Američke snage napale su danas iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile bespilotne letjelice koje je Iran lansirao prema Hormuškom tjesnacu, priopćila je američka vojska.

Iranska revolucionarna garda objavila je da je, kao odgovor na američke napade, ispalila projektile na američke baze u regiji i otvorila vatru na četiri tankera koji su bez dopuštenja pokušali proći kroz tjesnac.

Kuvajtska protuzračna obrana presrela je projektile i bespilotne letjelice nepoznatog porijekla, izvijestili su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene, a stanovnicima je naređeno da potraže sklonište.

Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, ali američka vojska kaže da je šest projektila presretnuto, dok je sedmi promašio cilj.

Američko-izraelska vojna kampanja i opsežni napadi na ciljeve u Iranu započeli su krajem veljače 2026. Operacija je uključivala zračne napade na iranska vojna, nuklearna i raketna postrojenja, a od tada su je pratile brojne iranske odmazde protiv Izraela i američkih baza u Perzijskom zaljevu.

Turska planira modernizirati povijesnu željeznicu Hejaz i proširiti je do Omana kako bi stvorila alternativnu globalnu trgovačku rutu do Hormuškog tjesnaca, rekao je u srijedu turski ministar prometa i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu.

Govoreći za Anadoliju, rekao je da zemlja ima za cilj oživjeti povijesnu liniju i za turizam i za moderni tranzit.

Objasnio je da početna faza uključuje povezivanje Turske s Aleppom, korištenjem postojeće mreže Aleppo-Damask-Jordan uz nastavak pregovora sa saudijskim vlastima.

Krajnji cilj ostaje produžiti liniju do Omana kako bi se došlo do oceana, stvarajući stratešku alternativu Hormuškom tjesnacu, dodao je.

Što se tiče projekta razvojne ceste od 1.200 kilometara koja se proteže od iračkog zaljeva Basra do turske granice, Uraloglu je potvrdio da je faza projektiranja dovršena.

Ovaj golemi koridor, koji uključuje autoceste, željeznice, energetske i komunikacijske vodove, realizirat će se kroz međunarodno financiranje u partnerstvu s UAE, Katarom, Irakom i Turskom.

Ministar je istaknuo da projekt čeka mirnije regionalno okruženje prije nego što se nastavi s izgradnjom.

Dotičući se Zangezurskog koridora, strateškog segmenta Srednjeg koridora, ministar je izjavio da je natječaj za 224 kilometra (140 milja) željezničke pruge Kars-Igdir-Aralik-Dilucu na turskoj strani završen i da su radovi započeli.

Kako su radovi na azerbajdžanskoj strani pri kraju, Ministarstvo nastavlja pratiti proces prolaska Zangezura kroz područje Armenije kako bi se osigurala kraća veza s turskim svijetom i središnjom Azijom.

Govoreći o željezničkom tranzitu u Istanbulu, Uraloglu je istaknuo da projekt povezivanja željeznice s mostom “Yavuz Sultan Selim” predstavlja značajan korak u povećanju kapaciteta tereta.

Ministar je priopćio da je financiranje željezničkog projekta osiguralo šest međunarodnih institucija predvođenih Svjetskom bankom, s potpisanim prvim ugovorima.

Uraloglu očekuje raspisivanje natječaja u nadolazećim danima i početak izgradnje prije kraja godine, koristeći zajam od 6,75 milijardi dolara za rješavanje problema s kapacitetom teretnih i putničkih vlakova između Europe i Azije.

Iranski režim najvjerojatnije pokušava iskoristiti aktualne mirovne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama za prebacivanje fokusa s vlastitog teritorija na širu regiju.

Prema vojnim analitičarima, Teheran želi pretvoriti razgovore o okončanju rata u Iranu u pregovore o okončanju sukoba s Libanonom.

Prema posljednjoj analizi Instituta za proučavanje rata (ISW), Iran namjerno kupuje vrijeme tijekom pregovora. Glavni cilj ove strategije je pokušaj legitimizacije vlastitog sustava kontrole plovidbe u Hormuškom tjesnacu i konsolidacije de facto kontrole nad tim strateški važnim morskim prolazom, piše Sky News, a prenosi Index.hr.

Vojni analitičar Michael Clarke ističe kako su i sami Iranci bili zatečeni i “šokirani koliko im je bilo lako” preuzeti punu kontrolu nad tjesnacem kroz koji prolazi petina svjetske nafte.

– Cijena koju svi plaćamo, uz neposredne i izravne ekonomske gubitke koje itekako osjećamo, jest činjenica da se Hormuški tjesnac više nikada neće vratiti u stanje u kojem je bio prije ovog sukoba – upozorava Clarke.

– Sada smo svi bolno svjesni da Iranci u svakom trenutku ovaj plovni put mogu ponovno učiniti iznimno opasnim. Mogu donijeti odluku i unutar samo 24 sata ispaliti nekoliko nasumičnih projektila na brodove u prolazu, a onda sve opet staje. Zato Hormuz više nikada neće biti isti plovni put, jer smo taj proces već prošli i vidjeli kako završava – zaključio je analitičar.

Podsjetimo, situacija u strateški važnom pomorskom prolazu eskalirala je nakon što su Izrael i SAD krajem veljače napali Iran. Nakon smrti iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Ali Khameneija, koji je ubijen u prvom valu snažnih američkih zračnih napada, Teheran je odgovorio blokadom Hormuškog tjesnaca.

Američka mornarica uzvratila je u travnju uvođenjem stroge pomorske blokade iranskih luka i samog tjesnaca kako bi presjekla režimske rute. Iran je od tada proglasio vlastitu kontrolu nad vodenim putovima, redovito napadajući trgovačke i vojne brodove i optužujući susjedne zemlje da rade izravno s Washingtonom.

Sukobi, unatoč prekidu vatre proglašenom prije otprilike dva mjeseca, ne jenjavaju. Kako prenosi Reuters, Središnje zapovjedništvo Sjedinjenih Država potvrdilo je da je samo u posljednja 24 sata izvelo niz “obrambenih” zračnih napada na položaje iranske vojske na Qeshmu, tijekom kojih je uništena jedna zemaljska kontrolna stanica.

Agencija France-Presse javlja da je iranska vojska u znak odmazde ispalila rakete i bespilotne letjelice na Kuvajt i Bahrein, pri čemu je u snažnom napadu na kuvajtsku zračnu luku jedna osoba poginula, a više od 60 ih je ranjeno.

Zbog potpunog zastoja u pregovorima i nespremnosti Teherana da prihvati uvjete koje postavlja SAD, analitičari strahuju da će Hormuški tjesnac ostati trajno žarište nestabilnosti, dok će globalno gospodarstvo ostati talac iranske kontrole nad tim strateški važnim prolazom.

Iran je upozorio da će svaki ratni brod koji pokuša intervenirati u upravljanju Hormuškim tjesnacem ili poremetiti pomorski promet biti na meti oružanih snaga te zemlje.

Prema iranskoj državnoj radioteleviziji IRIB, izjavu je izdao Središnji stožer Khatam al-Anbiya, najvišeg združenog vojnog zapovjedništva zemlje koje koordinira operacije između oružanih snaga i Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC).

Stožer je naveo da oružane snage Islamske Republike Iran “s punim ovlaštenjima” kontroliraju upravljanje ovim strateškim plovnim putem.

Istaknuto je da svi komercijalni brodovi, plovila i tankeri moraju proći određenim rutama i dobiti odobrenje mornarice IRGC-a.

U priopćenju se upozorava da svako kršenje propisa može ozbiljno ugroziti sigurnost brodova.

Strani ratni brodovi također su upozoreni da se ne miješaju u iransko upravljanje Hormuškim tjesnacem niti da ometaju plovidbu ovim plovnim putem.

– Svaki pokušaj vojnih brodova da se umiješaju u upravljanje Hormuškim tjesnacem ili ometaju plovidbu bit će na meti oružanih snaga Islamske Republike Iran – navodi se.

Hormuški tjesnac, smješten između Irana i Omana, jedno je od najvažnijih svjetskih pomorskih uskih grla, kroz koje prolazi značajan udio globalne isporuke nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Ranije u subotu, američki ministar obrane Pete Hegseth odbacio je tvrdnju Irana da kontrolira Hormuški tjesnac, rekavši:

– Žele reći da kontroliraju tjesnac, ali mi ga kontroliramo.

Dodao je kako događaji iza kulisa i tijek pregovora pokazuju da SAD još uvijek ima kontrolu nad tim strateškim plovnim putem.

Regionalne napetosti su eskalirale otkako su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran u veljači. Teheran je uzvratio udarima na Izrael, kao i na američke saveznike u Zaljevu, dok je zatvarao Hormuški tjesnac.

Prekid vatre stupio je na snagu 8. travnja uz posredovanje Pakistana, a kasnije ga je američki predsjednik Donald Trump produžio na neodređeno vrijeme.

Nakon zastoja u pregovorima u kojima je posredovao Islamabad, SAD je od 13. travnja uveo blokadu iranskih luka, uključujući one koje se nalaze duž strateškog Hormuškog tjesnaca.

U tijeku su postupci posredovanja kako bi se okončao sukob između strana.

Iranska mornarica Islamske revolucionarne garde (IRGC) prisilila je američki tanker nazad u blizini Hormuškog tjesnaca nakon što je pokušao prijeći strateški vodeni put s isključenim radarskim sustavom, izvijestila je poluslužbena novinska agencija Tasnim rano u četvrtak, javlja Anadolija.

Citirajući informirani vojni izvor, Tasnim je rekao da su pomorske snage IRGC-a brzo odgovorile na brod i ispalile hice upozorenja na njega, prisilivši ga na povlačenje.

Tasnim je povezao incident s eksplozijama koje su se ranije čule u blizini južnog lučkog grada Bandar Abbas, gdje su iranski mediji izvijestili da je aktivirana protuzračna obrana.

Agencija je priopćila da u incidentu nije bilo ozlijeđenih niti materijalne štete.

Izvješće je uslijedilo nakon što je američki dužnosnik potvrdio za Anadoliju da su Sjedinjene Države izvele još jednu rundu zračnih napada u južnom Iranu, oborivši četiri iranske jednosmjerne jurišne bespilotne letjelice koje su predstavljale prijetnju u blizini Hormuškog tjesnaca.

– Američke snage pogodile su iransku zemaljsku kontrolnu stanicu u Bandar Abbasu koja je trebala lansirati peti dron – rekao je dužnosnik u srijedu pod uvjetom anonimnosti.

– Te su akcije bile odmjerene, isključivo obrambene i namijenjene održavanju primirja – dodao je dužnosnik.

Regionalne napetosti eskalirale su nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran u veljači. Teheran je uzvratio napadima na Izrael, kao i američke saveznike u Zaljevu, dok je zatvorio Hormuški tjesnac.

Prekid vatre uz pakistansko posredovanje stupio je na snagu 8. travnja, a kasnije ga je američki predsjednik Donald Trump produžio na neodređeno vrijeme.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da još nije zadovoljan dogovorom s Iranom, dodajući da SAD ne raspravlja o ublažavanju sankcija protiv te zemlje.

Obraćajući se novinarima na sastanku kabineta Bijele kuće, Trump je rekao da Iran želi postići dogovor.

– Iran ima vrlo čvrstu namjeru, stvarno žele postići dogovor. Za sada nisu uspjeli… nismo zadovoljni, ali bit ćemo. Ili ćemo biti (za)dovoljni ili ćemo jednostavno morati završiti posao – rekao je Trump, a prenosi The Straits Times Reutersu.

Dodao je da bi se prema potencijalnom okvirnom sporazumu s Teheranom Hormuški tjesnac otvorio odmah, ali da ga nitko neće kontrolirati.

– Pratit ćemo ga, ali nitko ga neće kontrolirati. To je dio pregovora koje vodimo. Htjeli bi to kontrolirati. Nitko ga neće kontrolirati. Ovo su međunarodne vode i Oman će se ponašati kao i svi ostali ili ćemo ih morati dići u zrak – rekao je Trump.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o Trumpovom komentaru o Omanu. Omansko veleposlanstvo u Washingtonu također nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Zasad nije jasno je li Trump pomiješao Oman i Iran, s obzirom da je u svojim izjavama i obraćanjima često znao miješati različite zemlje.

Trump je također rekao da mu nije ugodno da Rusija ili Kina preuzmu iranske zalihe visoko obogaćenog urana.

Iranska državna televizija ranije je izvijestila da je Teheran primio nacrt početnog, neslužbenog okvira za memorandum o razumijevanju sa Sjedinjenim Državama za okončanje rata, prema kojem bi pomorskim prometom u Hormuškom tjesnacu upravljao Iran u koordinaciji s Omanom, navodi se u iranskom izvješću.

Oman, koji već dugo ima pozitivne odnose s Washingtonom, ali nije član Trumpovog Abrahamovog sporazuma, bio je ključni sugovornik u zakulisnim pregovorima s Iranom oko njegova nuklearnog programa, a odnedavno i u naporima da se okonča rat između Teherana i Washingtona. Političko.

Ali Trump je u srijedu ponovio svoj stav da Iran neće imati kontrolu nad plovnim putem kao dio mirovnog sporazuma za okončanje rata.

State Department pojačao je oštru predsjednikovu retoriku u objavi na društvenim mrežama na kraju sastanka vlade.

Bloombergove vijesti je prvi izvijestio o razgovorima iranskih i omanskih dužnosnika.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da su pregovori s Iranom bili uredni i konstruktivni te poručio da će blokada ostati na snazi ​​do postizanja konačnog dogovora.

– Blokada ostaje na snazi ​​do postizanja, potvrde i potpisa dogovora. Obje strane moraju uzeti vremena i učiniti sve kako treba. Ne smije biti grešaka – napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Dodao je da odnosi između SAD-a i Irana postaju puno profesionalniji i produktivniji, uz napomenu da Teheran ne smije razvijati niti posjedovati nuklearno oružje.

Trump je također zahvalio zemljama Bliskog istoka na njihovoj podršci i suradnji, rekavši da će angažman biti ojačan kroz šire sudjelovanje u Abrahamovom sporazumu i sugerirajući da bi se Iran jednog dana mogao pridružiti okviru.

Kritizirao je iranski nuklearni sporazum iz 2015., nazvavši ga jednim od najgorih dogovora ikad sklopljenih te ponovno optužio administraciju bivšeg predsjednika Baracka Obame za ono što je nazvao “manjkavim dogovorom koji je otvorio put razvoju nuklearnog oružja”.

Trump je rekao da su trenutačni razgovori s Iranom puno bolji i dio učinkovitijeg pristupa, inzistirajući da će proces koji je u tijeku spriječiti Teheran da nabavi nuklearno oružje.

S druge strane, demokratski zastupnici oštro su kritizirali Trumpovo postupanje s potencijalnim dogovorom između Teherana i Washingtona o kojem se trenutno raspravlja, rekavši da bi to “SAD stavilo u goru poziciju nego prije rata”.

Senator Chris Van Hollen, demokrat iz Marylanda, rekao je za Fox News da je rat bio “greška od samog početka” i da bi mogući dogovor samo dao Iranu “više kontrole nego što je imao prije” u Hormuškom tjesnacu.

“Kad kopaš rupu, trebao bi prestati kopati”, rekao je.

Senator Cory Booker, demokrat iz New Jerseya, rekao je za CNN da je “ogorčen” što se mogući dogovor “ne bavi” iranskim nuklearnim programom.

– Doveo nas je u situaciju koja je gora nego što je bila prije. Donald Trump se predstavlja kao budala kakva i jest – dodao je.

Dvadeset pet brodova prošlo je kroz Hormuški tjesnac u posljednja 24 sata u koordinaciji s iranskim vlastima, priopćila je u subotu mornarica Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Plovila su uključivala naftne tankere, kontejnerske brodove i druga komercijalna plovila koja su prolazila strateškom pomorskom rutom nakon dobivanja dopuštenja uz koordinaciju i sigurnost Mornarice IRGC-a, navodi se u priopćenju mornaričkog odjela za odnose s javnošću koje prenosi državna televizija IRIB.

Regionalne napetosti i dalje su visoke otkako su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran krajem veljače.

Teheran je kasnije odgovorio napadima na Izrael i američke saveznike u Zaljevu, uz zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih tranzitnih ruta.

Prekid vatre uz pakistansko posredovanje stupio je na snagu 8. travnja, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump kasnije je produžio primirje na neodređeno vrijeme, dok je zadržao blokadu brodova koji plove u ili iz iranskih luka kroz Hormuški tjesnac. Pojačani napori za trajnim prekidom sukoba se nastavljaju, a zapovjednik pakistanske vojske trenutno je u Teheranu kako bi spriječio ponovno izbijanje rata.

Prije početka sukoba tim je strateškim plovnim putem prolazila gotovo petina globalnih energetskih zaliha. Prekidi u pomorskom prometu u Zaljevu i dalje izazivaju zabrinutost na globalnim energetskim tržištima unatoč diplomatskim naporima da se ublaže napetosti.

Trump rekao da SAD ne želi poreze na plovidbu kroz Hormuški tjesnac, najavio da će uran dobivati ​​iz Irana

Predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da Sjedinjene Države ne podržavaju nikakve poreze na brodarstvo kroz Hormuški tjesnac i rekao da Iranu neće biti dopušteno zadržati visoko obogaćeni uran.

– Ne želimo poreze. To je međunarodni plovni put. Trenutno se ne naplaćuju naknade – rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Trump je ustvrdio da Iran trpi velike financijske gubitke zbog ograničenja pomorskih aktivnosti.

Upitan može li Iran zadržati svoje zalihe visoko obogaćenog urana kao dio nekog budućeg dogovora, Trump je bio odsječan.

– Ne, uzet ćemo visoko obogaćeni uran, dobit ćemo ga. Ne treba nam to. Mi to ne želimo. “Vjerojatno ćemo ga uništiti nakon što ga dobijemo, ali im nećemo dopustiti da ga imaju”, rekao je.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je u četvrtak da je Kuba prihvatila 100 milijuna dolara američke humanitarne pomoći.

– Kažu da su prihvatili. Vidjet ćemo misle li doista tako, jer evo u čemu je stvar, mi nećemo davati humanitarnu pomoć koja završi u rukama njihove vojne kompanije, pa da tu robu prodaju u trgovinama za dolare i novac trpaju u vlastite džepove – rekao je Rubio novinarima.

Regionalne napetosti su eskalirale nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. veljače. Teheran je uzvratio napadima na Izrael, kao i američke saveznike u Zaljevu, dok je zatvarao Hormuški tjesnac.

Prekid vatre uz pakistansko posredovanje stupio je na snagu 8. travnja, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Trump je kasnije produžio primirje na neodređeno vrijeme, dok je zadržao blokadu brodova koji plove u ili iz iranskih luka kroz Hormuški tjesnac.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei rekao je u ponedjeljak da se razgovori sa Sjedinjenim Državama nastavljaju uz posredovanje Pakistana.

– Počele su špekulacije o obogaćivanju urana i nuklearnim materijalima, a mi smo rekli da to nema temelja. Amerikanci su iznijeli prijedloge, a i mi smo iznijeli svoje stavove – rekao je Baqaei u izjavama koje prenosi novinska agencija Mehr.

Baqaei je također odgovorio na predloženu američko-bahreinsku rezoluciju o Hormuškom tjesnacu, rekavši da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ne može optužiti Iran za potkopavanje sigurnosti regije.

– Kina i Rusija znaju da su glavni izvor nesigurnosti na moru i prijetnje slobodnoj trgovini Sjedinjene Američke Države. Ako se međunarodna zajednica želi ponašati odgovorno, trebala bi osuditi postupke Sjedinjenih Američkih Država – rekao je.

U međuvremenu, izvor blizak pregovorima rekao je iranskoj novinskoj agenciji Tasnim da je Teheran pakistanskim posrednicima predao revidirani tekst od 14 točaka, koji bi oni trebali dostaviti američkoj strani.

Washington je nedavno poslao tekst kao odgovor na prethodni iranski prijedlog od 14 točaka, u kojem je također posredovao Pakistan, dodao je izvor.

Prema izvorima, Iran je dostavio revidiranu verziju nakon što je napravio izmjene “u skladu s uspostavljenim mehanizmom” za razmjenu poruka između dviju strana.

Novi iranski tekst usredotočen je na pregovore usmjerene na okončanje rata i na mjere za izgradnju povjerenja koje se očekuju od američke strane, rekao je izvor.

Regionalne napetosti eskalirale su nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran u veljači. Teheran je uzvratio napadima na Izrael, kao i na američke saveznike u Zaljevu, dok je zatvorio Hormuški tjesnac.

Prekid vatre uz pakistansko posredovanje stupio je na snagu 8. travnja, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Trump kasnije je produžio primirje na neodređeno vrijeme.