Gost Dnevnik D bila je Darijana Filipović, dopredsjednica HDZ-a Bosne i Hercegovine, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i kandidatkinja za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Govorila je o svom političkom putu, kandidaturi, Izbornom zakonu, odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa, odnosima Hrvata i Bošnjaka, suradnji sa SNSD-om, europskom putu BiH, ulozi Hrvatske, ali i prioritetima ukoliko bude izabrana.

Na tvrdnje da djeluje pod utjecajem Dragana Čovića, odgovara da su takve ocjene očekivane:

– Ti komentari su bili itekako očekivani, nisu me nimalo iznenadili i bila sam spremna na njih, sasvim je normalno da kad blisko surađuješ s predsjednikom stranke, pokušavaju te tako etiketirati, pogotovo što si mlađa žena.

Govoreći o kandidaturi Slavena Kovačevića, pravi jasnu političku distinkciju i kritizira način vođenja kampanje:

– Svoju kampanju i poruke bošnjačkom biračkom tijelu šalje na nama neprihvatljiv način jer pokušava stvoriti negativno ozračje i tenzije koje štete hrvatsko-bošnjačkim odnosima. Njegova kandidatura i kandidatura HDZ-a za člana Predsjedništva je izbor između dva koncepta, jedan je koncept preglasavanja i neravnopravnosti koja vodi u nestabilnost, nefunkcionalnost i blokade, a drugi je model jednakosti, međusobnog uvažavanja i dogovora.

Govoreći o odnosima s Hrvatskom, odbacuje kritike o miješanju:

– Nikada nisam razumio tezu da se radi o zlonamjernom miješanju, pogotovo u kontekstu Bosne i Hercegovine gdje je utjecaj međunarodnih aktera vrlo izražen.

Naglašava važnost podrške:

– Republika Hrvatska je prijatelj Bosne i Hercegovine i ima ustavnu obvezu brinuti o ravnopravnosti Hrvata u BiH, a ujedno postoji niz zajedničkih projekata i interesa koji povezuju dvije države.

Na kraju razgovora povlači paralelu između sporta i politike:

– Reprezentacija Bosne i Hercegovine može biti primjer kako se uvažavaju različitosti i kako se uz međusobno uvažavanje radi na zajedničkom cilju. To je model koji treba prenijeti na politički teren, jer samo međusobnim uvažavanjem i zajedničkim interesom možemo postići rezultate.

Za kraj je otkrila u kakvom će duhu gledati našu reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu.

– Gledat ću i navijat ću u dresu reprezentacije BiH sa zastavom hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine.

Govoreći o pritiscima hrvatskog političkog korpusa u vezi s Izbornim zakonom i idejom o trećem entitetu, predsjednik SDA Bakir Izetbegović ocijenio je da se radi o pokušaju zastrašivanja javnosti, čiji je krajnji cilj da hrvatske političke stranke, iako čine 12 do 13 posto stanovništva BiH, dobiju trećinu vlasti. U razgovoru za N1 Također je istaknuo važnost snažne američke potpore kroz projekt Južne plinske interkonekcije, upozorio na zastoj europskog i NATO puta Bosne i Hercegovine, te kazao kako SDA nakon izbora želi preuzeti odgovornost i zaustaviti negativne ekonomske trendove.

– Cilj je da hrvatski politički korpus, koji čini 12 do 13 posto stanovništva BiH, dobije trećinu vlasti. To je krajnji cilj, a sve ostalo su prijetnje. Iza saveza SNSD-a i HDZ-a krije se politika koja Dodikovu agresivnost koristi kako bi se s nama obračunavala – istaknuo je Izetbegović.

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Izetbegović je rekao da su Bosni i Hercegovini potrebne snažne američke investicije, istaknuvši važnost američke podrške.

– Amerikanci su nam pomogli kad je bilo najteže, poslali su 60 tisuća vojnika da čuvaju mir. Treba ih imati uz sebe i dobro odvagnuti što nam je u interesu. Želimo američke investicije – rekao je.

Dodao je kako ne vjeruje da će Dragan Čović i hrvatski premijer Andrej Plenković ići protiv američke strane te da se o tom pitanju mora brzo i ozbiljno pregovarati.

Govoreći o europskim zakonima i europskom putu BiH, Izetbegović je izrazio skepsu da će do ožujka biti pomaka.

– Nakon tri godine iskustva vidimo da u ovoj zemlji sve stoji. NATO ruta se više ne spominje. Broj zaposlenih i izvoz polako padaju. Ne vjerujem da će u idućih sedam mjeseci učiniti nešto osim međusobno se potući – rekao je.

Zaključio je kako SDA vjeruje da će nakon izbora preuzeti odgovornost i pokrenuti procese, podsjetivši na period kada je, kako je naveo, Federacija BiH bilježila pozitivne ekonomske pokazatelje.

Dodao je kako vjeruje da će se priča o europskim zakonima završiti tek prije izbora, nakon kojih, kako je naveo, SDA namjerava preuzeti odgovornost i napraviti konkretne pomake.

– Ima načina da se radi u ovoj zemlji. Obećao sam sto tisuća radnih mjesta, nitko nije vjerovao da će se to dogoditi, pa se dogodilo. Moramo se vratiti na napajanje i vratiti te postavke. Preuzeli smo nikšićkog “bolesnika” i sve je zacijelilo. Svi su bili u plusu, a sada je sve u minusu – kazao je.

Prema njegovim riječima, SDA je sposobna ponovo stabilizirati situaciju, ali za to će trebati neko vrijeme.

– Možemo mi to. Mi znamo kako to učiniti. Trebat će nam godine da zaustavimo loše trendove. Ne vjerujem da će išta drugo raditi u narednih sedam mjeseci, osim što će se međusobno svađati – zaključio je Bakir Izetbegović.

Posebno se osvrnuo na podršku 12 političkih stranaka Denisu Bećiroviću, kandidaturu predsjednika Stranke za BiH Semira Efendića, kao i situaciju unutar hrvatskog i srpskog političkog bloka.

Komentirajući činjenicu da Denisa Bećirovića podržava 12 stranaka, te podsjećajući na prethodne izbore kada je Bećirović imao podršku 11 stranaka, Izetbegović je rekao da su tada bile bitno drugačije političke prilike.

– Tadašnjih 11 stranaka dobilo je oko 360.000 glasova. U to vrijeme Trojka je bila popularna i sama Trojka je bila jača od SDA. Danas je situacija drugačija. SDA je značajno jača od Trojke i jednako je podržana od naroda kao i ova tzv. dvanaestorica. To temeljim na rezultatima izbora 2024. godine. SDA je otišla na gotovo 280 tisuća glasova, dok je ova skupina pala na oko 300 tisuća. Trend je jasan – Trojka pada, nije uspjela u ovom mandatu. Njihova popularnost je sve manja, a popularnost SDA sve veća – rekao je Izetbegović.

Dodao je kako mu nije jasno zašto su neke stranke počele kampanju čak osam mjeseci prije listopadskih izbora, ističući da je predizborna kampanja, prema odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, formalno ograničena na mjesec dana.

– Ne žuri nam se. Razmislit ćemo o tome. Moja ponuda je da ljudi u SDA rade ono što je najbolje za stranku, a ne za mene lično. Bio sam u tri izborne kampanje i nije mi posebno stalo da idem u četvrtu, jer su kampanje jako zamorne. Prvi je bio prije 16 godina i bio je uspješan. Ne izbjegavam kampanju, što god stranka odluči, ja ću to učiniti uz sve napore i rizike koje ona nosi. Svaki kandidat SDA ima šansu da nadjača Trojku i cijeli klaster koji ide uz nju – naglasio je.

Govoreći o potencijalnim kandidatima, izdvojio je Edina Ramića, navodeći da se radi o karakternoj osobi, patrioti i ministru koji je u dva mandata pomogao ljudima gdje god je mogao, ali je dodao da šanse imaju i drugi kandidati iz SDA.

Na pitanje o kandidaturi Semira Efendića, Izetbegović je rekao da svako ima pravo na svoje političke odluke, ali da smatra da bi mudrije rješenje bilo zajedničko djelovanje.

– Mislim da bi bilo pametnije da su prihvatili moju ponudu da idemo zajedno. Dao sam vrlo konkretne prijedloge kada je riječ o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Vladi. Trebalo nas je biti troje, njih dvanaest. Za ljubav je potrebno dvoje, za koaliciju dvoje ili troje. Ne mislim da je Efendić politički dućandžija i ne mislim da mi ne vjeruje. Vjerujem da je procijenio da ima dovoljno snage i da želi širiti stranku. Ona je jaka tamo gdje je on glavni, ali to su druge razine vlasti. U daytonskom sustavu Bosne i Hercegovine jako je teško doći do ozbiljnih rezultata – kazao je Izetbegović.

Naveo je da je stranka jaka prije svega u sredinama gdje je Efendić lider, te da, kako smatra, nastoji podići stranku na nivo koji je imala u periodu dok ju je vodio Haris Silajdžić.

– Koliko poznajem Efendića, on se ne predomišlja. Dosta je tvrd – rekao je Izetbegović.

Dodao je kako smatra da u SDA ima boljih kandidata i da je upravljanje općinom jedno, a vođenje složenih državnih procesa nešto sasvim drugo.

Komentirajući činjenicu da HDZ BiH još nije izašao s imenom kandidata za člana Predsjedništva BiH, te izjavu Dragana Čovića da se on osobno neće kandidirati, Izetbegović je kazao da Čović već dugo vjeruje ženama u politici.

– Mora se priznati da ženama daje priliku. Ne znam je li to taktika, ali tako je. Možda se i SDA u tom smislu ugleda na HDZ. Mi u SDA imamo mnogo jakih i sposobnih žena. Također, imamo oko tisuću vrlo iskusnih političara s desetljećima staža, što nema nijedna druga stranka – kazao je.

Govoreći o bloku pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990. i njihovim potencijalnim kandidatima za Predsjedništvo BiH, Izetbegović je ocijenio da je politička scena nepredvidiva.

– Kada vidite što se događa s Miloradom Dodikom, koji kontrolira gotovo sve, i slučaj profesora Branka Blanuše, jasno je da se promjene mogu dogoditi. Vjerujem da je Blanuša pobijedio Sinišu Karana, ali su glasovi pokradeni. Bio je to glas protiv Dodika i režima. Ljudima je dosta politike i zastoja. Svatko može pasti. Ova grupacija je alternativna i može se dogoditi da budu pometeni, ali i da nadjačaju HDZ BiH. Ništa me ne bi iznenadilo – rekao je.

Dodao je da se SDA nada odlasku Milorada Dodika, što bi, prema njegovim riječima, značilo promjenu politike SNSD-a.

– Dodik je izgubio snagu, Blanuša i SDS mu već dišu za vratom. Slično je i s HDZ-om. Prihvatit ćemo rezultate izbora, ali se nadamo novim politikama. Učinit ćemo sve da Dodik ode jer postoji presuda i on mora otići s te pozicije. Trebaju nam transparentni izbori, a SDA je jedina stranka koja se sustavno bori za uvođenje novih tehnologija u izborni proces – kazao je.

Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika, navodeći da je SDA tražila od OHR-a da dovrši započeti projekt i da se, ako bude potrebno, pilot projekti prošire na cijelu državu.

Na upit o mogućoj koaliciji SDA i SDP-a na razini Federacije BiH, Izetbegović je bio vrlo kritičan prema radu aktualne vlasti.

– Loše je napravljeno u ovom mandatu. Politika Trojke bila je vrlo loša. To je najjača stranka (SDP BiH) u Federaciji nakon SDA, ali kadrove i politiku koju su vodili ne bih preporučio ni za kakvu koaliciju. Prodali su se za nekoliko pozicija, vjerovali da će se nešto promijeniti, a lagali su i sebe i nas da se Dodik promijenio. Sve se sada dešava kako sam i najavio – rekao je Izetbegović.

Svi ključni politički akteri, barem deklarativno, podržavaju projekt Južne interkonekcije. No, interesi su različiti i sad se postavlja pitanje hoće li apelacija Lidije Bradare na ustavnost Zakona o južnoj interkonekciji usporiti njegovu provedbu? S druge strane, stižu poruke da se plinovod mora početi graditi 2026. godine.

Danas u prijepodnevnim satima u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u BiH bit će održan sastanak o Južnoj interkonekciji, na kojem će Ministarstvo energetike predstaviti plan realizacije projekta.

Kako N1 saznaje, sastanak će se održati u 10.30 sati.

Ovo je važan korak jer će se utvrditi točni datumi implementacije. O ovom rasporedu aktivnosti raspravljat će politički vrh, a Ministarstvo očekuje da će projekt Južne interkonekcije biti završen za dvije godine.

Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:

– Iskreno govoreći, mnogi licitiraju da to bude 3-4 ili više godina. Naš prijedlog je 31.12.2027. projekt je završen i pušten u rad. Zašto baš taj? Jer od 1.1.2028. Ruski plin ovdje više ne može doći.

No, prepreke se već naziru. Nakon što izaslanici HDZ-a u siječnju nisu podržali Zakon o južnoj interkonekciji, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara sada je Ustavnom sudu FBiH podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona zbog, kako se navodi, povrede poslovnika. To je jasan znak da HDZ ne odustaje od svog prijedloga o osnivanju nove plinske tvrtke, kažu energetski stručnjaci.

Pravni razlozi za osporavanje Južne interkonekcije ne postoje, smatra Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije. U svemu vidi političke veze s Rusijom.

Zijad Bećirović, IFIMES:

– Traže se politički razlozi, a poznato je da je HDZ u Hrvatskoj, pa i HDZ BiH kao sestrinska stranka, odnosno ogranak, usko vezan uz Rusiju. Na neki način se Srbiji čini nepravda kada se stalno optužuje Srbija za povezanost s Rusijom, mogu slobodno reći da su veze HDZ-a s Ruskom Federacijom u nekim aspektima veće i jače.

A realizacijom Južne interkonekcije Bosna i Hercegovina više neće biti ovisna o ruskom plinu. BiH će tako biti povezana s terminalom za ukapljeni plin na otoku Krku. Dugoročno, moguće su i povoljnije cijene za građane.

Almir Bečarević, energetski stručnjak:

– Bosna i Hercegovina ima faktor 0 što se tiče sigurnosti opskrbe, to je procjena energetske zajednice. Ovim projektom postotak se penje na 70 posto. Dobivamo diverzifikaciju izvora opskrbe. Plinovod kojim se trenutno opskrbljujemo ugrožen je odlukom EU o uvozu prirodnog plina, a starost mreže je gotovo 50 godina.

Podsjećamo, prije mjesec dana dogovoreno je da će američki investitor financirati ovaj projekt od početka do kraja i njime upravljati kroz koncesiju ili suradnju s Vladom FBiH. Zbog toga se očekuju izmjene Zakona jer sadašnje odredbe to ne predviđaju.

Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:

– Bilo je najpametnije predložiti i tako je usvojeno – sve što se radi treba biti spremno za vodik. Dakle, kompletan projekt Južne interkonekcije bit će spreman za vodik. Planirano je da se postojeća plinska infrastruktura u idućem razdoblju također prilagodi za vodik.

Sigurno je da će se politička borba nastaviti i na polju energetike. U ovom trenutku, kažu u Vladi Federacije, još je rano licitirati koja će američka tvrtka izvoditi radove. Zna se da će dobiti koncesiju na 30 godina. Plinovod je dug oko 180 kilometara i predstavlja vezu Bosne i Hercegovine s europskom mrežom.