Povodom nesreće koja se dogodila sinoć, kada je mladić ispao iz automobila tokom proslave pobjede Zmajeva Pritiv Qatar, iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo saopćeno je da je mladiću život spasio njihov kolega koji u tom trenutku nije bio na dužnosti.

– Prilikom proslave legendarne pobjede Zmajeva jedna osoba je teško povrijeđena nakon pada s krova automobila. U tim trenucima, prije dolaska ekipe Hitne medicinske pomoći, ključnu ulogu u pružanju prve pomoći imao je naš kolega Haris Bajrović, inače hitni medicinski tehničar.

Iako u to vrijeme nije bio na dužnosti, kolega Haris među prvima je prišao unesrećenoj osobi. U suradnji s policijskim službenicima poduzeo je sve potrebne mjere osiguranja na mjestu događaja kako bi osigurao zaštitu pacijenta i omogućio nesmetano pružanje pomoći.

Nakon brze procjene stanja unesrećenog, timu call centra Instituta prenio je ključne informacije o stanju pacijenta i vitalnim parametrima, što je od presudne važnosti za pravovremeno aktiviranje odgovarajućeg tima i adekvatnu pripremu za intervenciju na terenu – navode iz Hitne pomoći Sarajevo.

Dodaju da je do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći pratio stanje pacijentice, sprječavao neadekvatne radnje prisutnih koje bi mogle dovesti do dodatnih ozljeda i komplikacija, a nakon dolaska ekipe nastavio je pružati podršku u zbrinjavanju unesrećene osobe.

Istaknuli su kako ovaj događaj još jednom potvrđuje važnost pravilne prve pomoći i osnovnih mjera održavanja (BLS). Rana procjena stanja bolesnika, osiguranje sigurnog okruženja, održavanje prohodnosti dišnih putova, praćenje vitalnih funkcija i prevencija dodatnih ozljeda ključni su koraci koji izravno utječu na ishod liječenja, smanjujući komplikacije i povećavajući izglede bolesnika za oporavak.

Pravovremena i adekvatna reakcija često je odlučujući faktor između težih posljedica i povoljnijeg ishoda liječenja.

– Ponosni smo na profesionalnost, stručnost i predanost naših djelatnika koji su i izvan radnog vremena spremni svoje znanje i vještine staviti u službu građana. Takvi primjeri potvrđuju da je pomaganje drugima puno više od profesije; to je trajna odgovornost i poziv.

Zahvaljujemo se kolegi Harisu Bajroviću na prisebnosti, brzoj reakciji i profesionalnom ponašanju, čime je još jednom potvrdio značaj kontinuirane edukacije i stručnog usavršavanja zdravstvenog osoblja. Ujedno, ovaj događaj podsjeća na važnost poznavanja osnova prve pomoći i mjera osnovnog održavanja života kod građana, jer pravovremena i pravilna reakcija nazočnih prije dolaska stručnih ekipa presudno utječe na ishod liječenja i oporavak bolesnika.

Pacijentu želimo brz i uspješan oporavak te što brži povratak svakodnevnim aktivnostima. Također, zahvaljujemo se policijskim službenicima i svim građanima koji su na mjestu događaja pokazali odgovornost i kooperativnost, potvrđujući da zajedničkim radom možemo doprinijeti zaštiti života i zdravlja naših sugrađana – navode iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.

U protekla dva dana vikenda zaposlenici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo imali su pune ruke posla.

U 48 sati zdravstvene usluge u Hitnoj pomoći zatražilo je čak 950 osoba, što je gotovo dvostruko više u odnosu na protekle vikende.

Osim kroničnih kardiovaskularnih bolesnika, koji su se najčešće javljali zbog pogoršanja osnovnih tegoba, prema riječima dr. sc. Rijade Blažević, specijalistice hitne medicine, zabrinute su zbog povećanog broja srčanih udara.

– Posljednjih mjesec dana imamo povećan broj srčanih udara, od pacijenata koji su već jednom imali infarkt, a sada su doživjeli reinfarkt, do onih kojima se to događa prvi put. Ono što zabrinjava su mladi rođeni 1970. ili 1980. godine sa simptomima infarkta – ističe Blažević.

Pomoć su zatražili i pacijenti s respiratornim problemima, pogoršanjem kronične opstruktivne plućne bolesti, alergijama koje su aktualne u ovo doba godine te djeca s gripama i virozama.

– Svibanj je ove godine poseban i nikome ne ide u korist. Vremenske neprilike, koje karakterizira stalna izmjena kiše i sunca te temperaturne oscilacije koje su ogromne, značajno utječu na zdravlje svih, a ne samo kroničnih bolesnika s kardiovaskularnim i dišnim tegobama. Bilježimo ozbiljne varijacije krvnog tlaka, anginozne tegobe… – navodi Blažević.

S obzirom na to da meteorolozi idućih dana predviđaju promjenjivo vrijeme, Blažević kroničnim bolesnicima savjetuje redovito uzimanje propisane terapije i više odmora.

– Ovo ističem jer se sve češće susrećemo da starije osobe ukidaju terapiju, smanjuju je, mijenjaju, a to nikako ne bi smjele. Savjet je da se, ako osjetite bilo kakvo pogoršanje, odmah javite obiteljskom liječniku koji će promijeniti terapiju sukladno kliničkoj slici i objektivnoj dijagnozi. To se posebno odnosi na dijabetičare koji često sami ukidaju inzulin, što je nedopustivo. Za ostale građane važna je pravilna, redovita i lagana prehrana obogaćena svježim voćem i povrćem. Poželjno je i smanjiti pušenje, što češće boraviti na svježem zraku, a pomoći će i umjerena tjelesna aktivnost, a sve u skladu s godinama i zdravstvenim statusom – rekla je Blažević.

U posljednja 72 sata Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS javilo se 1.119 pacijenata.

Od tog broja, 801 pacijent zbrinut je u centralnom objektu Hitne pomoći, dok je ostalima medicinska pomoć pružena u pomoćnim objektima na području cijelog kantona.

Osim toga, prema riječima dr. Sane Trhulj, specijalist hitne medicine, zaposlen u Hitnoj pomoći imao je 276 terenskih medicinskih intervencija, od čega 211 kućnih posjeta.

– Tijekom vikenda dogodilo se šest prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno devet osoba pa smo i njima pružili potrebnu liječničku pomoć – dodaje Trhulj.

I proteklog vikenda većina pacijenata stradala je nakon pada na ledu.

– Od jutros imamo više osoba s ozljedama i prijelomima ekstremiteta nakon padova na ulici, a od razdoblja prvih snježnih oborina do 14. siječnja u našu se ambulantu zbog ozljeda javilo 569 osoba, od čega 116 prijeloma, što znači da je došlo do prekida kontinuiteta koštanih struktura i da se radi o prijelomima. Pogođeni su donji ekstremiteti, noge, stopala, potkoljenice, ali i gornji ekstremiteti, najčešće ruke na koje osoba koja je pala najčešće padne, a zatim ozlijedi zglob, nadlakticu, pa čak i rame. Osim toga, imali smo 268 kontuzija, ali i distorzija, odnosno iščašenja i uganuća. Zbog teških ozljeda 309 pacijenata uputili smo na sekundarnu i tercijarnu razinu na daljnju dijagnostičku obradu – naglašava Trhulj.

Prema riječima liječnika, najteže su ozljede glave, kralježnice i prsnog koša.

– Često smo imali pacijente koji su padali na leđa, a zatim glavom ili potiljkom udarali u led. Bilo je i slučajeva ozljeda frontalnog dijela, kao i otvorenih prijeloma. Takve pacijente smo upućivali u Opću bolnicu i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) na daljnju dijagnostičku obradu – kaže Trhulj.

Kaže da je ovih dana povećan i broj oboljelih od respiratornih, kardiovaskularnih, neuroloških i abdominalnih bolesti.

– Rekao bih da su to naši stalni pacijenti u ovo doba godine. Ono na što bi upozorila građane je da je, zbog malo toplijeg vremena, zrak u KS ponovo zagađen, pa se starijim osobama, posebno kroničnim respiratornim bolesnicima, preporučuje izbjegavanje izlaska vani i redovno uzimanje terapije – rekla je Trhulj.

Tokom proteklih novogodišnjih praznika Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo javilo se blizu 2.500 pacijenata.

Prema riječima dr. Amre Avdića, najteža je bila noć sa 1. na 2. januar.

– Novogodišnja noć nije bila tako zahtjevna kao ona od četvrtka do petka kada smo imali izuzetno veliki broj pacijenata unatoč tome što su dežurstva radila. Najviše je bilo pacijenata s neurološkim i kardiološkim tegobama, a potom i s respiratornim problemima. Imali smo povećan broj djece s febrilnim konvulzijama. Također, bilo je i psihijatrijskih slučajeva, što je čest slučaj u vrijeme godišnjih odmora – kaže Avdić.

Dodaje da od jutros imaju ozljede i lomove ekstremiteta zbog padova u snijegu.

– Povećan broj takvih pacijenata očekujemo u večernjim i sutrašnjim jutarnjim satima zbog očekivanog mraza. Što se tiče prijeloma udova, imali smo, da tako kažem, sreće da su do sada bili jednostavni i da neće ostaviti velike posljedice na pacijente. Također, od jutros imamo povećan broj osoba s visokom temperaturom, gušenjem i simptomima gripe. Takva se stanja liječe simptomatski. Općenito, takvim osobama savjetujemo da se obrate svom obiteljskom liječniku u Domu zdravlja kojem pripadaju, jer su opremljeni potrebnim laboratorijem, rendgenom i svim ostalim pratećim službama – kazao je Avdić.

Najluđa vatra, kako zovemo doček Nove godine, za većinu je noć veselja, veselja i zabave.

Ali za mnoge službe koje rade ta noć ne predstavlja samo običnu noćnu smjenu, već i puno više posla i posla.

Oni koji u to vrijeme imaju najviše posla svakako su djelatnici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, od liječnika, medicinskih tehničara do vozača.

Svjedoci smo da je pravilo da svaki doček Nove godine ti ljudi imaju pune ruke posla, a dužni su svima pomoći. Prijašnjih godina bilo je raznih stanja, od ozljeda i amputacija prstiju zbog uporabe pirotehnike, ozljeda u tučnjavama, do alkoholiziranosti i konzumiranja raznih droga.

Kontaktirali smo Službu hitne pomoći Kantona Sarajevo, koja nam je ispričala kako je protekao ovaj doček Nove godine.

– Novogodišnja noć kod nas je prošla uobičajeno. Sinoć smo imali pet izvanrednih ekipa, koje su pratile sve javne događaje u Sarajevu i koncert koji je bio ispred SCC-a. U 24 sata nam se javi otprilike 400 do 500 pacijenata, ovisno je li vikend ili praznik.

Ono što je simptomatično, imali smo veliki broj akutnih pijanstava, posebno među mladima. I, nažalost, konzumiranje različitih vrsta droga. Što se tiče dočeka Nove godine, relativno nije loše, s obzirom da je grad bio krcat. Ta akutna alkoholizirana stanja koja vozimo u bolnicu za nas nisu ništa neobično. Za to smo se već pripremili – kaže specijalist hitne medicine dr. Mirsad Hošić.

Zanimalo nas je ima li ozljeda uzrokovanih uporabom pirotehnike.

– Od upotrebe petardi i pirotehnike nije bilo ozlijeđenih. Prošle godine je bilo doista puno takvih slučajeva, ove godine ne. Bilo je ozljeda, posjekotina na staklu od razbijanja čaša i padova u pijanstvu.

Što se tiče mladih koji konzumiraju droge, apelirao bih da nam to odmah kažu jer oni uvijek skrivaju, neće priznati. Kažu da su samo konzumirali alkohol.

Budući da se u tim slučajevima javlja tahikardija (ubrzan rad srca), a imamo i kronične bolesnike s upravo tim simptomom, u tim situacijama postupamo potpuno drugačije. Daju se različiti lijekovi i različite terapije. Dakle, ako ste konzumirali drogu, da vam pomognemo, recite nam, i recite nam šta ste konzumirali – kaže dr. Mirsad Hošić.

Liječnica dodaje i kako je doista neobično da već od ranog jutra imaju punu ambulantu pacijenata, što dosad nije bio slučaj.

– Prvi siječanj bio je stvarno miran dan, obično pacijenti dolaze tek navečer, ali danas je gužva. Zaista neobično. Ima tu i mamurluka, naravno, ali koga god pitamo je li pio, kaže da nije.

Osim toga, imamo kronične srčane i plućne bolesnike koji dolaze zbog zagađenog zraka, a akutne su i viroze – zaključuje dr. Hošić.