Izložba radova „Naša žena“ otvorena je povodom Međunarodnog dana žena u ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli. Privukao je brojne posjetitelje najavom da dokumentira načine na koje su žene aktivno pridonosile obnovi zajednica u poslijeratnom razdoblju.

No, mnogi šokirani napuštaju izložbu jer se, osim ličnosti koje su zaslužne za obrazovanje, zdravstvo, kulturu, socijalnu zaštitu i aktivizam, našlo i ime ratne zločinke Biljane Plavšić, piše Oživljavanje.

Istaknuto je da je Plavšić 1996. godine postala prva predsjednica RS-a, te da je iste godine Amila Glamočak predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Nevjerojatno je da je Historijski muzej BiH u izložbu “Naša žena” uvrstio i Biljanu Plavšić, osuđenicu za ratne zločine. Osoba koja je kasnije povukla svoje priznanje krivnje, a koju je svjedočio samo kako bi dobio što manju kaznu.

U drugom dijelu navedeno je da je Plavšić 2002. godine priznala odgovornost za zločin protiv čovječnosti, ali bez obrazloženja razmjera zločina i napomene da je to priznanje povukla sedam godina kasnije.

Tijekom agresije na BiH Plavšić je bila u rukovodstvu RS-a koje je planiralo i provodilo strategije koje su dovele do etničkog čišćenja.

Kako se njeno ime našlo na izložbi pored majki Srebrenice i drugih žena iz Bosne i Hercegovine, pitanje je za Historijski muzej Bosne i Hercegovine koji izložbu realizuje.

– Jedan od elemenata izložbe je veliki povijesni vremeplov koji funkcionira kao usporedni presjek događaja i osoba iz povijesti, s fokusom na žene, njihove uloge, utjecaje i odluke koje su oblikovale pojedina razdoblja. Ističemo da niti jedan prikaz u vremenskoj crti ne predstavlja slavljenje, veličanje ili afirmaciju Biljane Plavšić.

Timeline je neutralan povijesni prikaz temeljen na provjerenim izvorima i međunarodno priznatim sudskim odlukama. Drugi segment izložbe usmjeren je na individualne narative žena čiji su doprinosi i iskustva društveno i kulturno značajni. Ovaj segment je koncepcijski i tematski odvojen od vremenske crte, te je isključivo orijentiran na prezentaciju pozitivnih doprinosa i pojava od društvenog značaja – navode iz Povijesnog muzeja.

Direktor tuzlanskog Centra za kulturu Edin Jahić, gdje se izložba trenutno održava, tvrdi da je Plavšić predstavljena isključivo kao ratni zločinac.

No, njegovo obrazloženje nije u skladu s najavom same izložbe, gdje stoji da je posvećena svakoj ženi koja je, neovisno o vremenu, sustavu i okolnostima, nalazila načina djelovati i pridonositi izgradnji društva.

U Historijskom muzeju BiH otvorena je izložba “Društvo na spravama” posvećena 80. godišnjici rada i postojanja BHRT-a.

Ravnateljica Historijskog muzeja BiH i kustosica izložbe Elma Hašimbegović kaže da je prijedlog ekipe BHRT-a za postav izložbe za njih bio izazov, a ta multimedijalna izložba nastala je uz sudjelovanje brojnih uposlenika Historijskog muzeja.

– Izložba je podrška uposlenicima BHRT-a, da pokažu što znači kulturno-povijesna baština koju čuvaju u svojim arhivima – kazala je otvarajući izložbu, napomenuvši da Historijski muzej ove godine obilježava i 80 godina djelovanja.

Generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je kako izložba pokazuje značaj RTV BiH.

Nada se da za BHRT dolaze bolji dani i da će se ubuduće rođendani slaviti u puno boljem ozračju nego što je sada.

– Znamo da imamo podršku pozitivnog dijela javnosti u BiH, ali hitno se mora nešto poduzeti kako bi se pomoglo BHRT-u da opstane i nastavi raditi važan posao. Pozivam na rješavanje problema Povijesnog muzeja kao i ostalih šest institucija na državnoj razini koje imaju isti problem, a pritom rade izvanredan posao – kazao je.

Izložba sadrži višeslojnu i multimedijalnu prezentaciju bogate povijesti javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine, od vremena Radio Sarajeva i Televizije Sarajevo, do današnjeg BHRT-a, te načina na koji je taj medij desetljećima oblikovao svakodnevicu, vrijednosti, glazbeni ukus, znanje i kolektivno pamćenje Bosne i Hercegovine. društvo.

Kroz tekst, zvuk, fotografiju i video, publika ima priliku vidjeti i čuti brojne priče i zapise iz arhiva BHRT-a koji svjedoče o ulozi javnog servisa u obrazovanju, informiranju i zabavi, kao i njegovom značaju u ključnim povijesnim trenucima.

Po sadržaju i obimu to je najznačajnija i najopsežnija izložba u godini u kojoj BHRT obilježava osam desetljeća postojanja, ali i u godini u kojoj bh. javna služba pred možda najvećim izazovima.

Izložba „Društvo na aparatima – 80 godina BHRT-a“ bit će postavljena za posjetitelje do kraja travnja 2026. godine.