U Vitezu je danas obilježena 34. obljetnica osnivanja Glavnog stožera HVO-a, kojoj je nazočilo izaslanstvo HNS-a na čelu s Daganom Čovićem, prvim čovjekom HDZ-a, a govorio je i ratni zločinac Tihomir Blaškić.

Kako je priopćeno iz HNS-a, Čovićeve udruge, Blaškić je rekao da osnivanje Glavnog stožera nije samo vojna odluka, već odluka o opstanku, obrani i budućnosti hrvatskog naroda u BiH.

– Podsjetio je na brojne žrtve u Vitezu i srednjoj Bosni, poručivši kako istina o stradanju Hrvata u BiH postoji, ostaje trajna i neuništiva – javlja HNS.

Tihomir Blaškić je optužen po osnovi individualne kaznene odgovornosti i zapovjedne odgovornosti za zločine hrvatskih snaga od svibnja 1992. do siječnja 1994. godine nad Bošnjacima tijekom etničkog čišćenja Lašvanske doline, što uključuje zločine protiv čovječnosti (čl. 5. – progon na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi), teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. (čl. 2. – namjerno ubijanje, masovno uništavanje imovine, nečovječno postupanje, uzimanje civila za taoce, nanošenje teških patnji), te povrede zakona i običaja ratovanja (čl. 3. – protupravni napadi na civile i civilne objekte, uništavanje vjerskih objekata, ubojstva). Prvotnom optužnicom “Lašvanska dolina” od 10. studenoga 1995. bio je optužen zajedno s još petoricom optuženika Dariom Kordićem, Marijem Čerkezom, Zlatkom Aleksovskim, Ivanom Šantićem i Perom Skopljakom, no nakon presuda Dariju Kordiću i Mariu Čerkezu optužnica je razdvojena.

Blaškić se dragovoljno predao 1996., a 2000. je osuđen na 45 godina po svim točkama optužnice. Nakon žalbenog postupka izrečena je pravomoćna kazna od devet godina zatvora. Iz zatvora je pušten 2004. godine.

Čović je na današnjoj komemoraciji u VItezu istaknuo važnost očuvanja “političke stabilnosti, institucionalne ravnopravnosti hrvatskog naroda i trajnog poštivanja uloge i žrtve HVO-a u obrani hrvatskog naroda i BiH”.

– Govoreći o važnosti zajedništva, kazao je kako hrvatski narod u BiH mora ostati politički organiziran i jedinstven, unatoč izazovima i različitim tumačenjima povijesti – navedeno je.

Čović je poručio da se “žrtva hrvatskih branitelja ne smije zaboraviti te da je dužnost današnjih generacija čuvati istinu o Domovinskom ratu i spriječiti njezino iskrivljavanje”.

Posebno je istaknuo kako u ovom procesu nema mjesta podjelama unutar hrvatskog naroda, već samo zajedništvu i odgovornosti prema onima koji su dali svoje živote za slobodu.

Kako je priopćio HNS, program obilježavanja započeo je misom u župnoj crkvi, položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomen obilježja u Križančevu Selu za poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve rata.

Središnji svečani dio programa nastavljen je u motelu Bor, gdje je minutom šutnje odana počast svim poginulim, umrlim i nestalim pripadnicima HVO-a.

– Važno je očuvati stečevine Domovinskog rata i zajedništvo hrvatskog naroda – istaknuo je član Organizacijskog odbora umirovljeni general Vlado Jurić.

– Svi smo svjesni što je opstojnost Viteza značila za Hrvate Lašvanske doline, ali i uopće opstojnost Hrvata na području Bosne i Hercegovine – rekao je načelnik Općine Vitez Boris Marjanović.

U izaslanstvu su bili i izaslanica u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Ilija Nakić, voditelj odjela za branitelje HNS-a HNS-a Mladen Begić, član Predsjedništva HNS-a Miro Grabovac Titan, ministar obrazovanja, mladih i znanosti u Vladi Srednjobosanskog kantona Bojan Domić, predsjedavajući HNS-a. skupštine SBK Dražen Matišić, predsjednik Udruge ratnih odlikovanika HVO HB Lazar Martinović.

Hrvatski narodni sabor (HNS) Bosne i Hercegovine uputio je poruku potpore kardinalu Vinku Puljiću upozoravajući na pokušaje diskreditacije onih koji zagovaraju ustavnu ravnopravnost.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine izražava punu potporu kardinalu Vinku Puljiću, koji je posljednjih dana trpio neprimjerene javne napade radikalnih bošnjačkih krugova zbog jasnih i principijelnih stavova o nužnosti pune ravnopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

U svom pastoralnom djelovanju kardinal Puljić dosljedno se zalaže za dijalog, mir, međusobno poštovanje i ustavnu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine.

Njegove poruke nikada nisu bile usmjerene ni protiv koga, već predstavljaju odgovoran poziv na poštivanje temeljnih ustavnih načela na kojima počiva BiH.

Pokušaji diskreditacije i javnog pritiska na kardinala Puljića zbog iznošenja stavova o pravima hrvatskog naroda predstavljaju nedopustiv napad na slobodu govora, ali i na pravo hrvatskog naroda da legitimno zastupa svoje političke i društvene interese.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine poziva na međusobno uvažavanje, smirivanje političkih tenzija i odgovoran javni dijalog, uz puno poštivanje ustavnog ustroja Bosne i Hercegovine i ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda.

HNSBiH će i dalje ostati predan zaštiti legitimnih prava hrvatskog naroda i izgradnji stabilne, europske i funkcionalne Bosne i Hercegovine.

Istodobno, HNSBiH će i dalje podržavati sve dobronamjerne razgovore i prijedloge o funkcionalnijem uređenju Bosne i Hercegovine koji dolaze od strane intelektualaca, akademske zajednice, vjerskih predstavnika i drugih društvenih čimbenika iz BiH i šire, a koji su usmjereni jačanju međusobnog povjerenja, ustavne ravnopravnosti i dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Sinoćnji skup u prostorijama Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru, na koji su bili pozvani samo odabrani politički akteri, još jednom je razotkrio stvarno stanje u kojem se pod krinkom „zajedništva“ provodi politička kontrola, isključivanje i sustavno potiskivanje svakog oblika drugačijeg mišljenja, priopćeno je iz čapljinske Nezavisne stranke.

– Činjenica da na ovaj sastanak nije pozvan samo Pero Previšić, predsjednik Čapljinskih nezavisnih stranaka i legitimni član Predsjedništva HNS-a, jasno govori kako se postupa s onima koji se usuđuju kritizirati i ne pristaju na političko jednoumlje. Ovo nije slučajnost, već jasna politička poruka da u ovom sustavu nema mjesta slobodnim, neovisnim i neovisnim političkim glasovima.

Još veću težinu cijeloj situaciji daje politička prisutnost Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade RH, koji je sudjelovao na sastanku s pojedinim strankama unutar HNS-a. No, činjenica je da veliki dio ovih stranaka u praksi funkcionira kao politički paravan Draganu Čoviću i opstaje zahvaljujući HDZ-u BiH, koji dodatno učvršćuje zatvoreni sustav političke kontrole i održavanja vlasti – priopćio je CNS.

Dodaju kako jučerašnja najava kandidature Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, kao i dolazak Plenkovića, samo dodatno potvrđuju nastavak političkog monopola i nepostojanje prave demokratske konkurencije unutar hrvatskog političkog tijela u Bosni i Hercegovini. U takvom kontekstu, kako dodaju, važno je jasno reći ono što hrvatski narod u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme osjeća, a to je da dosadašnji politički model nije donio rješenja.

– S jedne strane politički predstavnici poput Željka Komšića i Slavena Kovačevića nisu prihvatljivi našem hrvatskom narodu u BiH, jer su izabrani bez stvarnog hrvatskog legitimiteta glasovima Bošnjaka i godinama predstavljaju simbol političke preglasanosti i majorizacije Hrvata u BiH. S druge strane, ni model koji godinama provodi HDZ na čelu s Draganom Čovićem ne donosi izlaz iz krize.

Umjesto stvarnog rješavanja ključnih problema, taj je model doveo do zatvorenog političkog kruga, slabljenja institucija, neodgovornosti i stanja u kojem se politička moć održava sama za sebe. Stoga je rezultat oba pristupa vidljiv i neupitan jer se hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nalazi u dobro osmišljenoj političkoj i društvenoj krizi, obilježenoj gubitkom povjerenja, iseljavanjem i besperspektivnošću – istaknuli su.

Javnosti podsjećaju da je HNS 2022. godine poslao jasne poruke o reformama, izmjenama Izbornog zakona i provedbi odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

– Tada se govorilo o principima, pravdi i političkoj odgovornosti. Danas, nekoliko godina kasnije, ta su obećanja ostala samo izjave bez stvarnog učinka. Zato je potrebno reći da problem hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini nije samo u jednom ili drugom, već u cijelom sustavu koji već godinama proizvodi smišljene blokade, “navodne političke sukobe” i izostanak stvarne odgovornosti.

Vrijeme je da se prestane s iluzijama i političkim zatvaranjima krugova moći, manipulacijama i da se konačno krene tražiti rješenje koje će interese hrvatskog naroda staviti ispred interesa političkih struktura. Hrvati u Bosni i Hercegovini zaslužuju politički sustav koji funkcionira, a ne sustav koji ih godinama laže i ostavlja bez perspektive, zaslužuju da ih vode istinski domoljubi, oni kojima će interes naroda biti ispred vlastitog i stranačkog interesa.

Hrvatski premijer Andrej Plenković doputovao je u ponedjeljak u Mostar u dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini i tom prilikom izjavio da će vanjskotrgovinska razmjena BiH i Republike Hrvatske 2025. godine dosegnuti rekordnih četiri milijarde eura.

Plenković je stigao u pratnji potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, ministra gospodarstva Ante Šušnjara i državne tajnice Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonke Milas. U prostorijama Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH dočekali su ih predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović i dopredsjednik HDZ-a BiH i zastupnik u Zastupničkom domu. domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Čović je zahvalio hrvatskom premijeru na kontinuiranoj i svestranoj pomoći Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu, istaknuvši strateške projekte u obrazovanju, zdravstvu, kulturi i infrastrukturi.

– Ovo je za nas veliki datum, ne samo zbog dolaska premijera Plenkovića i ministara, nego i zbog današnjeg imenovanja naše kandidatkinje za hrvatsku članicu Predsjedništva, kolegice Darijane Filipović – rekao je Čović.

Plenković je u priopćenju izrazio potporu kandidaturi Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH, istaknuvši kako ona uživa jedinstvenu potporu hrvatskih političkih stranaka.

– Važna poruka koju možemo poslati je potpora koju je Darijana Filipović danas dobila za imenovanje kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Danas smo doznali da on uživa njihovu jedinstvenu podršku, a mi ćemo se kao stranka pridružiti toj podršci uoči izbora, kako bi hrvatski narod dobio svog legitimnog predstavnika. Siguran sam da će mlada, ali iskusna gospođa Filipović voditi odličnu kampanju i time pridobiti što više birača – rekao je Plenković.

Komentirao je i mogućnost da se za člana Predsjedništva BiH kandidira još jedan kandidat iz oporbenog bloka hrvatskih stranaka.

– Bosna i Hercegovina je demokratska država, ali je hrvatski narod najmalobrojniji. Tako su hrvatske stranke suspendirale pluralizam kad je bila kandidatkinja Borjana Krišto, ali ni to nije bilo dovoljno da se u postojećem izbornom sustavu izabere legitimni hrvatski predstavnik. Vidjet ćemo što će biti, ne znam hoće li biti još kandidatura hrvatskog predstavnika, ali koliko znam jedino gospođa Filipović ima realne šanse za pobjedu na izborima. Apeliram na zajedništvo, a što manje rascjepkanosti koja je uvijek znak slabosti – rekao je hrvatski premijer.

Istaknuo je kako je druga poruka koju šalje iz Mostara snažna suradnja koju Vlada Republike Hrvatske razvija s Bosnom i Hercegovinom, istaknuvši odlične odnose s predsjednicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krištom, kao i brojne zajedničke projekte koji se uz financijsku potporu Republike Hrvatske realiziraju diljem Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je kako su ministri u Vladi RH “dobili stalni nalog za potporu svim projektima koji su od interesa za jačanje odnosa RH i BiH” te kako su u deset godina koliko on vodi Vladu RH učinjeni vidljivi koraci.

Plenković će u utorak, zajedno s predsjednicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, otvoriti ovogodišnje izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2026.

– Boravak na 27. mostarskom sajmu prilika je da se fokusiramo na činjenicu da će naša gospodarska razmjena 2025. godine dosegnuti 4 milijarde eura, što je najveći iznos ikada. Hrvatska je jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera i investitora Bosne i Hercegovine, a doprinosimo i otvaranju novih radnih mjesta. Uzimamo u obzir i energetsku suradnju te pozdravljamo napredak na plinskoj interkonekciji Jug – naglasio je hrvatski premijer.

Nakon svečanog otvorenja Sajma, Plenković će nazočiti potpisivanju Ugovora o poslovnoj suradnji i partnerstvu između Viroexpa i Mostarskog sajma te obilasku paviljona 2.

Hrvatski premijer dotaknuo se i promjene vlasti u Mađarskoj rekavši da je razgovarao s pobjednikom Peterom Magyarom i čestitao mu na uvjerljivoj pobjedi.

– Mađar je dio naše političke obitelji, član europskog naroda, pa se nadamo da ćemo postaviti nove temelje u odnosima Hrvatske i Mađarske. To je i prilika za deblokadu odluka koje se tiču ​​podrške Ukrajini – rekao je Plenković.

Hrvatski narodni sabor (HNS) najoštrije je osudio napad na diplomatskog predstavnika Republike Hrvatske u Banjoj Luci i traži od nadležnih institucija RS da što prije pronađu počinitelje i rasvijetle ovaj slučaj.

– Ovakvi događaji predstavljaju ozbiljno narušavanje sigurnosti i unose nemir u malobrojnu hrvatsku zajednicu u Banjoj Luci i cijeloj RS. Moraju biti zajamčeni sigurnost i dostojanstvo svih, a posebno diplomatskih predstavnika. Samo brza i učinkovita istraga poslat će jasnu poruku da se nasilje i napadi ove vrste neće tolerirati – naveli su i dodali:

– Sigurnost i vladavina prava moraju biti prioriteti institucija na svim razinama. Zločini iz nacionalne mržnje najveća su prijetnja stabilnosti u Bosni i Hercegovini i na njih se mora odlučno i brzo odgovoriti kako bi se obeshrabrili svi koji misle na sličan način postupati prema pripadnicima drugih naroda, posebno tamo gdje su manjinski.

Iz HNS-a poručuju da izljevi mržnje prema Hrvatima, pa tako ni hrvatskim diplomatima, neće obeshrabriti hrvatske predstavnike u borbi za ravnopravnost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Sutra bi se u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH mogla ispisati nova epizoda federalne političke matematike – hoće li predsjedavajući Dragan Mioković biti smijenjen glasovima stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, koje su dio vlasti i koje su, uz potporu oporbe, pokrenule smjenu.

Prema informacijama kojima raspolaže Faktor, u ovoj kući ima dovoljno ruku da Mioković sutra bude smijenjen s mjesta predsjednika.

Do danas je bilo poznato da će smjenu podržati stranke s hrvatskim predznakom u Parlamentu Federacije BiH koje imaju 20 ruku u Zastupničkom domu, kao i Klub zastupnika Demokratske fronte s 12 ruku, a tu su i dva zastupnika iz Stranke za BiH.

I ranije, ali i danas tijekom rasprave o dnevnom redu, iz Demokratske fronte jasno su poručili da će glasati za smjenu Miokovića.

No, politička računica se dodatno promijenila nakon današnje sjednice Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije, koji broji 26 zastupnika.

Kako saznaje Faktor, na tom sastanku je odlučeno da će i SDA podržati Miokovićevu smjenu.

Ovakav rasplet praktički otvara prostor za novu parlamentarnu većinu kada je riječ o ovom pitanju.

Zbroj glasova stranaka s hrvatskim predznakom i zastupnika DF-a, njih ukupno 32, predstavlja jak blok, a podrška SDA tu računicu dodatno učvršćuje.

Zastupnički dom sutra će odlučivati ​​o političkoj sudbini predsjednika Naše stranke, a rasprava i glasovanje mogli bi pokazati i novi odnos snaga između stranaka u federalnom Parlamentu.

Inicijativa za smjenu Dragane Mioković pokrenuta je nakon njegove izjave o Bleiburgu koja je izazvala oštre reakcije političkih stranaka s hrvatskim predznakom.

Ocijenili su da je takva izjava neprimjerena osobi koja obnaša funkciju predsjedatelja Zastupničkog doma te su zatražili njegovu smjenu.

Na političke prijepore koji su uslijedili, Naša stranka uzvratila je inicijativom za smjenu dopredsjedatelja Doma Mladena Boškovića iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, što je dodatno zaoštrilo političke odnose u federalnom Parlamentu.

Podrži li prijedlog većina zastupnika, Zastupnički dom morat će izabrati novo vodstvo.

Eventualna smjena Dragana Miokovića otvorila bi i pitanje odnosa unutar rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kao i buduće dinamike rada ovog doma.

Bude li on razriješen, zastupnici će morati pokrenuti proceduru izbora novog predsjednika, što često podrazumijeva i nove političke pregovore.

Faktor također saznaje da će zastupnici Stranke demokratske akcije podržati smjenu Mladena Boškovića, dopredsjedavajućeg ovog doma koji dolazi iz HDZ-a BiH, a čiju je smjenu zatražila Naša stranka, odgovarajući na zahtjev za smjenu Dragana Miokovića.

No, Zastupnički dom FBiH sutra neće razmatrati razrješenje Boškovića, niti će glasati jer se o tome prethodno mora izjasniti Komisija za izbor i imenovanja ovog doma.

Predsjednik HDZ-a BiH i nevladine udruge Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović rekao je u Mostaru da je Bosna i Hercegovina suočena s ozbiljnim institucionalnim i političkim blokadama, posebice u području prostornog planiranja, što izravno utječe na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i privlačenje investicija.

Čović je naveo da BiH nema donesen prostorni plan na razini Federacije BiH, dok se planovi i strategije moraju donositi na razini kantona, što dodatno otežava proces.

– Otvorili smo posebnu raspravu o prostornom uređenju jer nemamo donesen prostorni plan. Sve se to onda stavlja u kontekst velikih projekata – Južne plinske interkonekcije i Jadransko-jonskog koridora. Bez planske dokumentacije investicije ostaju samo na papiru – rekao je Čović.

Dodao je kako je dogovoreno da se sljedeća sjednica HNS-a Bosne i Hercegovine održi u drugom tjednu ožujka, kada bi se trebao raspravljati i o izboru novih članova.

Komentirajući intenzivna lobiranja u Washingtonu, uključujući Željku Cvijanović i Milorada Dodika, kao i izjavu Karen Pierce, posebne izaslanice Velike Britanije za BiH za izborni zakon, Čović je rekao da ova godina nije izgubljena kada su u pitanju izborne reforme.

– Apsolutno ne mislim da je ova godina izgubljena. Gospođa Pierce je bila ovdje, dobro je upućena u odnose u Bosni i Hercegovini. Slične stavove možete čuti i od dužnosnika Europske unije i američke administracije. Nesalomivi sam optimist i vjerujem da u sljedeća tri mjeseca možemo riješiti barem dio problema, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (hrvatskog člana Predsjedništva, op. d.) – kazao je.

Naglasio je da se to pokušava postići razgovorima političkih aktera, napomenuvši da su “druga dva naroda brojčano posložila svoja pitanja”, dok pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata još nije riješeno. Najavio je posjet Washingtonu za 20 dana.

Čović se osvrnuo i na činjenicu da Bosna i Hercegovina još nije povukla sredstva iz Plana rasta Europske unije, istaknuvši da je ključni problem nedostatak političke volje i koordinacije.

– Plan rasta je ugovor između EU i Bosne i Hercegovine, s jasnim zakonskim, kadrovskim i sektorskim obvezama. Sve smo sveli na financijski aspekt – povlačenje novca – a reforme zaboravili. Nažalost, do sada nije bilo dovoljno političke mudrosti da se to provuče kroz Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH – kazao je.

Prema njegovim riječima, više interesa za otvaranje pregovaračkog procesa pokazale su institucije Europske unije nego pojedini domaći politički akteri.

– Sada se stvari mijenjaju i bilo bi naivno ne iskoristiti ovaj trenutak. Moramo se okupiti oko ključnih pitanja i zaustaviti prevrtanje. Europski put prema Bosni i Hercegovini mora biti otvoren, bez obzira na različite poglede – dodao je.

Govoreći o zakonima iz oblasti prostornog uređenja, Čović je istaknuo da bez jasne koordinacije između razina vlasti nema ozbiljnijih investicija.

– Osnova svega ide odozgo prema dolje, ali ponekad moramo obrnuti redoslijed i raditi usklađeno. Ako želimo Južnu interkonekciju, netko mora jasno reći kako se ona uklapa u prostorne i poslovne planove. Isto vrijedi i za Jadransko-jonski koridor – pitanje je kako ga dovesti i gdje planirati – zaključio je Čović.

Tomislav Svetina, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), podnio je ostavku.

Prvi operativac hrvatskog nogometa otišao je u mirovinu sat vremena prije sjednice Izvršnog odbora na kojoj je svakako trebao biti smijenjen.

Dugo se stezao obruč oko Svetine, pojačan Hajdukom i Dinamom, dva najveća hrvatska kluba koji su i prije posljednje afere tražili njegovu smjenu.

Podsjetimo, Svetina je uživao i u novogodišnjem susretu sa Zdravkom Mamićem u popularnom hercegovačkom restoranu, a nakon posjeta Međugorju. Janjetina ga je skupo koštala…

– Čekali smo krivi korak Svetine koji je preživio nekoliko opasnih napada, ali posljednji nije uspio. Od srijede više nije jedan od glavnih pomoćnika predsjednika Kustića, na čiji je prijedlog u srpnju 2021. postao izvršni direktor HNS-a, a glavni tajnik bio je od travnja 2024. – pišu Sportske vijesti.

Svetina se ranije opravdavao da je s obitelji svratio na ručak u Udovice, gdje je slučajno sreo Mamića. To mu očito nije pomoglo…

Hrvatski nogometni savez ponudio je Zlatku Daliću na potpis novi ugovor prema kojem bi ostao trener Vatrenih do 2028. godine.

Dalić nije stavio svoj potpis, odgovorivši da nema potrebe žuriti jer je ugovor za njega formalnost i da sada nije vrijeme za te priče, već je fokus na Svjetskom prvenstvu.

Hrvatski mediji pišu da im je Dalić ostavio otvorena vrata da to učine na proljeće jer za to nema prepreka.

Dalić vodi Hrvatsku od 2017. godine. Bio je 103 puta, slavio je 58 pobjeda, uz 20 remija i 25 poraza.

Hrvatska je pod njegovim vodstvom 2018. u Rusiji bila viceprvak svijeta, a na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. bila je treća.

Aktualni ugovor s HNS-om istječe mu na kraju SP-a 2026. u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Hrvatska će igrati u skupini L s Engleskom, Ganom i Panamom.