekolog iz CONICET-a.

– Tada je najveći rizik od širenja virusa.

Kako sjemenke postaju rijetke, tako raste i populacija glodavaca.

Teško je procijeniti koliko dugorepih žohara ima u divljini, ali Vadell kaže da jedan znanstveni rad procjenjuje da ih ima oko 150 po hektaru.

Prema jednoj studiji, cvjetanje (masting) bambusa dogodilo se na površini od 110.000 hektara u Patagoniji 2013. To znači da postoje milijuni miševa o kojima treba brinuti.

– Gledajte, ti glodavci žive godinu dana, prenesu virus na druge miševe i uginu. Nisu svi zaraženi, a čak i oni koji imaju virus nose ga u malim količinama. No jednom kada se miš zarazi, infekcija ostaje prisutna cijeli život, kaže Vadell.

Ubijanje dugorepih kornjača nije dobra ideja i može dovesti do nepredviđenih ekoloških i zdravstvenih kriza, upozorava Vadell.

– Ljudi su i prije predlagali ovu ideju, ali problem je što može narušiti ekološku ravnotežu.

Vadell se prisjetio kampanje iz 1958. u kojoj su u Kini ubijeni milijuni vrabaca kako bi se zaštitili usjevi. Taj je pokolj imao ozbiljne posljedice jer je doveo do masovne najezde nametnika, uključujući nametnike koji su inače prirodni plijen vrapaca. Zbog te odluke Kina je pretrpjela jednu od najvećih gladi u povijesti.

Vadell, kao i drugi istraživači, više je zabrinut zbog nedostatka sredstava potrebnih za proučavanje Andskog virusa i načina na koji se širi.

Zdravstvena i gospodarska kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 pobudila je nadu da će se povećati ulaganja u istraživanje zoonoza i staništa životinja rezervoara virusa. Međutim, Vadell kaže da se to zapravo nije dogodilo.

Prošle je godine administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zatvorila Centre for Research on Emerging Infectious Diseases, koji su također radili na pilot projektu vezanom uz Andski virus.

Unutar Argentine situacija je još ozbiljnija. Samo ovog mjeseca deseci tisuća ljudi izašli su na ulice velikih gradova prosvjedujući protiv odluke predsjednika Javiera Mileya da smanji financiranje javnih sveučilišta.

– Mislio sam da će nakon COVID-a biti lako dobiti međunarodna sredstva. Ali to nije tako – kaže Vadell, koja radi u sjeveroistočnoj argentinskoj pokrajini Misiones, gdje je identificirala hantavirus i glodavce koji ga prenose.

– Ljudi se ne dijagnosticiraju kako treba jer je ovo jako siromašna regija. Stoga možda mnogi koji nemaju pristup dobroj medicinskoj skrbi ne dobiju točnu dijagnozu.

– Zbog toga postoji mogućnost da se ljudi razbole, razbole ili čak umru, a da mi uopće ne znamo da je uzročnik hantavirus.

Simptomi Andskog virusa, uključujući proljev, bolove u trbuhu i respiratorne probleme, lako se mogu zamijeniti s drugim bolestima.

Vadell je pokrenuo poziv za međunarodno financiranje istraživanja hantavirusa.

– Molimo vas da financirate istraživanje antivirusa, jer još puno toga ne znamo o ovom soju koji se prenosi s čovjeka na čovjeka.

Početkom svibnja ove godine mediji su prenijeli informaciju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da su tri osobe umrle nakon sumnje na pojavu hantavirusa na kruzeru koji je plovio Atlantskim oceanom, podsjećaju u priopćenju Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Kako je tada priopćio WHO, nema razloga za paniku, niti za ograničavanje putovanja. Iz Zavoda za javno zdravstvo KS ističu da su hantavirusi porodica virusa koje prvenstveno prenose glodavci.

Iako su infekcije kod ljudi relativno rijetke, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

S obzirom da se pojačana aktivnost glodavaca često podudara s proljetnim i ljetnim radom na otvorenom, važno je prepoznati rizike i poduzeti mjere opreza.

Institut je napravio kratak pregled simptoma, načina na koji se ovaj virus može prenijeti, kao i preventivne mjere zaštite.

Hantavirus je uzročnik više skupina bolesti od kojih je u našim krajevima najpoznatija hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), u narodu poznata kao „mišja groznica“.

Simptomi se obično pojavljuju jedan do dva tjedna nakon izlaganja (rjeđe do osam tjedana) i uključuju:

Iznenadna pojava visoke temperature i drhtavica

Jaka glavobolja i bolovi u leđima i trbuhu

Mučnina i povraćanje

Crvenilo lica i očiju, ponekad s pojavom osipa

U teškim slučajevima, smanjeno izlučivanje urina i zatajenje bubrega

Ljudi se najčešće zaraze izravnim ili neizravnim kontaktom s izlučevinama zaraženih glodavaca (poljski miš, šumski miš, voluharica). Virus se prenosi na sljedeće načine:

Ovo je najčešći put prijenosa. Prilikom čišćenja prašnjavih prostorija (tavana, podruma, šupa) u kojima su boravili glodavci, virus dolazi u zrak i udiše se.

Izravnim kontaktom: Ozljedama kože ili sluznice usta, nosa i očiju ako su ruke bile u kontaktu s izmetom glodavaca.

Kontaminirana hrana i voda: Konzumacijom namirnica koje su bile u kontaktu s glodavcima.

Bilješka: Virus se ne prenosi s osobe na osobu.

Najbolji način zaštite je spriječiti ulazak glodavaca u objekte i izbjegavati udisanje prašine u prostorima gdje su boravili.

Ventilacija:

Prije ulaska u zatvorene prostorije koje dulje vrijeme nisu korištene, otvoriti vrata i prozore najmanje 30 minuta.

Bez metenja i usisavanja:

Nema metenja ili usisavanja suhe prašine jer se tako virus diže u zrak.

Mokro čišćenje:

Poprskajte podove i površine dezinficijensom ili otopinom vode i klora (izbjeljivač) prije čišćenja.

Zaštitna oprema:

Koristite gumene rukavice i zaštitnu masku koja pokriva nos i usta.

Odlaganje otpada:

Ne ostavljajte hrpe drva, smeća ili starog namještaja u blizini zidova kuće jer su to idealna mjesta za gniježđenje glodavaca.

Zatvaranje otvora:

Zatvorite sve rupe veće od 6 mm u kući, garaži ili šupi.

Skladištenje hrane:

Hranu za ljude i kućne ljubimce treba čuvati u zatvorenim posudama od metala ili čvrste plastike.

Kirurgija šake:

Redovito perite ruke sapunom ili koristite sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola, posebno prije jela.

Sigurno skladištenje hrane:

Ne ostavljajte ostatke hrane na tlu i ne pijte vodu iz nezaštićenih šumskih izvora.

Podizanje s tla: Izbjegavajte ležanje izravno na travi ili tlu bez podloge.

Ako se nakon boravka u prirodi ili čišćenja zapuštenih objekata kod osobe jave simptomi slični gripi s intenzivnim bolovima u leđima ili trbuhu, obavezno se obratite liječniku.

Iako se većina hantavirusa ne prenosi s osobe na osobu, postoji jedna specifična iznimka koja je privukla veliku pozornost znanstvene zajednice. To je virus Anda.

Broj slučajeva hantavirusa u Argentini gotovo se udvostručio u protekloj godini, a zemlja je zabilježila 32 smrtna slučaja, s najvećim brojem infekcija od 2018. CNN.

Povećanje dolazi dok argentinske vlasti pokušavaju ući u trag kretanju bračnog para koji je putovao kroz nekoliko dijelova zemlje i kasnije umro tijekom izbijanja virusa na kruzeru MV Hondius. Brod je isplovio iz Ushuaije, na krajnjem jugu Argentine, 1. travnja.

Za porast broja oboljelih od ove bolesti, koja se najčešće prenosi kontaktom s urinom ili izmetom zaraženih glodavaca, stručnjaci krive klimatske promjene i uništavanje prirodnih staništa.

Trenutna sezona, koja je započela u lipnju 2025., donijela je već 101 potvrđen slučaj hantavirusa, objavilo je argentinsko Ministarstvo zdravstva. U istom razdoblju prošle sezone zabilježeno je 57 slučajeva.

Ne samo da je ove godine zabilježen neuobičajeno velik broj oboljelih, nego je zabilježena i jedna od najviših stopa smrtnosti u posljednjih nekoliko godina. Broj umrlih veći je za deset postotnih bodova nego prethodne godine.

Te brojke ne uključuju slučaj zaraze na brodu MV Hondius čije podrijetlo još nije utvrđeno. Iako u Ushuaiji posljednjih desetljeća nisu zabilježeni slučajevi hantavirusa, virus je endemičan u drugim dijelovima Argentine.

Argentinske vlasti vjeruju da je par iz Nizozemske posjetio nekoliko regija Argentine, prešao granicu s Čileom u oba smjera, te boravio u Urugvaju prije ukrcaja na kruzer.

Četiri geografske regije u Argentini povijesno su se smatrale područjima visokog rizika od infekcije: sjeverozapad, sjeveroistok, središnji dio zemlje i jug.

Prema dostupnim informacijama, nizozemski par koji je preminuo tijekom epidemije na brodu posjetio je pokrajine Misiones i Neuquén. Godinama se hantavirus povezivao s regijom Patagonije, nakon smrtonosne epidemije 2018. koja je ubila 11 ljudi i zarazila desetke drugih.

Ove sezone najveći broj slučajeva zabilježen je u središnjem dijelu zemlje, a prednjači pokrajina Buenos Aires s 42 potvrđena slučaja.

Infekcija na brodu povezana je s andskim sojem hantavirusa, rijetkim, ali potencijalno vrlo opasnim oblikom virusa koji se u nekim slučajevima može prenijeti s osobe na osobu bliskim kontaktom.

U Argentini se hantavirus najčešće javlja u ruralnim i prigradskim područjima, posebno tamo gdje ima usjeva, guste vegetacije, vlage ili suptropske klime.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da degradacija okoliša uzrokovana klimatskim promjenama i ljudskim djelovanjem pogoduje širenju glodavaca koji prenose virus na nova područja.

– Sve veći kontakt ljudi s divljom prirodom, uništavanje staništa, širenje manjih urbanih naselja u ruralnim područjima, kao i posljedice klimatskih promjena, pridonose pojavi slučajeva izvan područja gdje je virus tradicionalno prisutan – navodi argentinsko Ministarstvo zdravstva.

Ekstremne vremenske prilike, kao što su suše i obilne kiše posljednjih godina, dodatno pogoršavaju situaciju.

Porast temperature utječe na ekosustav i populaciju dugorepog miša, glavnog prijenosnika virusa u Argentini i Čileu.

Eduardo Lopez, specijalist za zarazne bolesti i savjetnik argentinske vlade tijekom pandemije COVID-19, rekao je da su ti glodavci prilagodljiviji klimatskim promjenama, što može objasniti porast slučajeva.

Šumski požari također su prisilili i ljude i divlje životinje da se presele u nova područja, povećavajući rizik od kontakta.

Roberto Debbag, potpredsjednik Latinoameričkog društva za vakcinologiju, također je upozorio na utjecaj turizma.

– Ako osoba ide na turistički rizično područje, a teren nije očišćen od gustog raslinja, opasnost je vrlo velika – rekao je Debbag.

Argentinsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da će timovi stručnjaka otputovati u Ushuaiju, pokrajina Tierra del Fuego, kako bi uhvatili i analizirali glodavce na lokacijama povezanim s rutom nizozemskog para.

Međutim, Juan Petrina, direktor epidemiologije u Tierra del Fuego, rekao je da vremenska linija ne podupire teoriju da su se ondje zarazili virusom, napominjući da su prema evidenciji odlazaka iz zračne luke i brodova ostali u regiji samo od 29. ožujka do 1. travnja.

Također je odbacio tvrdnje da su prije ukrcaja posjetili odlagalište otpada u Ushuaiji, odbacivši takve tvrdnje kao glasine.

Izbijanje virusa na brodu MV Hondius izazvalo je zabrinutost da bi mogla uslijediti nova pandemija jer su putnici na brodu iz različitih zemalja.

Charlotte Hammer, asistentica profesora zdravstvene sigurnosti i zaraznih bolesti na Sveučilištu Cambridge, rekla je za CNN da razumije zašto ljudi povlače paralele s pandemijom, ali naglašava da se radi o potpuno drugom virusu.

Objasnila je da je soj Andes obično povezan s vrlo bliskim kontaktom sa zaraženim glodavcem, dok je prijenos s čovjeka na čovjeka ograničen i zahtijeva produljeni bliski kontakt.

“Kruzer je, nažalost, jedno od onih mjesta gdje ljudi borave blizu jedni drugih u relativno malim prostorima”, rekao je Hammer.

No, naglasila je da se virus ne može prenijeti samo prolaskom pored zaražene osobe te da je mogućnost širenja neusporediva s COVID-19.

Neobičnim potezom Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, uputio je poruku građanima Tenerifa.

– Znam da si zabrinut. Znam da riječ “epidemija” i pogled na brod koji plovi prema tvojoj obali budi sjećanja koja još nisu izblijedjela. Ali želim da me jasno čujete: ovo nije novi COVID-19 – rekao je.

Dodao je kako je napravljen detaljan plan kako bi se zaštitili i putnici i otočani, te istaknuo da je rizik od prijenosa nizak jer na brodu trenutno nema putnika sa simptomima bolesti.

Tedros je zahvalio i premijeru Španjolske Pedru Sanchezu na spremnosti da primi brod, ocijenivši to činom solidarnosti i moralne odgovornosti.

Kruzer zaražen epidemijom hantavirusa stigao je do obala španjolskog otoka Tenerife, gdje se putnici i posada trebaju iskrcati i vratiti u svoje zemlje, izvijestili su mediji rano u nedjelju.

MV Hondius, koji prevozi 150 putnika i članova posade iz 23 zemlje, stigao je u vode u blizini luke Granadilla rano u nedjelju u 5:30 ujutro po lokalnom vremenu dok vlasti pripremaju opsežnu operaciju medicinske i evakuacije, izvještava novinska agencija EFE.

Zdravstveni dužnosnici rekli su da je kod šest putnika potvrđena infekcija hantavirusom, dok se sumnja na još dva slučaja, s tri prijavljena smrtna slučaja, uključujući dva na samom brodu.

Putnici, koji su trenutačno bez simptoma, bit će prebačeni u malim skupinama brodom do obale radi liječničkog pregleda prije ukrcaja na letove za repatrijaciju.

– Prvo će biti procijenjeni… provjerit će se imaju li simptome ili ne – rekli su dužnosnici dodajući da će se provesti i epidemiološki upitnik.

Vlasti su rekle da će brod ostati usidren na moru i da neće pristajati u luci, a putnici će biti prevezeni u grupama od pet prije nego što ih autobusi odvezu u zračnu luku, udaljenu oko šest milja (9,65 kilometara).

Očekuje se da će španjolski državljani biti među prvima koji će biti evakuirani, a neki će biti prebačeni u vojnu bolnicu u Madridu na karantenu koja će trajati između jednog i dva tjedna, ovisno o medicinskim procjenama.

Sedamnaest putnika iz SAD-a bit će prebačeno u SAD i pod nadzorom u specijaliziranoj karantenskoj jedinici u Nebraski.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) klasificirali su ovu epidemiju kao hitni odgovor razine 3, što je najniža razina hitnog odgovora agencije.

Izbijanje, koje uključuje “Andes” soj hantavirusa, rezultiralo je s pet potvrđenih slučajeva, uključujući tri smrtna slučaja, prema službenicima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Znanstvenici su potvrdili da je epidemiju uzrokovala rijetka “andska” varijanta hantavirusa, jedini poznati soj koji se može prenijeti s osobe na osobu, obično bliskim kontaktom.

WHO je rekao da su dva putnika koji su kasnije umrli putovali kroz Argentinu, Čile i Urugvaj prije nego što su se ukrcali na brod.

Dužnosnici CDC-a rekli su da će putnici biti nadzirani oko šest tjedana, što odražava razdoblje inkubacije virusa, dok zdravstvene vlasti u nekoliko američkih država također prate putnike koji su već napustili brod prije nego što je potvrđena epidemija.

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus otputovat će na Tenerife, najveće od španjolskih Kanarskih otoka u zapadnoj Africi, kako bi koordinirao evakuaciju putnika s kruzera zaraženog hantavirusom, izvijestila je u petak irska javna televizija RTE pozivajući se na izvore iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Tedros će se pridružiti španjolskim ministrima zdravlja i unutarnjih poslova u zapovjednom centru na otoku kako bi se osigurala koordinacija između administracija, zdravstvene kontrole i provedbe planiranog nadzora i protokola odgovora.

Regionalne vlasti rekle su da se evakuacija morala održati između nedjelje i ponedjeljka zbog pogoršanja vremenskih uvjeta na Kanarskim otocima.

– Jedina prilika koju imamo da izvedemo ovu operaciju je u 12 sati u nedjelju dok se uvjeti ne promijene u ponedjeljak – citira RTE glasnogovornika regionalne vlade Alfonsa Cabella.

Kao razlog isplovljavanja broda naveo je vjetar i valove te mogućnost da se daljnje operacije ne mogu izvesti do kraja svibnja.

Očekuje se da će brod stići do obale Tenerifa rano u nedjelju i usidriti se na moru, a putnici će biti prebačeni u manje brodove prije nego što budu odvedeni u zračnu luku na letove za repatrijaciju.

U operaciji je sudjelovalo gotovo 150 putnika i članova posade iz 23 različite zemlje, prema vlastima.

Situacija je izazvala međunarodnu zabrinutost, s tri prijavljena smrtna slučaja na brodu otkako je brod isplovio iz Argentine u travnju.

Ranije su se evakuacije odvijale kod Zelenortskih otoka, dok se od zemalja EU-a očekuje da koordiniraju repatrijaciju svojih državljana nakon što se putnici iskrcaju.

U Španjolskoj i na otoku Tristan da Cunha prijavljena su dva nova slučaja za koje se sumnja da su zaraženi hantavirusom, oba povezana s istom skupinom epidemije, iako je WHO više puta rekao da je rizik za širu javnost nizak.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) klasificirali su izbijanje hantavirusa kao odgovor na hitne slučajeve “3. razine”, što je najniža razina aktiviranja hitnih odgovora, izvijestio je ABC News u četvrtak.

Izbijanje, koje uključuje “Ande” soj hantavirusa, do sada je rezultiralo sa šest potvrđenih slučajeva, uključujući tri smrtna slučaja, među putnicima povezanim s putovanjem, prema dužnosnicima WHO-a.

MV Hondius, koji je prevozio otprilike 150 putnika i posadu 23 nacionalnosti, isplovio je iz Argentine i prešao Atlantik prije nego što je izvijestio o skupini respiratornih bolesti dok je plovio u blizini Zelenortskih otoka.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da se hantavirus ne prenosi lako, za razliku od COVID-a, u nastojanju da umiri javnost dok se zdravstvene vlasti u nekoliko zemalja utrkuju u obuzdavanju epidemije.

– Čini se da stvari imamo pod vrlo dobrom kontrolom. Oni jako dobro poznaju ovaj virus. Postoji već dugo, ne prenosi se lako, za razliku od COVID-a, ali vidjet ćemo – rekao je Trump novinarima na izlasku iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD-a rekao je da su američke vlasti obaviještene i pažljivo prate situaciju.

– Imamo jako dobre ljude koji to jako pažljivo proučavaju – rekao je i dodao:

– Nadamo se da je to istina.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) hitno traži 82 putnika na letu Airlink Embraer 190 4Z132, jer su možda bili izloženi opasnom i ponekad smrtonosnom hantavirusu, piše German Bild.

Putnici su traženi zbog opasnosti da se virus dalje proširi i zarazi ljude diljem svijeta. Simptomi virusa su groznica, probavni problemi, upala pluća i otežano disanje. Virus se prenosi kontaktom s urinom, izmetom i slinom zaraženih glodavaca. WHO sumnja da je na brodu došlo do prijenosa s čovjeka na čovjeka.

Žena koja je 25. travnja bila na kruzeru prevezena je s otoka Svete Helene u Južnoafričku Republiku, gdje je umrla u bolnici od posljedica hantavirusa.

Njezin suprug i još jedna osoba također su umrli ranije.

Zbog toga WHO sada traži putnike leta 4Z132 jer su možda bili u kontaktu sa zaraženom osobom.

Airlinkov Embraer 190 poletio je sa Svete Helene i sletio u Johannesburg, a kontakt s putnicima već je započeo.

U međuvremenu su tri osobe hitno evakuirane s kruzera MV Hondius, a Kanarski su otoci najavili da neće dopustiti njegovo pristajanje.

Zasad je na brodu samo jedan liječnik, no očekuje se da će se na kruzer ukrcati još dvoje jer je pomoć prijeko potrebna.

Troje ljudi je umrlo, a troje se razboljelo nakon navodne epidemije hantavirusa, koji prenose glodavci i može izazvati smrtonosnu respiratornu bolest, na nizozemskom kruzeru.

Nizozemska turistička tvrtka Oceanwide Expeditions rekla je u priopćenju da je “upravljala ozbiljnom zdravstvenom situacijom” na brodu polarne ekspedicije MV Hondius, koji je u blizini obale Cape Verdea, otočne države u Atlantskom oceanu zapadno od afričkog kontinenta.

Brod za krstarenje isplovio je iz Argentine prije otprilike tri tjedna sa 150 putnika i zaustavio se na Antarktici i drugim lokacijama na putu za Zelenortske otoke, prema medijskim izvješćima.

Glasnogovornik nizozemskog ministarstva vanjskih poslova potvrdio je da su dva nizozemska putnika umrla, ne navodeći više detalja, prenosi Uniland.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rekla je u izjavi o Xuu da se jedan od bolesnih putnika nalazi na jedinici intenzivne njege u Južnoj Africi.

Sky News je izvijestio da je putnik bio britanski državljanin, pozivajući se na izjavu južnoafričkog ministarstva zdravstva.

WHO je objavio da istražuje izbijanje virusa. Laboratorijskim pretragama potvrđeno je da je jedna od šest oboljelih osoba zaražena hantavirusom, objavila je agencija.

Oceanwide Expeditions priopćio je da vlasti Zelenortskih otoka nisu dopustile iskrcaj putnika kojima je bila potrebna medicinska pomoć te da nizozemske vlasti pokušavaju organizirati repatrijaciju dvoje putnika sa simptomima bolesti i tijela jednog od preminulih putnika.

Hantavirus se širi kada čestice urina i izmeta glodavaca kontaminiraju zrak, na primjer, nakon čišćenja područja gdje su bili miševi. WHO napominje da se virus širi kontaktom između ljudi samo u rijetkim slučajevima.

Bolest počinje simptomima sličnim gripi koji mogu dovesti do zatajenja srca i pluća, a 40 posto slučajeva završi smrću, prema američkim centrima za kontrolu bolesti.

Ne postoje specifični lijekovi za hantavirus, pa je terapija usmjerena na suportivnu njegu, uključujući respiratore u teškim slučajevima.

– SZO pomaže u koordinaciji između zemalja članica i brodskih operatera u medicinskoj evakuaciji dvoje putnika koji imaju simptome (bolesti), kao i u procjeni rizika za javno zdravlje i u podršci preostalim putnicima na brodu – rekli su iz SZO.

Sumnja na izbijanje opasne epidemije hantavirusa dogodila se na kruzeru koji je plovio Atlantskim oceanom, a potvrdila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). BBC jer su tri osobe već izgubile život.

Prema službenim informacijama, dosad je potvrđen jedan slučaj zaraze, dok je još pet sumnjivih slučajeva pod istragom.

Među najteže pogođenima je britanski državljanin koji se trenutno nalazi na odjelu intenzivne njege.

Zaraza je zabilježena na brodu MV Hondius, u vlasništvu nizozemske tvrtke Oceanwide Expeditions, koji je bio na putovanju iz Argentine za Zelenortske otoke.

Normalno, hantavirusne infekcije obično su povezane s kontaktom s izlučevinama zaraženih glodavaca, ali u rijetkim slučajevima virus se također može širiti među ljudima, uzrokujući teške i često smrtonosne respiratorne probleme.

Zbog toga je WHO cijelu situaciju opisao kao ozbiljan javnozdravstveni događaj.

Drama na oceanu počela je nakon što je brod isplovio iz argentinske Ushuaije 20. ožujka.

Prva žrtva bio je 70-godišnji putnik koji je dobio simptome i preminuo na samom brodu, a njegovo se tijelo sada nalazi na britanskom teritoriju Sveta Helena.

Nedugo nakon njega, razboljela se i njegova 69-godišnja supruga, koja je hitno evakuirana u Južnoafričku Republiku, ali je unatoč naporima liječnika preminula u bolnici u Johannesburgu.

Na isto mjesto prebačen je i spomenuti Britanac koji je još uvijek u kritičnom stanju.

MV Hondius moderno je polarno plovilo dugo stotinjak metara kapaciteta 170 osoba, a putovanje je trebalo završiti 4. svibnja.

Svjetska zdravstvena organizacija trenutačno koordinira suradnju između država članica i brodskih operatera kako bi osigurala medicinsku evakuaciju preostalih putnika sa simptomima.

Istodobno se provodi detaljna procjena rizika za sve koji ostaju na brodu kako bi se spriječilo daljnje širenje ove opasne bolesti.