Udruga nezavisnih intelektualaca Krug 99 odbacuje Rezoluciju Hrvatskog sabora od 10. srpnja 2026. o “jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, ocjenjujući da ona predstavlja nedopustivo miješanje u unutarnje stvari suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

– Ovaj čin ne predstavlja ništa drugo nego otvoreno, hegemonističko zadiranje u unutarnje stvari druge suverene i međunarodno priznate države. Izražavajući prijezir prema ovakvoj politici, Krug 99 istovremeno manifestira nacionalni i državni dignitet Bosne i Hercegovine, opredijeljenost za izgradnju moderne građanske države i apsolutno odbacivanje daljnje etnizacije političkog sustava – navodi se u priopćenju Kruga 99.

Krug 99 podsjeća da je Memorandumom iz 2019. pozvao Republiku Hrvatsku na otvoreni i dobrosusjedski dijalog o svim otvorenim bilateralnim pitanjima, uključujući granicu, državnu imovinu, prava na moru i infrastrukturne projekte.

Umjesto dijaloga, smatraju da se usvajanjem ove rezolucije nastavlja praksa političke intervencije u ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine.

Iz udruge ističu da institucije Republike Hrvatske nemaju nikakvu ustavnu i političku nadležnost nad ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine te odbacuju svaki pokušaj međunarodne afirmacije koncepata koji, po njihovom mišljenju, produbljuju etničke podjele i udaljavaju Bosnu i Hercegovinu od razvoja moderne građanske demokracije.

Krug 99 također upozorava da se presude međunarodnih sudova za ratne zločine i udružene zločinačke pothvate ne mogu relativizirati niti politički reinterpretirati te smatraju da svaki pokušaj rehabilitacije politika vezanih uz to nasljeđe predstavlja neprihvatljiv odnos prema žrtvama i međunarodnom pravu.

Ujedno ukazuju na, kako navode, neprincipijelan odnos dijela međunarodne zajednice i pojedinih europskih političkih aktera prema postupcima koji kroz akte najviših institucija susjednih država zadiru u pitanja unutarnjeg političkog sustava Bosne i Hercegovine.

U susret predstojećim izborima, Krug 99 poziva građane Bosne i Hercegovine da iskoriste svoje pravo glasa i podrže politike koje zagovaraju suverenitet države, jednakost svih građana, demokratske institucije i europske vrijednosti.

Udruga također poziva državne institucije i političke subjekte da o ovoj problematici upoznaju Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, institucije Europske unije i međunarodne političke partnere, u cilju zaštite suvereniteta, ustavnog poretka i međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.

Nakon događanja vezanih uz rezoluciju donesenu u Hrvatskom saboru o “jačanju položaja Hrvata u BiH”, svoj komentar dao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Cijelu situaciju komentirao je na svom profilu na društvenoj mreži X.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Hrvatska nije “posmatrač”, već potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Dodik je ustvrdio da su “prava i obveze Hrvatske jednake onima Srbije i institucija BiH”, te da “Sarajevo pokušava ignorirati tu činjenicu”.

– Prava i obveze Hrvatske su jasni i jednaki pravima Srbije i BiH. To su činjenice koje Sarajevo uporno pokušava izbrisati. Kao potpisnica Aneksa 10, Hrvatska je izravno odgovorna za pitanje visokog predstavnika, baš kao i Republika Srpska i Srbija. Sukladno tome, Hrvatska ima puno pravo podržati svoj narod u Bosni i Hercegovini i otvoriti sva ključna politička pitanja. To nije miješanje, već daytonsko opredjeljenje – “protumačio” je Dodik na društvenoj mreži X.

Dodao je kako je “prirodno da Hrvatska podržava Hrvate u BiH, kao što Srbija podržava Srbe”.

– Zato što se kršćanske vrijednosti u Bosni i Hercegovini brane od histeričnih pokušaja majorizacije od strane Bošnjaka muslimana. Smiješni su pokušaji političke elite iz Sarajeva da to prikaže kao napad na suverenitet. To je odraz bahatosti onih koji predstavljaju samo trećinu političke vlasti, a htjeli bi biti 100% vlasnici Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nikada nije bila njihova niti će biti – rekao je Dodik.

Dodao je kako “autentično političko predstavljanje Hrvata nije stvar političke želje, već zakonska obveza i temelj Daytonskog mirovnog sporazuma”.

– Zaštita prava kršćana od muslimanskog unitarizma jedini je način da BiH uopće opstane. Svaki pokušaj da se Srbima i Hrvatima uskrati pravo na vlastiti glas je put ka kraju ove BiH, na što mi ne pristajemo – zaključio je Dodik.

Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali bez odredbi koje bi tražile ustavno uređenje BiH, uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice ili teritorijalno rješenje s većinskim hrvatskim područjem.

Takve zahtjeve uputio je Klub zastupnika Mosta kroz svoje amandmane tražeći da se u rezoluciju uključi zalaganje za cjelovitu ustavnu i političku reformu Bosne i Hercegovine, koja bi omogućila “bolji” položaj hrvatskog naroda.

Među prijedlozima Mosta bilo je i stvaranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih zastupnika, kao i modeli teritorijalnog preustroja koji bi uključivali većinski hrvatski prostor.

Mostove amandmane odbili su predlagatelji rezolucije, Domovinski pokret i vladajući HDZ, uz obrazloženje da takvi prijedlozi izlaze iz okvira dokumenta te da Rezolucija nije mjesto utvrđivanja konkretnih modela ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Usvojeni tekst rezolucije umjesto toga ističe potrebu poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, načela konstitutivnosti triju naroda i ravnopravne političke zastupljenosti Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine.

Most je ocijenio da je konačna verzija dokumenta daleko od izvornih stavova Domovinskog pokreta te da su nakon dogovora s HDZ-om izostavljeni neki od ranije spominjanih zahtjeva, uključujući konkretnije prijedloge za “rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja”.

Most je tražio da se u dokument uvrsti i poziv Vladi RH da upotrijebi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH. To je sadržavao i prvotni prijedlog, ali je zbog HDZ-ove politike dodvoravanja izbačen, istaknuli su iz Mosta, na što je Ivan Penava, predsjednik Demokratskog pokreta, odgovorio da “rezolucija nije mjesto gdje se propisuju konkretni instrumenti vanjske politike Republike Hrvatske”.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su neki dijelovi prvotnog prijedloga izmijenjeni kako bi se postigao dovoljan stupanj političkog suglasja za usvajanje rezolucije.

Za rezoluciju su se izjasnila 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan protiv.

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak kako je apelirao na svoje europske kolege da tijekom posjeta Bosni i Hercegovini razgovaraju s legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi se dobila prava slika o multietničkom karakteru te zemlje.

– Apelirao sam na ministre vanjskih poslova da kada odlaze u Bosnu i Hercegovinu razgovaraju s legitimnim predstavnicima triju naroda kako bi dobili pravu sliku njezine multietničnosti, kako se ne bi vraćali pod dojmom da razgovaraju samo s jednom stranom – rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica Europske unije, prenijela je Hina.

Istaknuo je da funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te da je potrebno provesti reforme izbornog zakona kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije.

– Želimo vidjeti da se na predstojećim izborima ispravi nepravda prema Hrvatima koji nisu imali svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu – rekao je hrvatski šef diplomacije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU razgovarali su o BiH, odnosno o procesu imenovanja novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

– Želimo maksimizirati utjecaj EU na međunarodne forume u vezi s Bosnom i Hercegovinom – kazala je šefica europske diplomacije Kaja Kallas na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Kazala je kako je Europska unija opredijeljena da novi visoki predstavnik u BiH bude Europljanin, koji može pomoći zemlji u europskim integracijama.

Dodala je da će se uspjeh budućeg visokog predstavnika mjeriti po tome koliko će učiniti da svoju funkciju učini nepotrebnom.

Grlić Radman je kazao da novi visoki predstavnik mora biti osoba koja poznaje Zapadni Balkan, koja poznaje multietničnost Bosne i Hercegovine.

– Iskustvo u proteklih 30 godina, nažalost, govori nam da su razni visoki predstavnici tzv. puzajućim reformama jako naštetili hrvatskom narodu koji nije mogao imati svog legitimnog predstavnika – rekao je hrvatski ministar.

Ukazao je na potrebu stvaranja atmosfere u BiH u kojoj se može razgovarati, istaknuvši kako će Hrvatska uvijek biti konstruktivna u odnosu prema Bosni i Hercegovini.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik stranke Drito Nino Raspudić uputio je oštre kritike na usuglašeni tekst Rezolucije o Bosni i Hercegovini koji su zajednički pripremili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Dokument je izgubio bit jer je, kako tvrdi, prilagođen političkim interesima premijera Andreja Plenkovića i njegovim europskim ambicijama.

Raspudić navodi da je sadržaj rezolucije namjerno ublažen, ističući da informacije koje su procurile sa sastanaka pokazuju stvarne motive njezina donošenja, ali i, kako kaže, sporne izjave Plenkovićeva suradnika Zvonimira Frka-Petešića.

– Ovo je obična farsa. Prethodno je Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjeg zastupnika Boža Ljubića usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH i dovoljno je provoditi ono što ona kaže – rekao je Raspudić gostujući u Večernja TV.

Ustvrdio je da se politika Zagreba prema Hrvatima u BiH danas uglavnom svodi na financijsku pomoć, bez ozbiljnog političkog angažmana za njihovu ravnopravnost.

Govoreći o pitanju preglasavanja Hrvata u BiH, Raspudić je istaknuo da Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, treba odlučnije koristiti diplomatske mehanizme.

Ujedno je optužio pojedine zapadne zemlje, među kojima je istaknuo Francusku i Njemačku, da provode politiku koja nije naklonjena Hrvatima u BiH.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik stranke Drito Nino Raspudić uputio je oštre kritike na usuglašeni tekst Rezolucije o Bosni i Hercegovini koji su zajednički pripremili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Dokument je izgubio bit jer je, kako tvrdi, prilagođen političkim interesima premijera Andreja Plenkovića i njegovim europskim ambicijama.

Raspudić navodi da je sadržaj rezolucije namjerno ublažen, ističući da informacije koje su procurile sa sastanaka pokazuju stvarne motive njezina donošenja, ali i, kako kaže, sporne izjave Plenkovićeva suradnika Zvonimira Frka-Petešića.

– Ovo je obična farsa. Prethodno je Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjeg zastupnika Boža Ljubića usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH i dovoljno je provoditi ono što ona kaže – rekao je Raspudić gostujući u Večernja TV.

Ustvrdio je da se politika Zagreba prema Hrvatima u BiH danas uglavnom svodi na financijsku pomoć, bez ozbiljnog političkog angažmana za njihovu ravnopravnost.

Govoreći o pitanju preglasavanja Hrvata u BiH, Raspudić je istaknuo da Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a treba odlučnije koristiti diplomatske mehanizme.

Ujedno je optužio pojedine zapadne zemlje, među kojima je istaknuo Francusku i Njemačku, da provode politiku koja nije naklonjena Hrvatima u BiH.

U Hrvatskoj su od 1. srpnja stupila na snagu nova pravila korištenja elektroničke naplate cestarine (ENC) kojima se mijenjaju popusti za korisnike i uvodi jedinstveniji sustav obračuna, što će utjecati na sve vozače iz Bosne i Hercegovine.

Dok će vozači osobnih automobila u pojedinim kategorijama dobiti veće povlastice, prijevoznicima s teškim teretnim vozilima bit će smanjeni dosadašnji popusti.

Iz Hrvatskih autocesta (HAC) priopćeno je kako je cilj izmjena ujednačiti popuste za sve korisnike ENC uređaja te uspostaviti pravedniji i dugoročno održiv sustav naplate cestarine.

Za korisnike lakih vozila (IA, I. i II. kategorije) popust u prepaid modelu ostaje nepromijenjen i iznosi 21,74 posto. Istovremeno, korisnicima koji koriste postpaid model, odnosno ENC račun povezan s platnom karticom, popust se povećava s dosadašnjih 13,04 na 21,74 posto, čime su oba modela izjednačena.

Na snazi ​​ostaje i sezonski popust od 33,48 posto za prepaid korisnike lakih vozila koji vrijedi od 1. studenog do 31. ožujka.

S druge strane, za teška vozila (III. i IV. kategorija) popusti će biti smanjeni. Dosadašnji postpaid popust od 30,43 posto smanjit će se na 21,74 posto, koliko će ubuduće iznositi popust u prepaid modelu. Ujedno se ukida sezonski popust od 33,48 posto za ovu kategoriju vozila, pa će i tijekom zimskog razdoblja vrijediti jedinstveni popust od 21,74 posto.

U HAC-u navode da više od dva desetljeća teška vozila nisu bila uključena u poskupljenja cestarina niti sezonsku korekciju cijena, zbog čega, kako ističu, nisu proporcionalno sudjelovali u financiranju izgradnje i održavanja cestovne infrastrukture.

Osim promjena u pogodnostima ENC-a, revidirani su i popusti na emisije. Za vozila standarda EURO V i EEV popust je smanjen s pet na tri posto, dok je za vozila EURO VI smanjen s 12 na sedam posto.

Ujedno je ukinut akcijski popust na emisiju za vozila norme EURO IV, koja će i dalje moći koristiti osnovni ENC popust od 21,74 posto.

Iz Hrvatskih autocesta podsjećaju da je dodatni popust za EURO VI vozila uveden 2020. godine kao privremena mjera za pomoć prijevoznicima tijekom pandemije COVID-19, a glavni cilj emisijskih olakšica je poticanje korištenja vozila s nižom ili nultom emisijom štetnih plinova.

Nove mjere dio su šire reforme sustava naplate cestarina i priprema za uvođenje modernijeg modela koji bi trebao biti usklađen s europskim standardima.

Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.

– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.

Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.

Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.

– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.

Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:

– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.

LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.

– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.

Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.

– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.

Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.

U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.

Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.

– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.

Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.

Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.

– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.

Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:

– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.

LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.

– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.

Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.

– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.

Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.

U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.

Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

U Dubrovniku je u petak održan zajednički sastanak predstavnika HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH na kojem se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, predstojećim izborima, europskom putu i položaju Hrvata u našoj zemlji.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj konzultacija bolja koordinacija i usuglašavanje podrške uoči izbora u Bosni i Hercegovini početkom listopada te poticanje većeg odaziva hrvatskih birača da se registriraju i sudjeluju u izbornom procesu, javlja HRT.

– Želimo senzibilizirati što više Hrvata koji imaju pravo glasa da se registriraju kako bi sudjelovali u demokratskim procesima. Podržavamo da Darijana Filipović postane članica Predsjedništva BiH kao legitimna predstavnica hrvatskih političkih stranaka – rekao je Plenković.