Znanstvenici su objavili otkriće dosad neidentificirane vrste pronađene na otočju Galapagos.

Stvorenje, koje ima plavo meso i velike oči, može vam stati na dlan, piše CNN.

Prije nekih 11 godina, podvodni robot na daljinsko upravljanje snimio je malu, plavu životinju kako se kreće u sedimentu otprilike 1773 metra ispod površine.

S broda iznad, član posade usporedio je stvorenje s plišanom igračkom.

Papirologija i logistika odgodili su proces istraživanja životinje iako ju je posada na E/V Nautilusu otkrila prije više od deset godina u suradnji sa Zakladom Charles Darwin i uprave Nacionalnog parka Galapagos. No životinja je u Field Museum u Chicagu stigla tek 2022. godine.

Riječ je o hobotnici. U studiji objavljenoj 24. svibnja u časopisu Zootaxakustosica terenskog muzeja za beskralješnjake Janet Voight identificirala je hobotnicu kao dosad nepoznatu vrstu: Microeledone galapagensis.

Nakon savjetovanja s drugim stručnjacima, odlučila je upotrijebiti novonabavljeni CT skener Muzeja Field kako bi bolje sagledala anatomiju životinje, a da pritom zadrži uzorak netaknutim.

– Kad pomislite na hobotnicu, pomislite na životinju s dugim rukama. Ne na ovome,” komentirao je Voight.

“Hobotnice su fascinantna stvorenja”, rekao je Jim Barry, viši znanstvenik na Institutu za istraživanje akvarija Monterey Bay u Kaliforniji, koji nije bio uključen u studiju.

– Toliko su različiti od većine drugih organizama. Živčani sustav hobotnica složeniji je od bilo kojeg beskralješnjaka na planeti, pa se možda zato mogu ponašati na načine koji su nama toliko zanimljivi – rekao je Barry.

Postoji više od 300 vrsta različitih veličina, oblika i boja.

Otkriće i kontinuirana potraga za vrstama koje su nove za znanost omogućili su istraživačima da bolje razumiju morsko dno, od kojeg su istraživači vidjeli manje od 0,001 posto, prema Nacionalnoj upravi za oceansku atmosferu.

Otoci Galapagos, tik uz obalu Ekvadora, poznati su kao jedini dom za više od 1000 biljnih i životinjskih vrsta. S više od 20 posto morskog života ovog područja koji se nalazi isključivo tamo, otoci imaju neke od najviših razina endemizma, što znači vrste koje žive samo na jednom zemljopisnom mjestu.

Divovski kraken, mitsko morsko čudovište, možda nije posve izmišljen. Novi dokazi upućuju na to da su hobotnice duge do 19 metara vjerojatno nastanjivale vode drevne Zemlje, trgajući i proždirući plijen na svom putu.

Ove divovske hobotnice mogle su biti zastrašujući oceanski grabežljivci prije otprilike 100 milijuna godina, prema studiji objavljenoj u časopisu Science.

– Sa svojim velikim tijelima, dugim rukama, snažnim čeljustima i naprednim ponašanjem predstavljaju ono što bi se moglo opisati kao pravi kraken iz krede – rekao je za Reuters Yasuhiro Iba, paleontolog sa Sveučilišta Hokkaido u Japanu i glavni autor studije.

Ovi beskralježnjaci bi se “slagali” i “možda čak i lovili vrhunske predatore poput mosasaura i plesiosaura”, piše The Guardian.

Iako su hobotnice među najstarijim životinjama na Zemlji, teško ih je proučavati u prošlosti jer nemaju čvrste vanjske ljuske i ostavljaju vrlo malo fosila. Stoga su istraživači proučavali fosilizirane kljunove ovih životinja, otkrivši dvije izumrle vrste: Nanaimoteuthis jeletzkyi i Nanaimoteuthis haggarti. Na temelju kljunova i čeljusti zaključili su veličinu ovih bića – između 7 i 19 metara – kao i njihove prehrambene navike.

Čeljusti su pokazivale “znakove intenzivnog trošenja, s šarama koje su pokazivale da su te životinje razbijale plijen s tvrdim oklopom”, piše Live Science.

– Iskreno, vidjeti kljun ove veličine je stvarno nevjerojatno. Bila je to golema životinja. Sigurno ne bih želio plivati ​​u drevnim oceanima dok su te stvari plivale uokolo – rekao je za The Guardian Thomas Clements, paleobiolog sa Sveučilišta u Readingu.

Današnje hobotnice poznate su po svojoj inteligenciji, a vjerojatno je tako bilo i u prošlosti. Istraživači su otkrili da su čeljusti hobotnice bile “istrošene s jedne strane do 10 posto njihove ukupne veličine, prema rekonstrukcijama”, prema Live Scienceu.

Ovaj “neravnomjeran gubitak sugerira lateralizirano ponašanje, koje je povezano s višom inteligencijom.”

– Neke od tih izvanrednih značajki koje postoje kod modernih hobotnica možda su se već počele razvijati u ranim hobotnicama tijekom krede – rekao je Iba za NPR.

Uz inteligenciju, drevne hobotnice su vjerojatno koristile svoje moćne ruke kako bi rastrgale svoj plijen prije nego što bi ga pojele, slično načinu na koji hobotnice love danas.

– Otprilike posljednjih 370 milijuna godina, smatra se da su morskim ekosustavima dominirali veliki grabežljivci kralježnjaci – rekao je Iba.

Divovski beskralježnjaci ili hobotnice također su bili vrhunski predatori u morima krede, kaže istraživanje.

Ipak, moguće su neke netočnosti u nalazima jer su istraživači koristili “metode sklone pogreškama” za procjenu veličine hobotnica i izvijestili o najvećem mogućem rasponu veličina, rekao je René Hoffmann, paleontolog sa Sveučilišta Ruhr u njemačkom Bochumu, za Live Science. Također, sama veličina ne znači nužno da su hobotnice bile vrhunski grabežljivci.

Unatoč tome, rezultati pružaju vrijedne nove informacije o drevnim životinjama.

– Planet je vrlo star i velik. Dakle, imamo mnogo toga za proučavati kako bismo sastavili sliku morskih ekosustava kroz vrijeme – rekao je Neil Landman, paleontolog iz Američkog prirodoslovnog muzeja u New Yorku.