Srpanjsko povećanje mirovina u Federaciji BiH od 3,5 posto koje je odredio Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje izazvalo je šok i razočaranje među umirovljenicima jer je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio da očekuje povećanje od 5,8 do 6 posto.

– Kakav komentar komentirati pojašnjenje Zavoda PIO FBiH u kojem stoji da je “prema posljednjim službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku došlo do pada stope rasta potrošačkih cijena, prvenstveno zbog oštrog pada cijena nafte, ali i ostalih proizvoda i usluga na domaćem i međunarodnom tržištu”. Dopustite mi da spomenem samo jednu stavku kojoj je pala cijena. A može li nafta biti parametar, pa opet gorivo poskupilo za 10 feninga i što sad? To mi uopće nije objašnjenje. Drugo, tako se igrati s ljudima, imati podatke za prvih pet mjeseci 2026. godine, a za šesti ne, meni je strašno – kaže za Faktor Haso Halilović, predsjednik Skupštine Saveza saveza umirovljenika FBiH.

Dodaje da su podaci o inflaciji diskutabilni.

– Prije nekoliko dana podaci su govorili da je inflacija kod nas 6,8 posto, a sada je odjednom 3,2 posto. Pa to se može samo ovdje. Nismo očekivali da će odluka o povećanju mirovina biti donesena dan prije obilježavanja genocida u Srebrenici, a prošla je ispod radara. Osim toga, Upravni odbor Zavoda PIO FBiH nije se sastao, već su se telefonski dogovorili. Teško je dati bilo kakav komentar. Šokirani smo i razočarani. Ali ne mislim da će tu stati. Ovaj tjedan održat ćemo sjednicu Upravnog odbora Saveza saveza umirovljenika FBiH – kaže Halilović.

Podsjeća da Vlada cijelo vrijeme govori da će ove godine mirovine biti povećane za 17 posto.

– Ministar Delić rekao je da će povećanje srpanjskih mirovina biti između 5,8 i 6 posto, a mi smo samo prenijeli njegove riječi. Zašto ne pogledaju koliko je Hrvatska povećala mirovine, pa taj prošli mjesec Slovenija svim umirovljenicima isplatila po 900 eura… – kaže Halilović.

Početkom 2026. godine vlast u Federaciji najavila je povećanje mirovina od 11,6 posto, međutim to povećanje iznosilo je 11,2 posto, a mjesec dana kasnije došlo je do poravnanja od 0,06 feninga.

Prije drugog povećanja mirovina najavljivalo se usklađivanje od 5,8 do 6 posto, no ono je palo na 3,5 posto.

Dakle, govorimo o povećanju mirovina u ovoj godini od 14,7 posto, a ne od 17 posto.

To znači da će najniža mirovina ostvarena do 1. siječnja 2026. godine, koja sada iznosi 666,76 KM, biti povećana za 23,3 KM i iznosit će 690 KM.

Prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, u srpnju će biti drugo povećanje mirovina u ovoj godini, dok je prvo povećanje bilo u siječnju i to za 11,2 posto. Predsjedavajući Skupštine Saveza udruženja umirovljenika FBiH Haso Halilović kaže za Faktor da je odluka u pripremi.

– Važno je da je isplata lipanjskih mirovina u Federaciji BiH sutra i da je pripremljena odluka o drugom ovogodišnjem usklađivanju mirovina. Očekujem da će ta odluka biti donesena negdje do 20. srpnja. Ne vjerujem da će biti ranije, vjerojatno će trebati do 15. srpnja da Državni zavod za statistiku objavi službene podatke o troškovima života, inflaciji i rastu plaća. Ponavljam, ne očekujem povećanje ispod 5,8 posto, odnosno šest posto – kaže Halilović.

Isplata povećanih mirovina je u kolovozu. Odluku o postotku povećanja mirovina donosi Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a potvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada FBiH obećala je ukupno povećanje mirovina u ovoj godini od 17 posto. No, podsjetimo, bilo je rečeno da će mirovine u siječnju biti povećane za 11,6 posto, ali su one povećane za 11,2 posto, a zatim su usklađene za nekoliko feninga.

Halilović kaže da su umirovljenici zabrinuti jer je razlika između broja zaposlenih i umirovljenika u Federaciji BiH sve manja.

– Posljednji statistički podaci govore da imamo 546.000 zaposlenih, a umirovljenika je nešto više od 470.000. Razlika između zaposlenih i umirovljenika je oko 76.000. To nas zabrinjava – kaže Halilović.

Umirovljenici s minimalnim mirovinama u rasponu od 434,62 KM do 666,76 KM, a koji žive na području Općine Novo Sarajevo s lipanjskim mirovinama, također će dobiti jednokratnu novčanu pomoć od po 70 KM, za što je Općina Novo Sarajevo izdvojila 400.000 KM.

Prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, u srpnju će biti drugo povećanje mirovina u ovoj godini, dok je prvo povećanje bilo u siječnju i to za 11,2 posto. Predsjedavajući Skupštine Saveza udruženja umirovljenika FBiH Haso Halilović kaže za Faktor da je odluka u pripremi.

– Važno je da je isplata lipanjskih mirovina u Federaciji BiH sutra i da je pripremljena odluka o drugom ovogodišnjem usklađivanju mirovina. Očekujem da će ta odluka biti donesena negdje do 20. srpnja. Ne vjerujem da će biti ranije, vjerojatno će trebati do 15. srpnja da Državni zavod za statistiku objavi službene podatke o troškovima života, inflaciji i rastu plaća. Ponavljam, ne očekujem povećanje ispod 5,8 posto, odnosno šest posto – kaže Halilović.

Isplata povećanih mirovina je u kolovozu. Odluku o postotku povećanja mirovina donosi Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a potvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada FBiH obećala je ukupno povećanje mirovina u ovoj godini od 17 posto. No, podsjetimo, bilo je rečeno da će mirovine u siječnju biti povećane za 11,6 posto, ali su one povećane za 11,2 posto, a zatim su usklađene za nekoliko feninga.

Halilović kaže da su umirovljenici zabrinuti jer je razlika između broja zaposlenih i umirovljenika u Federaciji BiH sve manja.

– Posljednji statistički podaci govore da imamo 546.000 zaposlenih, a umirovljenika je nešto više od 470.000. Razlika između zaposlenih i umirovljenika je oko 76.000. To nas zabrinjava – kaže Halilović.

Umirovljenici s minimalnim mirovinama u rasponu od 434,62 KM do 666,76 KM, a koji žive na području Općine Novo Sarajevo s lipanjskim mirovinama, također će dobiti jednokratnu novčanu pomoć od po 70 KM, za što je Općina Novo Sarajevo izdvojila 400.000 KM.

Prvog srpnja slijedi drugo usklađivanje mirovina u Federaciji BiH, prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Prvo usklađivanje bilo je 1. siječnja ove godine i to 11,2 posto, umjesto obećanih 11,6 posto, a zatim su mirovine “usklađene” za dodatnih 0,06 posto, što je za 36 feninga više za najniže mirovine koje sada iznose 666,76 KM.

– U drugoj, srpanjskoj nagodbi, očekujem povećanje od nekih 5,8 do šest posto. A to će biti povećanje srpanjske mirovine koju će umirovljenici dobiti u kolovozu. Odluku o povećanju donijet će Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a potvrditi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Što se tiče parametara koji će se uzimati (prosječna plaća u FBiH i indeks potrošačkih cijena). Statistika je varljiva i ja u nju ne vjerujem.

Ako pratimo svaki dan rast cijena, pogotovo onih od kojih živimo, a to su hrana, lijekovi, javni prijevoz, pogotovo nestabilno tržište energenata, čini mi se da oni to malo smanje, taj ukupni rast, da bude što manje pomoći onima kojima je potrebna – kaže za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH.

Ponavlja kako očekuje da Vlada ove godine izađe u susret zadanom povećanju i poveća mirovine za 17 posto.

– Očekujem da će namire biti 5,8 posto, a drugim povećanjem volio bih prijeći ukupnih 17 posto. Vidjet ćemo. Resorni ministar Adnan Delić pozvan je na Skupštinu 10. juna u Fojnici, tako da ćemo razgovarati u četiri oka na tu temu – kazao je Halilović.

U Federaciji BiH ima više od 468.000 umirovljenika, od kojih gotovo polovica jedva preživljava.

Novo vodstvo Saveza udruga umirovljenik Federacija BiH se neće ni birati krajem svibnja, kako je ranije rečeno, nego u lipnju, a razlog je što pojedine kantonalne udruge kasne s izbornim skupštinama, kazao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH.

Dodaje da su kantonalni savezi bili dužni do 20. travnja završiti svoje izborne skupštine, a zatim dostaviti imena svojih kandidata za Upravni i Nadzorni odbor, rukovodstvo Skupštine, što nije učinjeno.

– Nije dostavljena dokumentacija iz Sarajeva, Zenice, Srednjobosanskog kantona, dok su Tuzla, Mostar i Goražde završili. Najprije su bili izbori za općinske i gradske udruge. Sve članice Federacije FBiH su napravile svoj izbor i rok je bio 10. travnja. Nakon toga travanj bi bio mjesec za izbore na razini kantonalnih saveza, da se dostave podaci u Federaciju FBiH, a do 25. svibnja planirali smo održati izbore na federalnoj razini, ali oni će morati biti prolongirani. Prema mojoj procjeni, Skupština bi mogla biti u prvoj polovini juna – kaže nam Halilović.

Trenutni predsjednik Upravnog odbora Udruženja je Redžo Mehić iz Sarajeva, kojem je ovo bio drugi mandat. Predsjednik je Udruge umirovljenika od 23. svibnja 2018. godine, a u ovih osam godina samo je jednom zakazao konferenciju za novinare. Nije našao za shodno obratiti se javnosti u jeku izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

On više ne može biti predsjednik Udruge jer tu dužnost može obnašati samo dva mandata.

Halilovića smo pitali jesu li u udruzi radili anketu, među umirovljenicima, koliko su zadovoljni radom uprave.

– Mogu vam reći da ćemo ovaj mjesec nekako pregurati i da će se slika promijeniti od 1. lipnja za 100 posto kada je u pitanju rad udruge na svim razinama, a nadam se da će biti i bolja. Postoje potrebe. Vrlo često se oglašavam u javnosti, što nije uvijek moj posao. Dobijem ovlaštenje od predsjednika i obavljam. No, svakako ćemo ga postupno poboljšavati i mijenjati. Problema svakako ima, a posebno se sada moramo fokusirati zbog svih ovih situacija, troškova života u svim segmentima. Prvenstveno se moramo fokusirati na socijalnu i zdravstvenu zaštitu – kazao je Halilović.

U Federaciji BiH postoji 61 udruga umirovljenika na razini općina i gradova.

U tijeku su izbori za rukovodstva u udrugama umirovljenika u cijeloj Federaciji BiH koji će biti okončani Izbornom skupštinom Federacije koja bi se trebala održati do kraja svibnja.

U sadašnjem i prethodnom mandatu predsjednik Upravnog odbora bio je Redžo Mehić iz Sarajeva, koji više ne može biti predsjednik, takva su pravila Statuta.

– Novi Upravni odbor bit će izabran na Skupštini koja će se održati krajem svibnja – kazao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH.

Pitali smo je li pravilo da se za predsjednika Udruge bira kandidat iz Sarajeva.

– Do sada nije naređeno da predsjednik bude iz Sarajeva, već je to dogovor na razini Upravnog odbora. Predsjednik možete biti samo dva mandata – kaže Halilović.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, koji je predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona, kaže za Faktor da privodi kraju svoj rad u Savezu umirovljenika.

– Neću biti ni delegat u Skupštini Federacije FBiH. Sa ovim mandatom, tačnije 20. aprila, završava moj rad u Sindikatu penzionera ZDK. Nikoga se nisam bojao, nikoga se nisam sramio. Nisam ovisio ni o kome, uvijek sam govorio samo istinu, borio sam se i u toj borbi sam ostao sam. Rekao sam da ne želim više raditi s prevarantima. Iz svega ovoga izlazim čista lica. Mjera je prevršena kada je krenula tortura preko društvenih mreža, počeli su vrijeđati moju obitelj, slati najbrutalnije psovke. Cijena je previsoka – rekao nam je Trakić.

Treba reći da je Trakić bio inicijator da najugroženiji penzioneri Zeničko-dobojskog kantona dobiju jednokratnu pomoć u 2025. godini, što je prihvatio premijer ZDK Nezir Pivić, odnosno Vlada ZDK.

U prosincu 2025. godine, uz novembarske mirovine, 34.525 umirovljenika s područja Zeničko-dobojskog kantona dobilo je po 100 KM od Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Riječ je o korisnicima najnižih mirovina, koje su tada iznosile 599 KM, te onima čije su razmjerne mirovine čak niže od najniže mirovine.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Predstavnici umirovljenika imaju različita mišljenja o ustavnosti članka 81. i retroaktivnoj primjeni izmijenjenog Zakona o PIO-u.

– Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer taj član je na snazi ​​u RS-u 30 godina, normalno je da koliko daje, toliko i dobije. I sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se reguliraju određene stvari – kaže Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, koji je i predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Dodaje kako uopće ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.

Kako je poznato, izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH, a od 1. siječnja se primjenjuje. Postavlja se pitanje što je s ljudima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja, kada izmjene Zakona o PIO-u još nisu bile usvojene, jesu li otišli u mirovinu po novom zakonu iako on tada nije bio donesen, te koliko ih je zahvatio članak 81. što im je donijelo znatno niže mirovine nego što bi bile po starom zakonu.

– I onima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja sada im se povećava opći bod. Na kraju, puno je stvari o kojima se mora razgovarati s Vladom i zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj ko je glasao za zakon ulaže žalbu, mislim da je to malo smiješno – rekao je Halilović.

Potom je dodao da oni, predstavnici umirovljenika, nisu tražili da se članak 81. mijenja na ovaj način.

Za mišljenje smo zatražili i Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH i predstavnika Saveza umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona.

– Podržavam žalbu zastupnika na članak 81. Zakona o PIO-u 100 posto jer ćemo imati ogromne probleme. Ništa nije gotovo, tek je počelo. Navest ću primjer u Zeničko-dobojskom kantonu. Imate radnike iz Krivaje, iz Zavidovića, Zenica transa, Željezare Zenica, tri rudnika… to su hiljade radnika kojima se ne uredno plaća staž, doprinose, ne svojom krivnjom, nego krivicom menadžmenta tih firmi, federalne Vlade. Je li netko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju toliko staža koliko su imali – pita Trakić.

U Federaciji BiH ima blizu 90.000 korisnika razmjernih mirovina, među kojima su i oni čije su mirovine niže od minimalne iako korisnici imaju 40 godina staža. Razmjerna mirovina je kada osiguranik nema dovoljno staža u Federaciji Bosne i Hercegovine za ispunjenje uvjeta za mirovinu, već mu je za ispunjenje uvjeta za mirovinu potreban staž ostvaren kod drugih nositelja osiguranja.

Tijekom izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju nije promijenjen niti jedan segment koji bi se ticao korisnika ovih mirovina, pa su predstavnici umirovljenika poručili da im predstoji borba za ovu skupinu umirovljenika.

Valja reći da u prošlogodišnju jednokratnu pomoć nisu bili uključeni korisnici razmjernih mirovina, a nadležni su se pravdali da nemaju podatke o broju korisnika tih mirovina.

– Naša je procjena da je tih umirovljenika između 85 i 90 tisuća. Podatke smo prikupljali s terena od ljudi s primjerenim mirovinama. Trenutno nismo ništa pokrenuli jer su u tijeku izbori rukovodstva u umirovljeničkim udrugama, a čeka se i što će biti sa žalbom na članak 81. Zakona o PIO-u, pa ćemo kasnije razgovarati i sjesti. Bit će i novi Upravni odbor Saveza udruga umirovljenika FBiH, kao i nova Skupština. Ima raznih iznosa primjerenih mirovina, visokih, ali i onih ispod minimalne mirovine, a ljudi imaju, recimo, 40 godina staža – kaže Haso Halilović, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH, koji je i predsjednik Saveza umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Pitali smo kako će tražiti rješenje za korisnike razmjernih mirovina.

– Tražit ćemo da se to riješi sustavno, između Bosne i Hercegovine i zemalja u okruženju, Europske unije… Da se radi kroz institucije sustava, ništa divlje i da se zna koliko je ovih s najnižim da ubuduće jednokratne pomoći, ako ih bude, ne bi mimoišle. Da vlast nema opravdanja što nema broj tih ljudi. I da najniže razmjerne mirovine ne idu ispod minimalne niti do zajamčene mirovine – rekao je Halilović.

Iako je vlast u Federaciji umirovljenicima obećala da će siječanjske mirovine biti povećane za 11,6 posto, a srpanjske za 5,6 posto, što je ukupno 17,2 posto u ovoj godini, to se nije dogodilo. Mirovine su u startu umjesto 11,6 posto povećane za 11,2 posto, pa su, primjerice, najniže mirovine umjesto 668 KM sada 666 KM.

Odluku o povećanju mirovina donio je Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a potvrdila Vlada Federacije.

Pojašnjeno je da je “odluka o akontacijskom usklađivanju donesena jer u trenutku njezina donošenja još nisu bili poznati službeni parametri rasta prosječne bruto plaće i indeksa potrošačkih cijena koje objavljuje Federalni zavod za statistiku”.

Redakciji Faktora javilo se nekoliko čitatelja s pitanjem kada će umirovljenicima biti isplaćeno 0,4 posto akontacije mirovine, hoće li to biti do srpnja kada slijedi drugo povećanje mirovine.

– Nećemo čekati srpanj. U travnju će biti poznati statistički podaci, odnosno službeni i odmah ćemo poslati zahtjev za usklađivanje. Nema čekanja. Ove godine je obećano povećanje nešto više od 17 posto i to treba poštovati. Ako se umirovljenicima isplate dvije KM manje, neka se isplate i mi ćemo na tome insistirati – kazao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH.

Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su 23. siječnja potvrđene na Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, uvedeni su novi parametri za izračun mirovina, a to su prosječna plaća u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 60:40.

U cijelosti je izmijenjen i članak 81. koji propisuje diferencirani izračun najniže mirovine, pa za buduće umirovljenike, korisnike do 20 godina mirovinskog staža, mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, odnosno 434,38 KM.

Po starom zakonu pod istim uvjetima osoba je imala najnižu mirovinu koja sada iznosi 666 KM.

– Postoji zaključak koji kaže da će se nakon godinu dana preispitati učinci primjene izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Nije ušla u izmjene zakona, nisu je htjeli unijeti, ali Vlada će je morati poštovati. Dogovor postoji i na njemu ćemo inzistirati, kao i na tematskoj sjednici oba doma Parlamenta FBiH, gdje će biti urađena najcjelovitija ekonomska analiza i utjecaj izmjena i dopuna Zakona o PIO, da li je pozitivan ili negativan. Ako bude negativan, idemo u amandmane – rekao je Halilović.

Nakon teksta objavljenog na našem portalu “Trakić: Ne možemo kriviti izmjene članka 81. Zakona o PIO-u, nismo se bavili diferenciranom stopom najniže mirovine”, reagirao je Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, i jednostavno se okomio na našeg sugovornika.

On, kako navodi, demantira Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza saveza umirovljenika, koji je za Faktor izjavio da Upravni odbor Saveza nikada nije tražio izmjene članka 81. koji se tiče izračuna najniže mirovine, ali je ponovio da su rekli “da će se zalagati da mirovine s 40 godina staža i 15 godina staža ne mogu biti iste”.

Ministarstvo rada i socijalne politike poslalo je u mailu u ime Spahića dokument koji, kako se navodi, demantira Trakića.

Spahić je koristio riječi poput “vaš česti komentator”, “beznačajan”, “zao”, da “ne zna kakve odluke donosi Savez”, da su Trakićeve izjave “često kontradiktorne” i da “ovisi na koju je nogu stao”…

U prilog tome, Spahić nam je poslao dokument koji je potpisao Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, a koji je uputio Ministarstvu 21. veljače 2025. godine, a u kojem stoji da se Ministarstvu upućuju prijedlozi za hitno rješavanje inicijative za izmjene i dopune Zakona o PIO-u, te “na temelju zaključaka usvojenih na jučerašnjem sastanku kod vasdostavljamo prijedloge za hitno rješavanje inicijative za izmjene i dopune Zakona o PIO-u”.

Tako, u aktu ne stoji da se radi o zaključcima Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH.

Zatim se kao prva točka navodi sljedeće:

– Radi očuvanja mirovinskog fonda Federacije BiH i sprječavanja prijevara, predlažemo da se ubuduće najniža mirovina u Federaciji ne određuje sukladno članku 81. stavak 2., već prema godinama radnog staža i visini uplaćenih doprinosa.

A tek na drugom mjestu je zahtjev za izmjenom članka 79. koji se tiče usklađivanja mirovina, odnosno povećanja.

Kontaktirali smo Hasu Halilovića, zamjenika predsjednika Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH. koji nam je kazao da je 16. rujna na sastanku u Vladi Federacije BiH usuglašen konačan tekst izmjena i dopuna Zakona o PIO.

– Išli smo na Vladu sa zaključcima Upravnog vijeća. Kakvi su zaključci poslani Ministarstvu rada i socijalne politike 21. veljače 2025., ne znam, to nije naš zahtjev. Naime, naš je zahtjev bio da se to provede kako treba i da nije pošteno imati iste visine mirovina s 40 godina i s 15 godina jer je to bio jedinstven stav Upravnog vijeća i umirovljenika. A o tim postocima, koliki će oni biti i kako će se određivati ​​visina novih iznosa mirovina, nikada nismo odlučivali – kazao nam je Halilović.

Dodao je da su predložili i zaključak.

– U zaključku stoji da se nakon godinu dana primjene ovog zakona provede detaljna analiza članaka 79. i 81. njegovog gospodarskog i socijalnog utjecaja na umirovljenike, ima li pozitivan ili negativan učinak, te da se, ako je negativan, zatraži izmjena oba članka. Nismo zadovoljni omjerom 60:40 (povećanje mirovina prema prosječnoj plaći u FBiH i indeksu potrošačkih cijena), ali to je realnost u ovom trenutku koja ne može biti veća. Krenuli smo sa 70:30 – rekao je Halilović.

Pitali smo ga kako gleda na to što će zbog diferenciranog obračuna najniže mirovine ispaštati ljudi koji tek trebaju ići u mirovinu, i to ne samo oni do 20 godina staža, već i oni s 30 i 35 godina staža, a Halilović je imao svoje mišljenje.

– Nitko neće biti ozlijeđen. Boriti se da poslodavci plaćaju doprinose na stvarno isplaćene plaće, to je ključ. Sudovi, nadležna tijela i Porezna uprava snose odgovornost za sve koji su oštećeni neplaćanjem doprinosa. Neka se sindikati bore. Neka se zna da se 30 godina nad umirovljenicima vrši nasilje. Sada imamo 90.000 umirovljenika koji imaju primjerene mirovine manje od minimalne. I mi se borimo, to još nije ušlo na dnevni red, niti može biti na dnevnom redu – rekao je Halilović.