Hoće li borci u Federaciji BiH dobiti dugo očekivani borački dodatak prije oktobarskih izbora moglo bi se znati već sljedećeg tjedna.

Parlamentarna većina u Federaciji BiH, kako saznaje Faktor, pokušava riješiti “rajske muke” i zakazati hitnu sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj bi razmatrali zakone koji u ladicama čekaju parlamentarnu proceduru.

Faktor doznaje da su pregovori parlamentarne većine u FBiH u tijeku i da se pokušava dogovoriti dnevni red te da bi sudbina ove sjednice trebala biti poznata u petak.

Sve što se događa u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH još jednom je samo potvrdilo staru formulu domaćeg političkog opstanka – socijalni mir i empatiju prema najosjetljivijim kategorijama najlakše je “naći” neposredno pred otvaranje biračkih mjesta.

Dragan Mioković, zamjenik predsjednika Kluba Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, potvrdio je za Faktor da su točne informacije da su pregovori oko sazivanja hitne sjednice u toku.

Na upit je li točna informacija da je Vlada Federacije BiH povukla neke zakone iz redovne procedure i vratila ih u hitnu proceduru, a među njima je i Prijedlog zakona o boračkom dodatku, Mioković je potvrdio da jest, te da bi na dnevnom redu trebao biti i set zakona o elektronskim uslugama i plaćanjima koji je usvojio Dom naroda FBiH.

Riječ je o zakonima koji su ranije usvojeni u Zastupničkom domu FBiH, ali je HDZ imao amandmane u Domu naroda, pa se sada Zastupnički dom mora ponovo izjasniti o tim amandmanima. Riječ je o Zakonu o platnim uslugama, Zakonu o elektroničkom novcu, Zakonu o računima za platni promet, Zakonu o bankama (izmjene), Zakonu o mikrokreditnim organizacijama (izmjene) i Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga (izmjene).

Na pitanje Faktora da li je točno da će na dnevnom redu biti imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH, Mioković je rekao da je moguće da će ta točka biti na dnevnom redu, ali da Naša stranka to neće podržati.

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da je čuo da su u toku pregovori oko sazivanja hitne sjednice, ali da nije siguran hoće li do sjednice i doći.

Ističe da je dobio informaciju, neprovjerenu, da je Vlada FBiH povukla zakone iz procedure, da bi ih ponovo vratila u Parlament, ali sada pod oznakom hitno.

– Nisam optimista, vidjet ćemo što će biti – kaže Zaimović.

Proteklog vikenda i prvog radnog dana tekuće sedmice više od 1.500 pacijenata zatražilo je pomoć u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS.

Zabilježen je veći priljev pacijenata u klinike, ali i na teren, što u Hitnoj pomoći pripisuju povećanom kretanju stanovništva, turista koji posjećuju Sarajevo.

Više temperature zraka i povećana vlaga nikome ne prijaju, a posebno su ugroženi kronični bolesnici, prvenstveno kardiovaskularni i dišni problemi (bronhitis, astma), ali i mladi koji se ne ponašaju u skladu s vremenskim prilikama.

Ipak, hitne službe posebno skreću pozornost na povećan broj ozlijeđenih osoba, od kojih su neki i hospitalizirani, kao posljedicu korištenja mobilnog romobila, skutera, bicikla i motocikla.

– Nisu prijevozna sredstva, namijenjena su spašavanju u nekim ekstremnim uvjetima, sportskim aktivnostima. Međutim, toga se više nitko ne pridržava, a kao posljedicu njihove nekontrolirane upotrebe imamo veliki broj ozlijeđenih od kojih smo neke morali poslati u bolnicu. Kada je riječ o ozlijeđenima, riječ je o svim starosnim dobima, što znači da ima i maloljetne djece – kaže prim. dr.sc. Melita Stanić, spec. hitne medicine.P

Najčešće su ozljede glave, ekstremiteta, prsnog koša i abdomena.

Zbog svega toga iz hitne službe svim sudionicima u prometu skreću pozornost na oprez.

– Zbog vrućine svi su nestrpljiviji, nervozniji, a koncentracija slabi, zbog čega se češće događaju prometne nesreće. Stoga apeliramo na vozače, posebno one koji voze mobitele, motocikle i bicikle, jer su oni najugroženiji sudionici u prometu, da budu maksimalno oprezni, a nadležne policijske službe da pojačaju kontrole na cestama – kaže Stanić.

Meteorolozi idućih dana najavljuju još toplije vrijeme s temperaturama do 37 Celzijevih stupnjeva.

Visoke temperature ozbiljno opterećuju organizam, tjeraju srce na ubrzani rad i uzrokuju pojačano znojenje.

Vrućine ne prijaju nikome, a posebno su ugroženi kronični bolesnici.

Stoga Stanić savjetuje ograničenje kretanja i težih aktivnosti između 10 i 17 sati.

– Kronični bolesnici trebali bi redovito uzimati propisanu terapiju. Svima je hidracija na prvom mjestu, a to znači piti vodu prije nego što osjetite žeđ. Izbjegavajte kofein, alkohol i gazirana pića. Važni su redoviti obroci obogaćeni svježim voćem i povrćem. Lagana, svijetla, široka odjeća od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila) rashladit će tijelo. Zaštitite glavu šeširom, a oči sunčanim naočalama. Preporuča se noću i rano ujutro prozračiti prostorije u kojima boravite, a danju spustiti rolete i zatvoriti prozore. Ono što bih također istaknula je da djecu nikako ne treba ostavljati samu u automobilu. niti minutu. Temperatura u automobilu može porasti za 20 stupnjeva u samo 10 minuta i tako postati smrtonosna – rekao je Stanić.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u protekla 72 sata imao je 20 posto veći priliv pacijenata od uobičajenog.

U navedenom razdoblju pomoć u ovoj zdravstvenoj ustanovi zatražilo je 1.500 pacijenata, od čega 1.250 u centralnoj, a još 250 u Hitnoj pomoći.

Obavljeno je i 250 intervencija na terenu i 179 kućnih posjeta.

U posljednja 72 sata liječnici hitne pomoći obavili su pet reanimacija, od kojih su dvije bile mlađe od 25 godina, a zbrinuli su ozlijeđene nakon osam prometnih nesreća.

– Najviše nam se javljalo pacijenata s kardiovaskularnim i neurološkim bolestima. Kada je riječ o reanimacijama, srećom svi su uspješno reanimirani i upućeni na daljnje liječenje. Nažalost, i to moram istaći, srčani zastoji su u posljednje vrijeme vrlo česti, ali ono što zabrinjava jeste da sve više pogađaju mlade ljude – kaže dr. Nejra Jonuz-Gušić, specijalistica urgentne medicine.

Dodaje kako vrijeme uvelike utječe na kardiovaskularne i neurološke probleme, a pacijenti se najčešće žale na povišeni krvni tlak, aritmije, bolove u prsima, a zabilježen je i povećan broj moždanih udara.

– Očito je da dobna granica za infarkt i moždani udar više ne postoji i da sve više mladih ljudi prolazi kroz takva stanja. Zato je poruka da svi trebamo biti oprezni, slušati tijelo i raditi na prevenciji. Liječnici u posljednje vrijeme sve više ističu kako je dobna granica za srčane bolesti i srčani zastoj gotovo neprepoznatljiva – dodaje Jonuz-Gušić.

Značajan je i broj osoba s respiratornim problemima, što je, ističu u Hitnoj pomoći, za očekivati ​​u ovo doba godine kada vladaju razni alergeni.

– To je razdoblje kada astmatičari imaju pogoršanja, a tu su i kronični i alergijski bronhitisi. Javljaju nam se i oni s ozljedama ekstremiteta, jer mnogi od njih su vani, obrađuju zemlju, izvode građevinske radove – naglašava Jonuz-Gušić.

S obzirom na to da meteorolozi za naredne dane najavljuju visoke temperature, iz sarajevske Hitne pomoći upozorili su građane na oprez.

– Toplinski valovi polako postaju uobičajena pojava u našim krajevima, zbog klimatskih promjena. U takvim stanjima iznimno je važno pridržavati se preporuka liječnika, posebice onih koje se odnose na kronične bolesnike, starije osobe, djecu i trudnice. Kronični bolesnici trebali bi redovito uzimati propisanu terapiju i nikako ne izlaziti vani između 10 i 17 sati. osim ako baš moraju. Radove treba završiti rano ujutro i navečer, a tijekom dana boraviti u prostorijama zaštićenim od sunca.

Svima je važno ne preskakati obroke i jesti laganu sezonsku hranu bogatu voćem i povrćem. Izbjegavajte teške, masne i začinjene obroke. Vrlo je važno piti dovoljno tekućine kako biste izbjegli dehidraciju. Najbolja je obična voda i negazirana pića poput limunade i biljnih čajeva. Izbjegavajte pića s kofeinom, alkoholom i šećerom jer mogu uzrokovati veću dehidraciju. Poželjno je tuširati se mlakom vodom i nositi prozračnu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila) – preporučuje Jonuz-Gušić.

A pravilnim hlađenjem prostora u kojem boravite izbjeći ćete zdravstvene probleme.

To znači da za vrijeme vrućina, prema riječima liječnika, razlika u temperaturi vani i u stanu i automobilu ne smije biti veća od 10 Celzijevih stupnjeva.

– Recimo, ako je vani 40 stupnjeva, nije normalno da klima u stanu bude na 19 stupnjeva. Jer kad smo u hladu krvne žile nam se skupe i onda imate jedan tlak. Čim izađete van, kod naglog pada tlaka krvne žile se automatski rašire (prošire), a to može biti praćeno kolapsima i još težim stanjima – rekla je Jonuz-Gušić.

Prijedorski vatrogasci su jučer (1. juna) imali nesvakidašnju intervenciju.

Kako su objavili na svojoj Facebook stranici, vatrogasci su skidali prsten s ruke.

Sve se odigralo na hitnoj pomoći.

– Vatrogasci “naoružani” svim raspoloživim priručnim alatima pokušavaju skinuti prsten s iznimno tvrdog materijala – napisali su vatrogasci na Facebooku uz nekoliko fotografija tog čina.

Prava drama odvijala se danas u Kantonalnoj javnoj ustanovi Gerontološki centar Sarajevo.

Nakon što je prilikom sastanka s direktorom ustanove Mirzom Musom jednoj uposlenici pozlilo, pozvana je hitna pomoć, a ubrzo je stigla i policija, nakon čega su svi uposlenici izašli ispred centra u znak podrške svom kolegi.

Problemi u Gerontološkom centru traju godinama, a ovih su dana kulminirali nakon što radnicima nije isplaćena travanjska plaća.

Medicinska sestra Elma Đipa u Gerontološkom centru radi 19 godina.

Kaže da su radnici danas u 10.30 sati, tijekom pauze, održali interni sastanak ne želeći, kako je dodala, stvarati bilo kakve tenzije.

– Jučer smo imali sastanak sa Enesom Šabićem, predsjednikom Koordinacionog odbora sindikalnih organizacija državnih službenika KS, koji nas je obavijestio da nema aprilskih plaća, a da obavijestimo sve radnike danas da je direktor Centra razgovarao telefonom s premijerom KS Nihadom Ukom, koji mu je prvo rekao da su plaće isplaćene, a nakon drugog poziva da će nekolicini biti isplaćene plaće. Naravno, to nije točno, nitko od zaposlenika do danas nije primio travanjsku plaću.

Međutim, direktor je jutros obaviješten da je u centru došlo do pobune protiv njega, nakon čega je mene i kolegicu Edinu Suljagić, predsjednicu sindikata, pozvao u ured. Njegovo obraćanje je bilo neprimjereno, rekao nam je da lažemo i širimo neistine. Kolegici se nekoliko puta unio u lice i rekao joj da laže, nakon čega joj je pozlilo. U prvom trenutku sam kao medicinska sestra učinila što sam mogla, a onda je stigla Hitna pomoć, a nakon toga i dvije policijske patrole koje su uzele izjave od pravih radnica – kaže Elma i dodaje da je najvažnije da je njena radna kolegica dobro i da se smirila.

Nakon što im je kolegi pozlilo, svi djelatnici Gerontološkog centra, u znak solidarnosti, prema riječima Đipe, izašli su ispred te ustanove.

– Nije to bio štrajk, niti pobuna, kolege su napustili svoja radna mjesta kada je korisnicima podijeljen ručak i terapija – istaknuo je Đipa i dodao da su svi djelatnici Gerontološkog centra danas pokazali zajedništvo.

– Došli su svi, neki s bolovanja, godišnjeg odmora, svi smo plakali, to je bio okidač koji nas je spojio. Naša poruka je da je dosta. Opterećenje je ogromno, imamo više od 200 korisnika, a rade jedna ili dvije medicinske sestre. Direktor zaposli neke radnike, ali ne može osigurati plaću ni onima koji su već zaposleni – navodi Đipa.

Ravnateljica im se, kaže, pismeno obratila da je moguće da neće dobiti travanjsku plaću.

– U tom dokumentu je naveo da nećemo dobiti plaće zbog sudske presude koju je primio naš kolega, a koja iznosi 200.000 KM, te da će tranša ići na to. No, poručujemo mu da ćemo, ako se ništa ne promijeni, u narednom razdoblju organizirati i polusatni štrajk upozorenja prije generalnog štrajka – istaknuo je Đipa.

Prema riječima radnika, problemi u Gerontološkom centru počeli su 2024. godine i da su znali da će se to dogoditi.

Potvrdila je to Edina Bahtanović, medicinska sestra i predsjednica Osnovne sindikalne organizacije Sindikata radnika u zdravstvu KS.

– Proteklih mjeseci stalno je kasnila plaća, a onda nam je direktor predočio neki svoj interni akt da se plaća isplaćuje 10. u mjesecu. Pristali smo i na to, ali sada je nema. Ljudi su u šoku, banke zovu za kredite, mnogi su bolesni od raka, imaju djecu, obitelj treba prehraniti – kaže Bakhtanović.

Prema njezinim riječima, ima još presuda po tužbama radnika, koje su se odnosile na njihov radno-pravni status, a koje im se sada moraju isplatiti iz novca koji bi trebao ići na plaće.

– Neke tužbe su iz ranijeg perioda, ali neke su podignute i u mandatu sadašnje direktorice, poput otkaza doktorici i kolegici Merimi Šahić, koja se vratila na posao. I ravnateljica je bez ikakve osnove dala otkaz liječniku. Čovjek se igra našim životima.

Prema našim saznanjima, riječ je o oko 35.000 KM koliko treba platiti doktoru i skoro 15.000 maraka kolegi Šahić. To nam govori da se ne možemo igrati i otpuštati ljude da bi sutra ispaštali radnici, a ne direktor koji ih je smijenio. Svaku parnicu koju je izgubio neka plati iz svog džepa – rekao je Bahtanović.

Osvrnula se i na kolegu koji se danas razbolio te navela da se direktor često ponaša tako da grdi radnike.

– Prethodno smo davali izjave o tome što se događa i što će se događati u Gerontološkom centru. Danas vidimo da smo bili u pravu – dodao je Bahtanović.

Danas su u Gerontološki centar stigli Senad Sadiković, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS i Enes Šabić, koji su održali sastanak sa direktorom Musom.

Sadiković je direktoru jasno dao do znanja da sindikat zanima samo kada će radnici dobiti travanjsku plaću.

– Za ovaj problem znamo od 2024. godine. Pokušali smo s vama nešto popraviti, da zajedno idemo prema rješenju problema. Politika nas ne zanima, a ona vas je postavila. O svemu što se događa u centru bili ste dužni obavijestiti osnivača. Sad kažete da ste došli do zida, ali zaposlenici nisu došli samo do zida, ne mogu svom djetetu platiti školarinu, račune, osnovne životne namirnice. Vi ste stvorili ovaj problem jer ste trebali upaliti alarme 2024. godine kada smo razgovarali o problemima. Nisi htio. Nego, politika je upravljala tobom. Sada ste došli do zida i pitate se kako ćete pronaći 200.000 KM? Nas to ne zanima. Zovite premijera, ministra financija, zaposlenici neće ispaštati i to je sigurno – demantirao je Sadiković.

Rekao je da Sindikat ima sve informacije o stanju u Gerontološkom centru.

– Zaposliš radnike, a ne možeš isplatiti plaće. Imate osam odvjetnika za 150 ljudi. Kako Vam ide izvještaj o radu, finansijski izvještaj na Skupštini KS? Dobili ste mandat, niste digli uzbunu, zašto ste mislili da će se to samo od sebe riješiti? Ovo je pokazatelj da niste ništa pokušali učiniti. Radnike morate pogledati u oči i reći im da ste vi krivi za ovakvo stanje. U koordinaciji smo i znamo koliki je proračun, koliko ima novca i koje su poteškoće. Ali vi ste svojom politikom doveli do takvog stanja – naglasio je Sadiković.

Kako doznajemo, Sadiković je u devet sati ujutro (14. svibnja) kao predsjednik Kantonalnog odbora Saveza samostalnih sindikata FBiH sazvao hitnu sjednicu na kojoj je odlučeno o daljnjim koracima i eventualnoj obustavi rada Gerontološkog centra.

Mirza Musa, sadašnji direktor Gerontološkog centra, kojeg je na tu funkciju predložila Naša stranka, dospio je u centar pažnje 2022. godine nakon što su mediji objavili da je fizički napao učenika Osnovne škole Safvet-bega Bašagića.

Dolaskom proljeća i toplijih dana većina građana odlazi u prirodu. No, jedna od skrivenih opasnosti je pojava krpelja. Iako su maleni i možda ih nećete ni primijetiti, ovi insekti mogu izazvati brojne probleme u tijelu. Jedna od njih je lajmska bolest koja može izazvati čitav niz problema u organizmu.

Gotovo svakog proljeća postavljamo si isto pitanje – trebamo li krpelja izvaditi sami ili to prepustiti liječnicima.

Odgovore smo potražili u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS.

Kako kažu, nakon povratka iz prirode potrebno je pažljivo pregledati cijelo tijelo, posebno kod djece, jer se krpelj može zavući na mjesta koja vam nikad ne bi pala na pamet. Najvažnije je reagirati na vrijeme i ukloniti krpelja što prije. Što duže kukac ostane u tijelu, veće su šanse za komplikacije.

– Ako se radi o manjem krpelju, te ako na mjestu uboda nije zašao duboko u kožu, već površinski, možete ga sami ukloniti. Nije kompliciran postupak. U ljekarnama možete kupiti poseban instrument za vađenje krpelja, a možete ih vaditi i običnom pincetom. Ako pacijent uspješno ukloni cijelog krpelja, nema potrebe javljati se liječniku. Mjesto ubrizgavanja treba očistiti nekim lokalnim dezinficijensom.

Međutim, ako je prodro dublje u kožu, to mora učiniti liječnik. Ako sami vadite duboko ukorijenjenog krpelja, može se dogoditi da to ne učinite kako treba i neki dijelovi ostanu. U tom slučaju svakako otiđite na hitnu. Na primjer, nije isto koji dio krpelja ostaje. Ako noga ostane, nije opasno, jer će nakon nekog vremena sama izaći. Opasno je ako ostane glava krpelja. Taj dio može ispuštati otrove – kaže za Faktor specijalist urentne medicine dr. Amar Kadrić.

Naš sugovornik dodaje kako je relativno mali broj krpelja zaražen bakterijom Borrelia burgdoferi, koja je uzročnik Lajmske borelioze. Problem nastaje ako zaraženi krpelj ostane u koži 48 sati ili duže. Tada nastaju komplikacije.

– Simptomi se javljaju tek nakon desetak dana. Ono što savjetujemo pacijentima je da se odmah jave liječniku ako primijete bilo kakvo crvenilo oko mjesta uboda ili ako se na tom mjestu stvori crveni prsten. To bi mogao biti pokazatelj da se nešto događa u tijelu – kaže dr. Kadrić.

Problem nastaje ako ne primijetimo ubod krpelja, te ako on dugo ostaje u tijelu. Komplikacije mogu varirati od bezopasnih do ozbiljnih, poput lajmske bolesti.

– Može biti i obična komplikacija, primjerice upalni odgovor organizma na strano tijelo, a da se ne razvije neka bolest. Određeni krpelji mogu prenijeti određene vrste virusa koji mogu uzrokovati meningoencefalitis i meningitis. Zato, osim samog vađenja krpelja, u slučaju crvenila treba učiniti i serološke pretrage, kako bi se uključila odgovarajuća terapija.

Najozbiljnija komplikacija je lajmska bolest. Ova bolest ima nekoliko faza. Možete osjetiti slabost, malaksalost, bolove u zglobovima. Tada mogu biti oštećeni neki organi, uglavnom srce. Javljaju se poremećaji srčanog ritma, javljaju se aritmije. Dolazi i do poremećaja u radu bubrega. Liječenje se provodi antibioticima, najčešće doksiciklinom, a u težim slučajevima ceftriaksonom. U kasnim stadijima može dovesti do dugotrajnog artritisa i teških neuroloških oštećenja. To su najteže komplikacije. Liječenje je dugotrajno – zaključuje za Faktor specijalist urgentne medicine iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS dr. Amar Kadrić.

Nakon smrti 35-godišnjeg Mirze Čengića iz Sarajeva, koji je preminuo u petak (17. travnja), ni 20 minuta nakon što je liječnica Zavoda za hitnu medicinu u Zadru procijenila da nije vitalno ugrožen i da mu nije potrebna hitna bolnička pomoć, reakcije javnosti i struke ne prestaju.

Prema riječima njegovih kolega, Čengić se 17. aprila oko četiri sata poslijepodne požalio na trnce u ruci i lijevoj strani tijela, nakon čega su ga dvojica kolega odvezla na Hitnu pomoć.

Tamo su mu izmjerili tlak i rekli da se u ponedjeljak javi u lokalnu kliniku ako mu ne bude bolje.

Ni 20 minuta nakon što su krenuli za Ražanac, nedaleko od benzinske pumpe Tri Bartola, Mirzino srce je prestalo kucati.

Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila je da će poslati inspekciju u Zavod za hitnu medicinu u Zadru, a Liječnička komora zatražila je i dokumentaciju o slučaju.

Također, pokrenut je interni stručni nadzor Zavoda nad liječnikom Bornom Škibolom koji je pregledao preminule.

O ovom tragičnom slučaju danas je za Dnevnik Nove TV govorila Aida Čengić, majka preminulog Mirze.

Kaže da još nije svjesna da je izgubila dijete.

– Zdravo dijete pošalješ da zaradi džeparac, a oni ga vrate u gajbi. Vjeruj mi, sad nisam ni svjestan. Jutra su najgora, kad nas četvero ustanemo, to je katastrofa. To još nikome nije palo na pamet. Bili smo jučer na groblju, čitali te vijence i gledali ih. Čovjek ne može vjerovati da tu leži dijete od 35 godina – kaže Aida Čengić.

Kako kaže, lakše bi joj bilo da je znala da mu netko na hitnoj želi pomoći, samo da ga je zadržala sat vremena.

– Samo da ga je zadržao, možda bi ostao u bolnici, nitko ne zna. Ali izbaciti ga van i reći mu da ide kući i da je dobro, a napisali ste dijagnozu da ima visok tlak i da je momku od 35 godina otkucaji srca 107… Pustio ga je nakon 20 minuta. Dijete mi je umrlo na ulici, doslovno u autu. A navodno je isti doktor dolazio na reanimaciju – rekla je Aida.

Mirzu je, dodala je, voljelo cijelo Sarajevo.

– Bio je tako nasmijan i drag. Svi su ga voljeli. Zvao me majkom. Ne mogu opisati koliko je sretno dijete bio. Ljudi zovu, ne mogu vjerovati. Nikada se ni s kim nije svađao, tukao. I samo zato sam došla, da se to još nekome ne dogodi – rekla je Aida Čengić za Dnevnik Nove TV.

Dolaskom proljeća i promjenjivog vremena sve više građana dolazi liječniku zbog simptoma poput kihanja, curenja nosa i kašlja. No, kako upozoravaju iz Hitne pomoći, mnogi ne znaju razlikovati sezonske alergije od prehlade, zbog čega često dolazi do pogrešnog liječenja.

Liječnici također savjetuju da ne uzimate lijekove na svoju ruku, jer terapija prehlade i alergije nije isto. Dok se prehlade liječe simptomatski odmorom i unosom tekućine, alergije često zahtijevaju antihistaminike i druge specifične terapije.

– U posljednje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se žale na respiratorne probleme, ali u velikom broju slučajeva nije riječ o prehladi, već o alergijskim reakcijama – kaže dr. Zlatka Pintol iz sarajevske Hitne pomoći.

Iako se simptomi na prvi pogled mogu činiti sličnima, razlike su značajne.

Prehlada je virusna infekcija koja se najčešće javlja umorom, grloboljom, povišenom temperaturom i općom slabošću. Simptomi se razvijaju postupno i obično traju nekoliko dana do tjedan dana.

S druge strane, alergije nastaju kao reakcija organizma na pelud, prašinu ili druge alergene. Karakterizira ih intenzivno kihanje, svrbež očiju i nosa, suzenje očiju, ali bez povišene temperature. Simptomi mogu trajati tjednima ili čak mjesecima sve dok je osoba izložena alergenu.

Liječnici posebno ističu da je važno obratiti pozornost na trajanje i popratne simptome.

– Ako nema temperature, ali su prisutni svrbež i dugotrajno kihanje, riječ je o alergiji. U tom slučaju preporuča se izbjegavati alergene i posavjetovati se s liječnikom. Dakle, aktivacija alergije mora biti nakon kontakta s alergenom, na što je osoba alergična. Najčešće je to alergija na pelud, ambroziju, brezu, neku vrstu hrane, najčešće orašaste plodove – dodaje dr. Pintol.

Liječnici savjetuju da osobe koje prvi put imaju izražene simptome dođu na pregled, kako bi se utvrdio uzrok i propisala odgovarajuća terapija. Poznato je da u nekom trenutku života možete postati alergični na nešto na čemu nikada niste bili. Također, osobe s dijagnosticiranom alergijom trebaju se javiti liječniku u slučaju pogoršanja simptoma.

– Svako iznenadno gušenje znak je za uzbunu i razlog da hitno pozovete hitnu. Posljedice mogu biti katastrofalne. Također, u slučajevima kada se jave poteškoće s disanjem, stezanje u prsima ili izrazito jak kašalj – kaže za Faktor dr. Zlatka Pintol iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

U sezoni cvatnje, kada je koncentracija peludi u zraku visoka, broj alergijskih reakcija dodatno raste, zbog čega liječnici apeliraju na građane da prate simptome i potraže stručnu pomoć.

Pravodobnom reakcijom mogu se spriječiti komplikacije i značajno ublažiti simptomi.

U kragujevačkom naselju Korićani dogodila se tragedija kada je preminula beba koju je vozilo Hitne pomoći prevezlo u bolnicu.

– Beba je bila u teškom zdravstvenom stanju i kolima Hitne pomoći prebačena je u bolnicu. Međutim, dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo upravo to vozilo Hitne pomoći, rekao je za RINU izvor upoznat s ovim tragičnim događajem. Bljesak.

Kako se doznaje, smrt bebe nije posljedica ove prometne nesreće, već je umrla zbog vrlo teškog zdravstvenog stanja.

Daljnjom istragom utvrdit će se sve okolnosti koje su dovele do ovog tragičnog događaja.

U narodu se ukorijenila izreka “Ožujak nosi krhotinu”. Zvuči grubo, neprikladno…

U ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, sije se krumpir, luk, salata. Nakon što udari treći ometač, voćke se orezuju i cijepe. Inače, ovo razdoblje u narodu, početak proljeća, oduvijek se naziva “sezona šuga” jer obično izaziva manje ili veće zdravstvene probleme kod većine ljudi, čiji je imunitet iscrpljen pred kraj zime, a koji su u ovoj promjeni godišnjeg doba skloni raznim virozama.

U ožujku, vjeruje se, stari i bolesni umiru češće nego inače.

Dakle, prvi proljetni mjesec sa svojom promjenjivom klimom utječe na zdravlje starijih, srčanih i težih srčanih problema, pa se događa da ti ljudi umiru u ožujku. Ovdje se njihovo zdravstveno stanje uspoređuje s tvorom.

Da li je to zaista tako, pitali smo Adema Zalihića, doktora iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

– Izreka možda nije primjerena, ali je točna i istinita. To su ljudi koji su zbog zdravstvenih problema osjetljiviji. Naime, ožujak je vrlo promjenjiv mjesec, s temperaturnim oscilacijama. Bila je zima, hladno, a čim zatopli svi se opuste. Priroda se budi, ali se bude i bolesti – kaže Zalihić.

Doktorica ističe da se događa da nas ožujsko sunce prevari pa se ne obučemo kako treba, već se previše raskomotimo, što kod osoba oslabljenog imuniteta može dovesti do prehlada i komplikacija.

– U tom razdoblju posebno su ugroženi srčani i plućni bolesnici. Čak i zdravi ljudi teže podnose vremenske promjene, a kamoli kronični bolesnici. Treba ih posebno zaštititi. Netko tko ima određene srčane probleme doista može lako podnijeti te promjene. Riječ je o stanju krvnih žila. Promjene vremena mogu utjecati na krvne žile. Oscilacije temperature i tlaka često uzrokuju skokove krvnog tlaka, glavobolje, vrtoglavice i umor, osobito kod, kako sam već rekao, kroničnih bolesnika. Ključna je redovita terapija, adekvatna hidracija, umjerena fizička aktivnost i prilagođavanje ishrane – kaže Zalihić.

Ključno je na vrijeme prepoznati jesmo li ugroženi. Treba obratiti pozornost na bolove u potkoljenicama pri hodu (arterije), otekline, osjećaj težine i proširene vene te vrtoglavicu ili zamagljen vid.

Nagle promjene temperature i atmosferskog tlaka u ožujku opterećuju kardiovaskularni sustav.

Na naše pitanje da li je u martu zaista povećan broj pacijenata na Hitnoj pomoći, dr. Zalihić za Faktor kaže:

– Da, tako je. Dolazi do suženja krvnih žila, pa imamo veliki broj srčanih i moždanih udara, vrlo često sa smrtnim ishodom.