Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio etnički motiviran, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u BiH, što pridonosi političkim napetostima i produbljivanju podjela.

Poljski državljanin Bartłomiej Włodzimierz Krakowiak uhićen je zbog sumnje da je zapalio dio oltara i oskrnavio Gospin kip u Međugorju. Tereti se za kazneno djelo oštećenja ili rušenja vjerskih objekata, a nakon kriminalističke obrade predat je Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje.

Na Podbrdu i kod Plavog križa ispisanim grafitima i crnom bojom oskrnavljeni su Gospini kipovi, dok je kod crkve svetog Jakova zapaljen vanjski oltar. U blizini su pronađeni transparent i poruke na poljskom.

Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) za predsjednicu Bosne i Hercegovine Darijana Filipović i zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Željana Zovko prije uhićenja osumnjičenika ocijenile su da se radi o napadu na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini.

– Ovo nije običan vandalski čin. To je otvoreni napad na katolički puk u Međugorju i cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i napad na svjetski simbol mira i zajedništva… – napisao je Filipović na platformi X.

Sličnu poruku ostavila je i Zovko, navodeći da ovakvim činovima pokušavaju zastrašiti katolike u BiH, koji se, kako tvrdi, već duže vrijeme suočavaju s napadima na njihove vjerske objekte, kulturnu baštinu i temeljno pravo na slobodno ispovijedanje vjere.

– Ovakvo nasilje i netolerancija ne smiju postati prihvatljivi niti ostati bez jasne osude – poručila je Zovko na X platformi.

Nakon uhićenja osumnjičenika, Filipović je promijenila ton svoje ranije objave i osudila rušenje svetišta i ostavljene uvredljive poruke na mjestu molitve “bez ijedne riječi o naciji ili vjeri počinitelja”, te ustvrdila da su “sva druga tumačenja laž”. Ujedno je kritizirala medije koji su izvijestili o njezinoj prvoj objavi.

– Znakovito je da pojedini portali vrlo neprofesionalno upravo takvom osudom, u kojoj nema nacionalne i vjerske kvalifikacije, podgrijavaju međunacionalno nepovjerenje, opterećujući ga nepostojećim tvrdnjama – rekao je Filipović.

Incidentom u Međugorju osvrnuo se i britanski desničar Tommy Robinson koji je slučaj iskoristio za širenje narativa o progonu kršćana.

– Kršćanstvo je meta napada, a slušamo samo o izmišljenoj islamofobiji – napisao je Robinson koji je u Velikoj Britaniji poznat po svojim antiimigrantskim i islamofobnim stavovima.

Glavna urednica portala Istina Media Kristina Perić kaže da svaki normalan čovjek u BiH osuđuje vandalski čin Poljaka, ali da je osudio domaću politiku kojom, kako tvrdi, već godinama vlada praznina umjesto suštine, te maltene priželjkuje incidente kako bi na njima politički parazitirao.

– Nemaju ni Gospu od Duha Svetoga pa su htjeli i tamo nešto naučiti. Ne zna se je li žalosnija izjava Darijane Filipović, koja je vandalski čin jedne osobe nazvala napadom na narod i vjernike u BiH, ili EU parlamentarke Željane Zovko, koja mjesečno prima blizu 20.000 maraka – kaže Perić.

Navela je kako je, nažalost po političare, počinitelj brzo uhićen i nije nekatolik, što im je, tvrdi, sigurno najteže palo jer ih je prokazalo i razoružalo.

Posebno je, dodaje, ohrabrena reakcijama Župnog ureda Međugorje, biskupa Petra Palića, svećenika i vjernika koji su, kaže, jasno poručili da se izolirani slučaj pojedinca ne smije smatrati masovnim napadom na Međugorje.

– Pozvali su na mir i molitvu bez ikakvih predrasuda i osuda, kao i vjernike i ljude koji su pomogli u uhićenju pojedinca, sanaciji štete i nastavili obilaziti svetište – ističe Perić.

Detektor se pisanim putem obratio i HDZ-u BiH u kojem smo, između ostalog, pitali smatraju li u stranci reakciju i način komunikacije svog zastupnika u ovom slučaju primjerenim te kako odgovaraju na kritike da politički predstavnici u ovakvim situacijama trebaju posebno voditi računa o porukama koje šalju, ali do zaključenja ovog teksta odgovor nije stigao.

O Bartłomie Włodzimierz Krakowiak mediji su već pisali. On je prije devet godina pješice hodočastio iz Varšave u Međugorje, a na tom je putu kasnije izdao knjigu i javno progovorio o svom odnosu prema vjeri i životnim problemima.

Najava Demokratske fronte o otpuštanju radnika Bošnjaka u javnim poduzećima Grada Mostara otvorila je, osim pitanja odgovornosti HDZ-a i gradskih vlasti, i niz pitanja političke logike same reakcije DF-a.

DF tvrdi da HDZ provodi teror nad Bošnjacima u Mostaru i odgovornost prebacuje na SDA i SDP, navodeći da ove stranke, kao partneri HDZ-a na različitim razinama vlasti, nisu učinile dovoljno na zaštiti radnika.

Ali ostaje jedno jednostavno pitanje: kako DF dovodi SDA u izravnu vezu s HDZ-om na razini Federacije BiH, kada te dvije stranke nisu u koaliciji na toj razini vlasti? Politička odgovornost može biti diskutabilna, ali političke veze imaju svoje granice.

Posebno je zanimljivo da ova poruka dolazi iz stranke koja je u koaliciji sa SDA i SDP-om u Mostaru. Dakle, dok s jedne strane DF participira u lokalnoj vlasti sa strankama koje sada proziva, s druge strane ih optužuje da su dio problema.

DF dovodi u pitanje i politiku “relaksacije odnosa” prema HDZ-u. No, ako danas govorimo o potrebi poboljšanja odnosa među političkim akterima, postavlja se pitanje što su u tom procesu učinili Željko Komšić i Demokratska fronta. Je li politika koju su godinama vodili otvorila prostor za smirivanje odnosa ili je dodatno ojačala političke podjele koje danas svi pokušavaju prevladati?

Još jedno pitanje postavlja se nakon dijela priopćenja u kojem DF posebno ističe da su otpušteni radnici bošnjačke nacionalnosti. Svaki oblik diskriminacije, ako se utvrdi, mora biti predmetom institucionalne reakcije. No, zanimljivo je da stranka koja se zalaže za građansku državu svoju političku poruku sada gradi upravo oko nacionalne pripadnosti radnika.

Ako nacionalnost ne bi trebala biti odlučujuća u građanskom konceptu društva, zašto se ona u ovom slučaju postavlja kao središnja politička činjenica? Je li to principijelna borba za prava svih građana ili poruka koja dolazi u vrijeme kad se političke stranke pripremaju za izbore?

Prisjećamo se 2015. godine i antologijskog ideološkog salto mortalea tadašnjeg DF-ovca Reufa Bajrovića. I dok se uoči popisa stanovništva grčevito borio protiv bošnjačkog nacionalnog identiteta, glumeći svjesnog građanina bez etikete, bošnjaštvo mu je odjednom postalo drago čim je zamirisao ministarsku fotelju. Demokratska fronta je takvo političko vijuganje učinila svojim zaštitnim znakom – princip je fleksibilan, samo da je stolica fiksna.

Na tragu onog poznatog meandriranja iz 2015. godine, kada se ideologija prilagođavala fotelji, slučaj Zorana Mikulića pokazuje kako principi DF-a funkcioniraju u praksi. Nakon što je iz SDP-a prešao u DF, a potom glasno optuživao Trojku za veleizdaju i snishodljivost prema HDZ-u, Mikulić je zaboravio i vlastiti potez iz Skupštine HNK-a prilikom glasanja za listu za Dom naroda. Iako je sam napravio svoju listu i stavio se na nju, na glasovanju je ostao bez glasova jer nije glasao ni za sebe.

Taj njegov odlučujući glas, kako se nebrojeno puta spominjalo u javnosti, a DF i Mikulić nikad demantirali, pripao je HDZ-u kojemu je nedostajao točno jedan glas da uđe u ždrijeb treće liste. To im je kasnije omogućilo da osiguraju četiri izaslanika u Domu naroda Bosne i Hercegovine i postanu nezaobilazan faktor. Nije li DF preko Mikulića u prilično dobroj poziciji da “traži milost” od HDZ-a za radnike Bošnjake u Komunalnom? Ili nisu toliko bitni radnici, nego glasovi tamošnjih Bošnjaka, pa bi u svojim priopćenjima trebali objasniti da su ih SDA i SDP “izdali”?!

Pa, teško je ne primijetiti da se DF, ali i političke ličnosti koje nastupaju uz tu stranku, poput Slavena Kovačevića, posljednjih mjeseci sve više fokusiraju na teme koje snažno odzvanjaju bošnjačkim biračkim tijelom.

Isti politički performans koji je započeo građanskim populizmom, a završio preusmjeravanjem ključnih glasova HDZ-u, danas dobiva svoju novu, jadnu epizodu. Otpuštanje radnika u Mostaru DF ne gleda kroz prizmu radnih prava, socijalne pravde i borbe za običnog čovjeka, već kao priliku za svoj redovni politički kabare.

Slučaj otpuštanja radnika u Mostaru došao je kao udar na Demokratsku frontu. Ovo će postati političko pitanje, a uz pokoji vic na račun građanske države, idealna je prilika da se DF-ovci pokažu kao najdosljedniji branitelji interesa Bošnjaka.

U narednom periodu DF i Slaven Kovačević dežuraće i eventualnu političku paljbu gasiti, ali kantama benzina, a bošnjačko biračko tijelo uvjeravati da su im jedini i beskompromisni zaštitnici. Formula je odavno u upotrebi, pa nije za očekivati ​​da će je mudraci iz DF-a mijenjati, ali je toliko izlizana da je postala prozirna. Uzmite bilo koji lokalni problem, začinite ga par jeftinih floskula o “građanskoj državi”, dodajte malo dramatične borbe protiv “neprijatelja” i fotelje su opet sigurne, barem one saborske u kojima možete bez ikakve odgovornosti držati pridike drugima iz sjene oporbe.

Iz DF-a zaključuju da šutnja hrvatskih kandidata za Predsjedništvo BiH Darijane Filipović i Zdenka Lučića predstavlja čistu podršku Kordićevom teroru. Eh, na kraju ostaje još samo da Slaven Kovačević, u znak solidarnosti s mostarskim radnicima koji, za razliku od njega i ostatka stranačke elite, zapravo nešto rade u životu, izvede nekakav jadni performans s tupom britvom usred Rondoa. Samo da izvede taj čin u pauzi između dvije najave o spašavanju države i prebrojavanju fotelja koje ta građanska stradanja moraju nadoknaditi.

Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović poručili su nakon sastanka u Mostaru da je potrebno otvoriti pitanja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, izbora članova Predsjedništva BiH i uloge visokog predstavnika, uz ocjenu da dosadašnja suradnja dvije stranke dobro funkcionira te da je žele nastaviti i nakon izbora.

Dodik je izjavio da SNSD neće dati suglasnost za promjenu načina izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a, navodeći da vidi mogućnost da se o tom pitanju razgovara samo u kontekstu neposrednih izbora u Republici Srpskoj.

Govoreći o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dodik je rekao da se “na sadašnjem načinu izbora Željka Komšića ne može graditi suverenitet”.

Ponovio je stav da se “BiH mora vratiti Ustavu” te da, po njegovom mišljenju, sve odluke visokih predstavnika treba proglasiti ništavnim.

Dodao je da Vijeće za provedbu mira (PIC) “nema utemeljenje i da je svojim odlukama protiv dugoročne stabilnosti i prava konstitutivnih naroda”.

Dodik je također ponovio kako je “Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma propisan način izbora visokog predstavnika, odnosno da ga biraju potpisnice Sporazuma, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda”.

Govoreći o predstojećim izborima, kazao je da SNSD očekuje jedan od najboljih izbornih rezultata u svojoj historiji.

Ocijenio je kako je sastanak bio prilika da se analizira dosadašnja suradnja i dogovore budući koraci, istaknuvši da su “SNSD i HDZ BiH surađivali na način da nisu djelovali jedni protiv drugih ili protiv drugih političkih aktera”. Dodao je da su, po njegovom mišljenju, “doprinijeli očuvanju mira i ostvarenju onoga što je bilo moguće u postojećim okolnostima”.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je nakon sastanka kako je riječ “o nastavku kontinuiranih razgovora dviju stranaka, s ciljem sagledavanja dosadašnjeg rada i dogovora o prioritetima u narednom razdoblju”.

Ocijenio je da suradnja dviju stranaka, uspostavljena prije nekoliko godina, dobro funkcionira.

– Čini mi se da suradnja koju smo davno uspostavili, a posljednji sporazum potpisan u prosincu 2022., jako dobro funkcionira i želimo da tako ostane do idućih izbora, a naravno i nakon izbora ako to okolnosti dopuste – rekao je, prenosi N1.

Čović je naveo da su tijekom sastanka razmijenjene informacije o radu institucija Bosne i Hercegovine.

– Predsjedatelj Vijeća ministara nas je informirao o tome što bismo još eventualno mogli zajedno napraviti u Vijeću ministara, a razgovarali smo i o tome što još možemo završiti u Zastupničkom domu i Domu naroda tijekom ovog mjeseca, jer nakon toga slijedi pauza i predizborne aktivnosti, kada vjerojatno više neće biti takvih sjednica – kazao je.

Dodao je da je zahvalan Dodiku i njegovim kolegama na razumijevanju problema za koje su zajednički tražili rješenja proteklih godina.

– Nikada na štetu treće strane koja danas nije među nama, nego smo htjeli pokazati da se može tražiti dogovor za rješenje svih problema koji danas među nama postoje – istaknuo je Čović.

Govoreći o odnosima HDZ-a BiH i SNSD-a, Čović je rekao da postoje razmimoilaženja između dvije stranke u određenim pitanjima, ali da ih pokušavaju riješiti dijalogom.

– Postoje razlike između dviju stranaka u nekim pitanjima, ali smo se trudili da one ne budu vidljive niti da budu predmet naših razgovora, bez obzira radi li se o vanjskoj politici za koju nemamo ni strategiju ni zakon koji to definira, ili o unutarnjim pitanjima i međunarodnim institucijama koje ovdje djeluju – rekao je.

Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa je pokazala da je moguće postići dogovor.

– Čini mi se da smo do sada uvijek znali naći način da se preko naših suradnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dogovorimo. Drago mi je da su kolege koji su danas bili ovdje bili u stalnoj komunikaciji i tako ćemo nastaviti i ubuduće – rekao je.

Čović je rekao da je do izbora ostalo još oko 80 dana te da sastanak nije vezan uz predizbornu kampanju.

– Ostalo nam je još osamdesetak dana do izbora, pa ne smijemo o tome previše govoriti kako ne bismo prekršili zakon. To je prvenstveno bilo posvećeno tome kako što bolje iskoristiti naredna dva mjeseca do početka predizborne kampanje. U kampanji ćemo moći otvorenije govoriti o političkim ciljevima – rekao je.

Dodao je kako su obje strane iznijele svoje planove i očekivanja za nadolazeće razdoblje.

– Ukratko smo predstavili što HDZ BiH planira napraviti u ovom razdoblju i kakav rezultat očekuje. To smo čuli i od kolega iz SNSD-a i nastavljamo s radom. Čini mi se da postoji dobra osnova za planiranje vremena pred nama – zaključio je Čović.

Odgovarajući na pitanja novinara, Čović je rekao da je “najrealnije za sve u BiH da se ponište sve odluke koje su donijeli visoki predstavnici”.

Govorio je i o deklaraciji koja će se naći u Hrvatskom saboru te kazao kako niti jedna nije provedena do kraja.

– Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja i ustavne ravnopravnosti. Na nama je, nakon uspostave vlasti, da to riješimo. Bez tog pitanja imat ćemo još četiri izgubljene godine u Bosni i Hercegovini – rekao je Čović.

Dom naroda Sutra zasjeda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Sjednicu je zakazao Dragan Čović (HDZ), prvu nakon što je prije nekoliko dana preuzeo ovogodišnju dužnost predsjedatelja Doma naroda.

Čović, koji sebe i HDZ ističe kao predvodnike europskih integracija, predložio je opširan dnevni red, s čak 85 točaka i isto toliko podtočaka, ali među jakim točkama nema zakona, pogotovo ne europskog.

Gotovo 70 točaka su izvješća, a pod jednom točkom 73 revizijska izvješća. Nadalje, na dnevnom redu je sedam informacija, po dvije o zahtjevima i odlukama te oko 15 suglasnosti na međunarodne sporazume, protokole i ugovore.

Za očekivati ​​je da će sutrašnja sjednica biti održana, nakon velikog broja neodržanih jer su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum.

Dom naroda Sutra zasjeda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Sjednicu je zakazao Dragan Čović (HDZ), prvu nakon što je prije nekoliko dana preuzeo ovogodišnju dužnost predsjedatelja Doma naroda.

Čović, koji sebe i HDZ ističe kao predvodnike europskih integracija, predložio je opširan dnevni red, s čak 85 točaka i isto toliko podtočaka, ali među jakim točkama nema zakona, pogotovo ne europskog.

Gotovo 70 točaka su izvješća, a pod jednom točkom 73 revizijska izvješća. Nadalje, na dnevnom redu je sedam informacija, po dvije o zahtjevima i odlukama te oko 15 suglasnosti na međunarodne sporazume, protokole i ugovore.

Za očekivati ​​je da će sutrašnja sjednica biti održana, nakon velikog broja neodržanih jer su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum.

U Dubrovniku je u petak održan zajednički sastanak predstavnika HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH na kojem se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, predstojećim izborima, europskom putu i položaju Hrvata u našoj zemlji.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj konzultacija bolja koordinacija i usuglašavanje podrške uoči izbora u Bosni i Hercegovini početkom listopada te poticanje većeg odaziva hrvatskih birača da se registriraju i sudjeluju u izbornom procesu, javlja HRT.

– Želimo senzibilizirati što više Hrvata koji imaju pravo glasa da se registriraju kako bi sudjelovali u demokratskim procesima. Podržavamo da Darijana Filipović postane članica Predsjedništva BiH kao legitimna predstavnica hrvatskih političkih stranaka – rekao je Plenković.

Iako su planovi PIC-a nejasni, jesu li domaći čelnici jasni i dovoljno glasni? Dokle će osobni animozitet ugrožavati državni suverenitet? Jesu li predizborne relaksacije uvod u postizborne kalkulacije? Vrijede li za sve isti aršini ili aršini ulazak u vlast ostavljaju u prahu?

O ovim i drugim temama govorio je gostujući na Federalna TV Lider SDA Bakir Izetbegović.

Što se tiče budućnosti Ureda visokog predstavnika, Izetbegović je rekao da postoje razni prijedlozi, uključujući i model podjele mandata između talijanskog i francuskog kandidata, ali da konačna odluka još nije donesena.

– Postoji prijedlog da se mandat podijeli, tako da dvije godine Talijan, pa Francuz. U svakom slučaju, OHR bi ostao, kao i bonske ovlasti – kazao je.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, ocijenio je da je ona puno pomogla Bosni i Hercegovini, ali da je često bila preblaga prema onima koji proizvode političke krize:

– Međunarodna zajednica je učinila mnogo za Bosnu i Hercegovinu, ali je pokazala preveliku spremnost da popusti strani koja je izvršila agresiju i genocid. Kasnije je odnos prema Miloradu Dodiku bio takav da su mu činjeni ustupci.

Na pitanje kolika je odgovornost SDA za stanje u zemlji nakon desetljeća sudjelovanja u vlasti, Izetbegović je odbacio takve tvrdnje i naglasio rezultate koje pripisuje razdoblju vladavine njegove stranke.

– SDA nije pravila probleme, nego je uvijek bila dio rješenja. Organizirali smo odbranu zemlje, zatim obnovu, a za vrijeme Vlade Fadila Novalića otvoreno je blizu 100.000 novih radnih mjesta – naglasio je Izetbegović.

Posebno je kritizirao aktualnu vlast zbog zaduživanja:

– Vlada je danas zadužena milijardama maraka, a bez toga bi bilo teško isplatiti mirovine.

Govoreći o državnoj imovini, ponovio je da je to pitanje koje je već pravno definirano odlukama Ustavnog suda BiH.

– Osnovno načelo je da državna imovina pripada državi. Entitet nije država, nego dio države. Ne vidim razloga da se od toga pravi problem – kazao je lider SDA.

Komentirajući odnose s HDZ-om BiH i Draganom Čovićem, Izetbegović je ocijenio da je hrvatska politika predugo vezana za partnerstvo sa SNSD-om.

– Mislim da HDZ predugo održava partnerski odnos sa SNSD-om. Dodik koristi svoju agresivnu politiku, a HDZ onda kroz ovu situaciju pokušava ostvariti svoje političke ciljeve – smatra Izetbegović.

Ipak, istaknuo je da želi poboljšati odnose:

– Vidjet ćemo hoće li gospodin Čović promijeniti pristup i početi više surađivati ​​s nama nego s Dodikom. Naša ruka je pružena.

Na pitanje što konkretno znači relaksacija odnosa s HDZ-om, odgovorio je da to ne podrazumijeva jednostrane ustupke niti zaboravljanje prošlih sporova.

– Da se napravi sve što je urađeno u ratu i poslije rata i ovo koketiranje s Dodikom, da se jednim odlaskom na Bajram sve to riješi? Naravno da nismo od jučer. Ako itko pravi problem u ovoj zemlji onda su to ljevičari i Čović svojim nezrelim postupcima, svojim naglim ustupcima, svojim kandidatima i tako dalje – kazao je.

Govoreći o idejama trećeg entiteta i Herceg-Bosne, upozorio je da takve inicijative mogu samo dodatno pogoršati odnose.

– To samo provocira drugu stranu. Zašto Hrvate i Bošnjake opet izlagati sukobu? Bila je to katastrofa i za hrvatski narod – naglasio je Izetbegović.

Podsjetio je i na inicijativu o razmjernoj zastupljenosti:

– Nagovarao sam Čovića da podrži proporcionalnu zastupljenost. To bi pomoglo i Hrvatima i Bošnjacima.

Izetbegović je odbacio tvrdnje bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja o navodnim raspravama SDA o podjeli Bosne i Hercegovine.

– Murphy je tu stvar izmislio da skrene pažnju, da napravi distrakciju – istaknuo je lider SDA.

Tvrdi da su takve izjave uslijedile nakon reakcija na ranije izjave Sabine Ćudić.

– Upravo ta čudna izjava Sabine Ćudić ga je inicirala da tako nešto dogovori – rekao je Izetbegović.

Naglasio je da nikada nije bilo spremnosti za razgovore o podjeli zemlje:

– Bosna i Hercegovina se nije mogla podijeliti u ratu, pa kome pada na pamet pregovarati o podjeli Bosne i Hercegovine?

Posebno je izdvojio pitanje teritorijalne cjelovitosti države.

– Srpska čizma, graničar, policajac ili vojnik nikada ne smiju kročiti na teritoriju Bosne i Hercegovine. Ako idu u tom smjeru, to će sigurno dovesti do novog strašnog sukoba – naglasio je.

Komentirajući politički stav Milorada Dodika, Izetbegović je ocijenio da međunarodna zajednica godinama popušta njegovim potezima.

– Trajno se povlače pred njim. Stalno mu daju više nego što mu treba. Taj čovjek je odmetnik. Zakon vrijedi za sve ljude u ovoj zemlji, samo za Dodika ne vrijedi. Na kraju će se ta stvar morati riješiti nekom silom. Pravosuđe i međunarodna zajednica će morati primjenjivati ​​zakone – bio je kategoričan Izetbegović.

Govoreći o narativima koje, prema njegovim riječima, plasiraju Dodikovi lobisti, osvrnuo se i na posjetu Željke Cvijanović Izraelu:

– To je narativ Dodikovih lobista. Pokušavaju uspostaviti priču da muslimani prijete kršćanima i židovima u Bosni i Hercegovini.

U tom kontekstu iznio je i ocjenu položaja Bošnjaka.

– Ne dominiramo nikome. Naprotiv, živimo u aparthejdu u Republici Srpskoj i u dijelovima Federacije na jugu – naglašava predsjednik SDA.

Na upit o mogućim postizbornim koalicijama, Izetbegović je rekao da bi volio okupljanje stranaka koje smatra probosanskim blokom, a potvrdio je i mogućnost suradnje s HDZ-om uz komentar da se “trebamo pomiriti”.

– SBiH, SBB, DF, eventualno NSZ. To bi me usrećilo – rekao je.

Nije odbacio ni suradnju sa SDP-om na državnoj razini.

– Neću bježati od toga, barem na državnoj razini, da se napravi fronta koja bi mogla nositi probosanske politike – rekao je Izetbegović.

Govoreći o kandidaturi Denisa Bećirovića bio je vrlo kritičan:

– Ljudi su pokušali. Mislim da su iskustva s Trojkom jako loša. Bećirović je čovjek koji priča već 28 godina. Ne vidim da je išta napravio.

Na kraju je izrazio očekivanje da će naredni izbori donijeti promjene, posebno kada je u pitanju politička snaga SNSD-a.

– Nadam se da SNSD neće imati kapacitet kakav sada ima. Sve dok je Dodik iznad zakona, ovoj zemlji neće biti dobro – zaključio je Izetbegović.

Domovinski pokret uskoro će predstaviti prijedlog Rezolucije Hrvatskog sabora o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH, javlja HRT.

U toj stranci, koja je partner HDZ-u u Vladi Hrvatske, ističu da je glavni cilj postizanje potpune političke ravnopravnosti hrvatskog naroda, a posljednjih je tjedana ideja o uspostavi posebne izborne jedinice izazvala brojne reakcije.

O nacrtu prijedloga raspravljalo se jučer na sastanku vladajuće većine u Hrvatskoj, a danas će s njima o nacrtu rezolucije razgovarati Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

Prethodno je izjavio da Hrvatska podržava svaki prijedlog koji jača političku ravnopravnost Hrvata u BiH, ali još nije želio potvrditi hoće li HDZ podržati rezoluciju koju je iznio Domovinski pokret.

U dokumentu, između ostalog, stoji kako “Hrvatski sabor traži od Vlade Republike Hrvatske da nastavi pružati potporu ostvarenju pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkog sustava koja bi dovela do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao svoje legitimne predstavnike, pri čemu treba voditi računa o uspostavi posebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda kao prvom koraku prema političkim izborima”. ravnopravnost Hrvata’, navodi se tportal.

Elmedin Konaković (NiP), ministar vanjskih poslova BiH, upitan o dokumentu koji govori o podjeli BiH i preustroju, odgovorio je da čekaju službeni stav institucija, pa će, kada ga budu imali, reagirati.

Kazao je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković imao točne izjave tijekom nedavnog posjeta BiH kada je u Sarajevu rekao da oni ne stoje iza toga (Domovinski pokret je tražio proglašenje tzv. Herceg-Bosne).

– Taj prijedlog je grubo zadiranje u naš suverenitet. Nadam se da vlast u Hrvatskoj neće pod pritiskom radikala i populista koji nemaju rješenja za probleme u Hrvatskoj, ali se njima bave, neće ući u zabranjenu zonu. Ako jesu, mi ćemo adekvatno odgovoriti – rekao je Konaković.

Reagirao je i šef Kluba zastupnika SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović koji je ocijenio da je namjera dijela vladajuće koalicije da u Hrvatskom saboru pokrene raspravu o budućem ustroju Bosne i Hercegovine nedopustivo iskazivanje nepoštivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine, a prijetnje koje ga prate predstavljaju namjera agresije na BiH, u prvom koraku političke prirode.

Naveo je da je presedan da parlament jedne države pokušava krojiti političko i ustavno uređenje druge države.

– Dakle, najmanje što se može očekivati ​​je da Vlada RH izađe sa službenim stavom po ovom pitanju kako bismo imali jasnu sliku je li to stav jedne stranke na vlasti ili je to stav Vlade RH – naveo je Magazinović.

Poručio je da bi hrvatski političari, ako već imaju viška energije i vremena u odnosu na bavljenje svakodnevnim problemima hrvatskih građana, trebali to vrijeme iskoristiti pametnije od onoga što rade.

– Slobodan sam predložiti da se pozabave zabrinjavajućom pojavom neofašizma u Hrvatskoj i politikama koje ga podržavaju – dodao je Magazinović.

Upravni odbor Hercegovačkog regionalnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) smatra da je situacija u kojoj se nalaze Bošnjaci u Hercegovini teška i zabrinjavajuća.

– Upravni odbor smatra da je situacija i stanje Bošnjaka u Hercegovini teško i zabrinjavajuće. Navedeno se događa kao posljedica kontinuirane, očite i poznate majorizacije, diskriminacije i uskraćivanja osnovnih ljudskih prava Bošnjacima Hercegovine od strane HDZ-a Bosne i Hercegovine. Nesudjelovanje bošnjačkih vijećnika u radu Gradskog vijeća grada Mostara je razumljiv i opravdan postupak koji ima za cilj ukazati na stanje u Mostaru – priopćeno je iz nevladine organizacije.

Također, iskazana je “bezrezervna podrška Islamskoj zajednici u Hercegovini u svim njenim mjerama i aktivnostima usmjerenim na zaštitu prava i dostojanstva bošnjačkog naroda na ovim prostorima”.

U priopćenju se dodaje da se Regionalni odbor VKBI Hercegovina snažno zalaže za unapređenje odnosa Bošnjaka i Hrvata, posebno na području Hercegovine.

– Smatramo da isključenje Bošnjaka iz Hercegovine nije put koji može dovesti do bilo kakvog poboljšanja tih odnosa. Proces istinske relaksacije mora krenuti upravo sa ovih prostora i ovih prostora, uz puno i stvarno učešće Bošnjaka sa ovih prostora – navodi se u saopćenju.

VKBI je uputio poziv svim relevantnim političkim strankama, institucijama i subjektima na svim razinama vlasti u kojima učestvuju Bošnjaci da se aktivno i bezrezervno uključe u rješavanje nagomilanih problema u Hercegovini.

Istaknuto je da samo “ujedinjeni patriotski front svih probosanskih snaga” može zaustaviti sadašnje negativne procese.

Saopćenje Naše stranke u kojem se optužuje oporbenu Stranku demokratske akcije da “relaksiranjem odnosa s HDZ-om gradi podijeljenu državu” otići će u anale političkog licemjerja, priopćeno je iz SDA.

– Pokušavajući oprati katastrofalne rezultate troipogodišnje vladavine koja je državu dovela do najveće postdaytonske krize, te popraviti devastirani ugled uoči izbora, ova stranka i njena predsjednica Sabina Ćudić uporno vrijeđaju inteligenciju građana glumeći oporbu. Kao što su lažnom ostavkom kantonalnog premijera Uke obmanuli građane, pokušavajući pobjeći od odgovornosti u Kantonu Sarajevo, sada pokušavaju uvjeriti javnost da oni nisu vlast ni na federalnoj ni na državnoj razini – navode iz SDA.

Podsjećaju da je Naša stranka tri i pol godine, zajedno s ostalim strankama Trojke, “relaksirala odnose” s HDZ-om.

– To je rezultiralo time da je HDZ preuzeo gotovo potpunu kontrolu nad Federacijom, a da su SNSD-u i HDZ-u omogućili kontrolu nad državom. Nakon pristanka na suspenziju Ustava, poništenja političke volje Bošnjaka, prepuštanja desetina važnih funkcija u FBiH i državi – cjelokupnog sektora cestogradnje, Fonda za zaštitu okoliša, izbora HDZ-ovog kandidata za Ustavni sud BiH, u Upravni odbor FTV-a, nakon glasanja u Parlamentu BiH za osobe sa “crne liste”, Fortina zadržavanje mjesta direktora BHANSA-e za Čovićeva zeta, poklanjanje mjesta gradonačelnika Mostara HDZ-u glasom Boška Ćavara i niz drugih ustupaka u kojima je izravno sudjelovao, Naša stranka, koja je uvijek bila na usluzi HDZ-u, sada pokušava isporučiti fakture drugima. Ovakve jeftine obmane neće proći, ma što Naša stranka činila u “borbi za vlast” i fotelju njihovog predsjednika Ćudića – stoji u saopćenju SDA.

Podsjetimo, Naša stranka je reagirala na izjavu Dragana Čovića da SDA i HDZ mjesecima rade na relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata.

– Relaksacija odnosa Hrvata i Bošnjaka floskula je koju Dragan Čović i Bakir Izetbegović godinama koriste kao politički okvir u fazama pregovora SDA i HDZ-a o vlasti i raspodjeli javnih dobara koja se tretiraju kao pljačka, priopćila je danas Naša stranka, reagirajući na Čovićevu izjavu da SDA i HDZ mjesecima rade na relaksaciji odnosa Bošnjaka i Hrvata. U praksi relaksacija ne znači rješavanje problema, već privremeno usklađivanje političkih interesa oko vlasti, proračuna i institucionalne kontrole, dok se ključna otvorena pitanja sustavno odgađaju. Rezultate njihovog opuštanja vidimo u Mostaru, Stocu… – navode iz Naše stranke i dodaju:

– Pitanje je što smjeraju ovaj put. Znači li relaksacija odnosa u konačnici tiho oživljavanje političkih projekata poput Herceg-Bosne u institucionalnom smislu. Odnosi HDZ-a i SDA često se u tom kontekstu relaksiraju upravo kroz procese koji dovode do teritorijalne i institucionalne segmentacije: Hrvatske pošte, EP HZHB, Šume Herceg-Bosne, HT Eronet i RTV Herceg-Bosne samo su neki od primjera zaokruživanja etnoinstitucionalnog prostora – stoji u priopćenju Naše stranke.