Nevrijeme, pratit ćemo grad, zahvatilo je jutros područje Gruda, a potom je zahvatilo i područje Hercegovačko-neretvanskog kantona.

U 17.30 sati nevrijeme je pogodilo Stolac.

Posebno je stradalo područje Dubrave, gdje je vjetar lomio grane i stabla, a šteta je nastala i na poljoprivrednim površinama.

U Ševaš polju polomljeno stablo privremeno je blokiralo magistralnu cestu M-17, nakon čega su na teren izašli vatrogasci, a nevrijeme je zahvatilo i Čapljinu i Ljubuški.

Zastrašujuće scene zabilježene su i na području Ljubuškog, nad kojim su se nadvili gusti i tamni olujni oblaci. Prema radarskim snimkama, jak grmljavinski sustav razvio se na pruzi Ljubuški – Čitluk.

Jako nevrijeme praćeno jakom kišom, grmljavinom i olujnim vjetrom pogodilo je i dijelove općine Nevesinje.

Kiša je u kratkom vremenu prerasla u intenzivnu tuču, a na snimkama objavljenim na društvenim mrežama vidljivi su komadi leda veliki i do pet centimetara. Pojedini dijelovi Nevesinja bili su potpuno bijeli nakon nevremena.

Prema najavama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, sutra se u našoj zemlji u jutarnjim satima i dio prijepodneva očekuje pretežno oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima, au nastavku dana smanjenje oblačnosti.

Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) do nedjelje provodi pojačane inspekcijske nadzore na području Hercegovine, s posebnim fokusom na turističke destinacije Mostar, Neum, Blagaj, Međugorje i Kravice, gdje se tijekom ljetne turističke sezone bilježi povećan broj domaćih i stranih posjetitelja, priopćeno je iz FUZIP-a.

– Inspekcijski nadzor provode federalni tržišni, turistički i ugostiteljski inspektori s ciljem kontrole primjene propisa iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma, fiskalizacije i zaštite potrošača. Posebna pozornost usmjerena je na zakonitost rada hotela, kafića, restorana, suvenirnica, trgovina, iznajmljivača ležaljki i pekara – navedeno je.

Ravnateljica FUZIP-a Ivana Prvulović rekla je da prisustvo federalne tržišne inspekcije na popularnim turističkim destinacijama osigurava fer uvjete poslovanja, suzbija nelojalnu konkurenciju i predstavlja mehanizam za borbu protiv sive ekonomije.

– Cilj našeg nadzora nije samo sankcioniranje utvrđenih nepravilnosti, već provođenje preventivnih i korektivnih mjera te zaštita potrošača – dodao je Prvulović.

FUZIP je pozvao sve poslovne subjekte da dosljedno poštuju zakonske obveze, a građane i turiste da za svaku kupnju ili korištenje usluga traže fiskalni račun.

– Uočene nepravilnosti u radu poslovnih subjekata prijaviti na telefon za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata), e-mail: [email protected]poštom, na adresu Fehim ef. Čurčića br. 6. Sarajevo – dodaju iz FUZIP-a.

Upravni odbor Hercegovačkog regionalnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) smatra da je situacija u kojoj se nalaze Bošnjaci u Hercegovini teška i zabrinjavajuća.

– Upravni odbor smatra da je situacija i stanje Bošnjaka u Hercegovini teško i zabrinjavajuće. Navedeno se događa kao posljedica kontinuirane, očite i poznate majorizacije, diskriminacije i uskraćivanja osnovnih ljudskih prava Bošnjacima Hercegovine od strane HDZ-a Bosne i Hercegovine. Nesudjelovanje bošnjačkih vijećnika u radu Gradskog vijeća grada Mostara je razumljiv i opravdan postupak koji ima za cilj ukazati na stanje u Mostaru – priopćeno je iz nevladine organizacije.

Također, iskazana je “bezrezervna podrška Islamskoj zajednici u Hercegovini u svim njenim mjerama i aktivnostima usmjerenim na zaštitu prava i dostojanstva bošnjačkog naroda na ovim prostorima”.

U priopćenju se dodaje da se Regionalni odbor VKBI Hercegovina snažno zalaže za unapređenje odnosa Bošnjaka i Hrvata, posebno na području Hercegovine.

– Smatramo da isključenje Bošnjaka iz Hercegovine nije put koji može dovesti do bilo kakvog poboljšanja tih odnosa. Proces istinske relaksacije mora krenuti upravo sa ovih prostora i ovih prostora, uz puno i stvarno učešće Bošnjaka sa ovih prostora – navodi se u saopćenju.

VKBI je uputio poziv svim relevantnim političkim strankama, institucijama i subjektima na svim razinama vlasti u kojima učestvuju Bošnjaci da se aktivno i bezrezervno uključe u rješavanje nagomilanih problema u Hercegovini.

Istaknuto je da samo “ujedinjeni patriotski front svih probosanskih snaga” može zaustaviti sadašnje negativne procese.

Dok su tijekom vikenda u Čapljini radnici Elektroprivrede “HZHB”, uz nazočnost policije, uklonili oko 150 zastava države Bosne i Hercegovine koje su bile postavljene kao podrška reprezentaciji BiH na Svjetskom nogometnom prvenstvu, danas, na dan utakmice između Engleske i Hrvatske, uz magistralni put M-17 mogu se vidjeti zastave susjedne Hrvatske, pišu. Vijesti.ba.

Postavljeni su na prometnim znakovima, na šest lokacija duž prometne prometnice.

Za isticanje simbola stranih država nitko neće biti kažnjen, jer u BiH ne postoji zakon koji građanima zabranjuje isticanje zastava drugih država, niti je precizno regulirano gdje se one mogu isticati izvan službenih protokolarnih događaja.

Međutim, sasvim druga stvar je postavljanje bilo kakvih znakova na javnu infrastrukturu, prometne znakove, stupove i objekte koji su dio javne površine. Takve radnje podliježu pravilima sigurnosti prometa, komunalnim propisima i suglasnostima nadležnih institucija.

Posebnu pozornost privlači i činjenica da su gradske vlasti Čapljine ranije zatražile hitno uklanjanje i ostalih zastava i obilježja, uz obrazloženje da su postavljene bez potrebnih suglasnosti te da predstavljaju nedopušteno zadiranje u javne površine. Nedavno je takav slučaj bio s povijesnom zastavom Bosne i Hercegovine s ljiljanima, međunarodno priznatim državnim simbolom naše zemlje od 1992. do 1998. godine, postavljenom na kuli u Počitelju.

Dakle, ako su zastave Bosne i Hercegovine skinute pod obrazloženjem poštivanja propisa, jesu li zastave susjedne Hrvatske postavljene na prometnim znakovima uz magistralni put M-17 dobile potrebne dozvole i hoće li nadležne službe reagirati na isti način?

U državi koja počiva, ili bi barem trebala počivati, na ravnopravnosti svih građana i poštivanju zakona na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, odgovor ne bi trebao ovisiti o tome čija je zastava u pitanju. Konkretno, iako krajnje nelogično i nepravedno, ista pravila vrijede za zastavu Bosne i Hercegovine, Hrvatske ili bilo koje druge države. Inače, ne radi se o provođenju zakona, već o političkoj poruci lokalne čapljinske vlasti.

A u najmanju ruku je besmislica da u jednom gradu u 21. stoljeću na planeti Zemlji skidaju zastave svoje države, a postavljaju susjedne.

Zemljotres je jutros zabilježen na području Hercegovine.

Iz Europskog mediteranskog seizmološkog centra izvijestili su da je podrhtavanje tla zabilježeno u 6.36 sati, ali da još nemaju seizmičke podatke pa se još ne zna kolika je snaga i gdje je epicentar, te da će uskoro imati više informacija.

No građani, uglavnom iz Mostara, javljaju da je potres bio kratak, ali poput eksplozije. Neke je probudio.

“Kao eksplozija, kratko”, “ljuljanje”, “jako kratkog intenziteta, ali se ipak osjeti”, “kratko, tutnjava”, neke su od poruka građana na stranici EMSC-a.

Uoči Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom, 8. svibnja 2026. godine, u Mostaru je predstavljena Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost, dokument koji je inicirala i poduprla široka zajednica intelektualaca, akademskog osoblja, vjerskih poglavara, kulturnih i sportskih djelatnika i gospodarstvenika iz Hercegovine. Deklaracija je odgovor na sve veće izazove koji prijete miru, sigurnosti i međunacionalnom povjerenju u ovoj regiji.

U Deklaraciji, koja se sastoji od deset točaka, ističe se potreba očuvanja duha zajedništva i multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine.

Poseban naglasak je stavljen na:

Očuvanje jedinstva i kozmopolitske otvorenosti, unatoč teškom nasljeđu ratnih razaranja,

Odbijanje ekskluzivizma i afirmacija međuovisnosti naroda i vjera,

Odgovornost prema mladimauz poziv na kreiranje politike koja će spriječiti odlazak obrazovanih generacija,

Jednakost i otpor podjelamaodbijajući pritom projekte koji žele ozakoniti de facto podjelu grada,

Političko dostojanstvo i opstojnost Bošnjaka na povijesnom prostoru Hercegovine,

Jedinstveni domoljubni bedeminspiriran iskustvom obrane grada tijekom opsade 1993.–1994.

Dosljednost u zaštiti suvereniteta
i ravnopravnosti Bošnjaka u političkim procesima,

Očuvanje multietničkog Mostara kao zajednički cilj svih prodržavno orijentiranih aktera,

Odgovornost međunarodne zajednice za normalno funkcioniranje grada i

Otvorenost za suradnju temeljen na univerzalnim vrijednostima mira i jednakosti.

U Deklaraciji se, između ostalog, navodi da Mostar i Hercegovina predstavljaju simbol multietničkog života u Bosni i Hercegovini, te da zajedništvo, iako teško narušeno tijekom ratnih razaranja devedesetih, nikada nije u potpunosti nestalo. U Deklaraciji se ističe da su upravo energija i trud građana Mostara omogućili vraćanje duha kozmopolitizma i očuvanje različitosti.

Dokument jasno odbacuje ideju da bilo koja nacija ili vjera može prisvojiti Mostar ili Hercegovinu kao ekskluzivno područje. Stoljetna isprepletenost naroda i kultura ne može se poništiti političkom silom. Deklaracija upozorava da takvi pokušaji ugrožavaju temelje mira i stabilnosti.

Poseban naglasak stavljen je na kreiranje politike koja će dati nadu mladima i spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Mladi žele živjeti u miru, ali ih neodgovorna politika tjera u inozemstvo. Deklaracija poziva na hitne mjere kako bi se zaustavio gubitak obrazovanih i talentiranih generacija.

Bošnjaci u Hercegovini ističu da poštuju pravo svakog naroda na svoj identitet, ali se protive zlouporabi tih prava u svrhu političke dominacije. Deklaracijom se odbacuju projekti kojima se želi legalizirati de facto podjela Mostara, upozoravajući da takvi pokušaji nisu uspjeli ni u ratu.

U dokumentu se podsjeća da Bošnjaci Mostara i Hercegovine nisu marginalna činjenica u političkim procesima. Svaka politika koja pristaje na ustupke na njihovu štetu smatra se nedostojnom i pogubnom. Deklaracijom se poziva na očuvanje dostojanstva i opstanka na prostoru Hercegovine opterećenom povijesnim nedaćama.

Potaknuti iskustvom opsade Mostara 1993.-1994., potpisnici deklaracije pozivaju na stvaranje jedinstvenog političkog i društvenog bloka. Takav bedem trebao bi nadilaziti osobne i stranačke interese, jačati povjerenje i suradnju, te osigurati očuvanje državotvornog procesa iu ovom dijelu BiH.

Deklaracija potiče političke aktere da pokažu odlučnost i mudrost u vođenju procesa. Posebno je istaknuta potreba jasnog odgovora na sve poteze koji ugrožavaju suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine. Kao ključnu ističe dosljednost u zaštiti ravnopravnosti Bošnjaka.

Potpisnici pozivaju na udruživanje svih prodržavno orijentiranih kolektiva i pojedinaca. Cilj je očuvanje multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine, uz ravnopravan položaj Bošnjaka. Deklaracija jasno odbacuje apartheid i diskriminaciju.

Međunarodna zajednica smatra se odgovornom za izostanak odlučnije potpore Mostaru. U Deklaraciji se ističe da je normalno funkcioniranje grada Mostara ključno za budućnost Bosne i Hercegovine. Mostar se ističe kao paradigma multietničkog života.

Usvojeni dokument jasno ukazuje na poruku otvorenosti prema svim društvenim i političkim čimbenicima koji dijele vrijednosti mira i jednakosti, te da je suradnja neophodna za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Potpisnici deklaracije poručuju da političko djelovanje mora biti usmjereno na očuvanje povjerenja, jednakosti i stabilnosti. Dokument ima za cilj okupiti sve društvene i političke čimbenike koji dijele vrijednosti mira i zajedničkog života.

U obrazloženju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost ističe se da je glas razboritih ljudi uvijek presudan, te da je odabir puta intelektualne hrabrosti i moralne dosljednosti nužan odgovor na izazove aktualnog društveno-političkog trenutka.

Deklaracija je nastavak tradicije otpora nepravdi i borbe za ravnopravnost. Podsjeća nas na ključne povijesne trenutke kada su bošnjački prvaci Mostara digli glas protiv progona i diskriminacije.

Podsjeća na Rezoluciju Muslimana Hercegovine iz 1992. godine, kojom su osuđeni progoni i pokušaji stvaranja etnički podijeljenog Mostara, te Deklaraciju Bošnjaka Muslimana Hercegovine iz 1994. godine, kojom su definirani zahtjevi za otvorenim gradom i očuvanje doline Neretve u sastavu Bosne i Hercegovine, zatim Mostarsku rezoluciju iz 2012. godine, koju su zajednički donijele probosanske političke stranke, Islamska zajednica, Srpsko građansko vijeće, te Jevrejska općina Mostar i akademska zajednica, kao i Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku iz 2016. godine.

Kroz sve te dokumente provlači se ista nit – otpor podjelama i inzistiranje na ravnopravnosti naroda i građana. Današnja Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost nastavlja taj kontinuitet, predstavljajući otvoreni poziv na miran suživot i izgradnju Mostara kao grada za sve njegove ljude, bez razlike.

Uoči nadolazećih prvomajskih praznika pojačan je intenzitet prometa.

Tradicionalno najveće gužve bilježe se na magistralnom putu Sarajevo-Mostar, na graničnim prijelazima u smjeru juga, kao i u blizini urbanih sredina.

Gužve su zabilježene od jutarnjih sati, posebno na dionici magistralnog puta od Bradine do Konjica.

Kako dan odmiče, gužva je sve veća.

Čitatelji Faktora javljaju da su kolone vozila nepregledne, a trenutno se od vrha Bradine do semafora u Konjicu putuje oko dva sata.

Stoga se vozačima koji namjeravaju putovati prema jugu savjetuje da pravovremeno planiraju svoje putovanje.

Stanje na graničnim prijelazima moguće je pratiti putem kamera dostupnih na web stranici BiHAMK-a.

U Mostaru je održana sjednica Vijeća za vjerska pitanja i Vijeća za upravne poslove Muftijstva mostarskog na kojoj se razgovaralo o sve složenijoj situaciji u Hercegovini i položaju Bošnjaka u institucijama vlasti i javnom prostoru.

Sjednicom je predsjedavao muftija mostarski Salem ef. Dedović, a prisustvovali su rukovodioci službi Muftijstva mostarskog, direktor Karađoz-begove medrese, predsjednici izvršnih odbora i glavni imami Medžlisa Muftijstva mostarskog.

Sudionici sjednice upozorili su na kontinuirane i sustavne oblike diskriminacije koji dovode do neravnopravnog položaja i marginalizacije bošnjačkog naroda u mnogim sredinama u Hercegovini.

Ocijenjeno je da takva praksa predstavlja odstupanje od ustavnog načela konstitutivnosti naroda i ravnopravnosti građana Bosne i Hercegovine, te da dugoročno narušava institucionalnu stabilnost i međunacionalno povjerenje.

Posebno je naglašeno da je neophodna hitna i odlučna akcija nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnih predstavnika, kako bi se unaprijedila sigurnosna situacija i osigurala puna ustavna ravnopravnost bošnjačkog naroda.

Istaknuto je da su bosanskim muslimanima i Islamskoj zajednici na ovim prostorima godinama uskraćivana ljudska i vjerska prava i slobode, ali i otimana imovina, a najočitiji primjer za to je pljačka Lakišićevog harema u Mostaru.

Sudionici su upozorili da će nastavak ovakvih tendencija i nasilničkog ponašanja kako u upravi tako i na ulici, što je trenutno najvidljivije u Mostaru i Stocu, neminovno dovesti do daljnje destabilizacije, produbljivanja nepovjerenja i brojnih problema u Hercegovini, te pozvali visokog predstavnika i međunarodnu zajednicu da konačno osiguraju dosljednu primjenu Ustava i načela ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda u ovom dijelu zemlje.

Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine vrijeme kao da je stalo.

Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa bi trebala biti negdje na jugu, na osunčanom hercegovačkom kršu.

Plave zone su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često dožive stotinu godina u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u suradnji s National Geographicom, identificirajući pet mjesta na planetu koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih je pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.

Ako gledamo BiH, slobodno možemo reći da je Hercegovina „Plava zona“ Bosne i Hercegovine.

Statistički podaci statističkih agencija već godinama potvrđuju isti trend: stanovnici hercegovačkih općina u prosjeku žive nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke općine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa čak i 90 godina.

Domaća mediteranska prehrana: maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija, već i nutritivni štit za srce i krvne žile.

Sunce i vitamin D: regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.

Genetika i “tvrdoglavost”: ne treba zanemariti ni genetski kod ni specifični mentalitet – hercegovački humor i druženje uz kavu najbolji su lijek protiv samoće i stresa.

Radovi u vinogradu i masliniku: prirodno kretanje i tjelesna aktivnost doprinose dugovječnosti.

Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje s ponosom nosi titulu „grada dugovječnosti“, to je nedvojbeno Ljubuški.

Ovaj gradić na Trebižatu godinama je neslužbeni rekorder po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem stotog rođendana na ovim prostorima. Mještani u šali kažu da je tajna u kombinaciji čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nikamo ne žuri.

Dok dugovječnošću dominira jug, planinska područja poput Romanije i okolice Sarajeva također imaju svoje “rekordere”. Dugovječnost se tamo pripisuje čistom zraku, šetnjama i mliječnim proizvodima, no hercegovački krš i dalje ostaje neupitan u ukupnom prosjeku.

Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina duže.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan uputio je danas službenu inicijativu za hitno sazivanje sjednice Komisije za sigurnost zbog dramatičnog pogoršanja sigurnosne situacije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Inicijativa dolazi kao izravna reakcija na niz koordiniranih napada huliganskih skupina na civile i putnike u Stocu, Mostaru i Čapljini, koji su u proteklom razdoblju izazvali opravdani strah i uznemirenost javnosti.

Kajan u svojoj inicijativi, pozivajući se na članove 11. i 116. Poslovnika, zahtijeva hitno očitovanje nadležnih institucija uz obavezno prisustvo rukovodstva Federalne uprave policije (FUP) i Ministarstva unutarnjih poslova HNK.

– Posljednjih mjeseci svjedoci smo niza brutalnih napada koji su ozbiljno uzdrmali osjećaj sigurnosti građana u južnom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine. Incidenti koji uključuju presretanje automobila na magistralnim prometnicama, fizičke napade na povratnike u Stocu, te organizirane nerede u Mostaru i Čapljini, više se ne mogu tretirati kao izolirani slučajevi huliganizma – navodi se u obrazloženju inicijative.

Zastupnik Kajan je u dokumentu naveo četiri ključna razloga za hitnu reakciju:

1. Gađanje civila i povratnika: Cilj napada je zastrašivanje određenih skupina stanovništva.

2. Prijetnja slobodi kretanja: presretanje vozila na javnim cestama izravno krši osnovna ljudska prava.

3. Nedostatak adekvatnog odgovora: Blaga kaznena politika i procesuiranje napadača isključivo putem prekršajnih prijava potiču daljnje nasilje.

4. Veličanje ratnih zločinaca: Istaknuta je nedopustivost murala i grafita mržnje na javnim i privatnim površinama.

Kajan predlaže da Komisija za sigurnost donese konkretne zaključke koji uključuju:

Dostavljanje detaljnog izvještaja o svim nerazjašnjenim napadima u HNK u posljednjih 12 mjeseci.

Uvođenje mješovitih patrola FUP-a i MUP-a HNK na kritičnim putnim pravcima.

Stroža kvalifikacija djela: Predlaže se tužiteljima da ove događaje tretiraju kao kaznena djela izazivanja nacionalne netrpeljivosti i ugrožavanja sigurnosti, a ne kao obično narušavanje javnog reda i mira.

– Sigurnost ne smije biti talac političke inertnosti ili neučinkovitosti policijskih struktura. Parlament Federacije BiH mora pokazati da jug zemlje nije prepušten sam sebi i da su institucije sposobne zaštititi svakog građanina ma gdje se nalazio – zaključuje Kajan u pismu.