Udruga nezavisnih intelektualaca Krug 99 odbacuje Rezoluciju Hrvatskog sabora od 10. srpnja 2026. o “jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, ocjenjujući da ona predstavlja nedopustivo miješanje u unutarnje stvari suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

– Ovaj čin ne predstavlja ništa drugo nego otvoreno, hegemonističko zadiranje u unutarnje stvari druge suverene i međunarodno priznate države. Izražavajući prijezir prema ovakvoj politici, Krug 99 istovremeno manifestira nacionalni i državni dignitet Bosne i Hercegovine, opredijeljenost za izgradnju moderne građanske države i apsolutno odbacivanje daljnje etnizacije političkog sustava – navodi se u priopćenju Kruga 99.

Krug 99 podsjeća da je Memorandumom iz 2019. pozvao Republiku Hrvatsku na otvoreni i dobrosusjedski dijalog o svim otvorenim bilateralnim pitanjima, uključujući granicu, državnu imovinu, prava na moru i infrastrukturne projekte.

Umjesto dijaloga, smatraju da se usvajanjem ove rezolucije nastavlja praksa političke intervencije u ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine.

Iz udruge ističu da institucije Republike Hrvatske nemaju nikakvu ustavnu i političku nadležnost nad ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine te odbacuju svaki pokušaj međunarodne afirmacije koncepata koji, po njihovom mišljenju, produbljuju etničke podjele i udaljavaju Bosnu i Hercegovinu od razvoja moderne građanske demokracije.

Krug 99 također upozorava da se presude međunarodnih sudova za ratne zločine i udružene zločinačke pothvate ne mogu relativizirati niti politički reinterpretirati te smatraju da svaki pokušaj rehabilitacije politika vezanih uz to nasljeđe predstavlja neprihvatljiv odnos prema žrtvama i međunarodnom pravu.

Ujedno ukazuju na, kako navode, neprincipijelan odnos dijela međunarodne zajednice i pojedinih europskih političkih aktera prema postupcima koji kroz akte najviših institucija susjednih država zadiru u pitanja unutarnjeg političkog sustava Bosne i Hercegovine.

U susret predstojećim izborima, Krug 99 poziva građane Bosne i Hercegovine da iskoriste svoje pravo glasa i podrže politike koje zagovaraju suverenitet države, jednakost svih građana, demokratske institucije i europske vrijednosti.

Udruga također poziva državne institucije i političke subjekte da o ovoj problematici upoznaju Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, institucije Europske unije i međunarodne političke partnere, u cilju zaštite suvereniteta, ustavnog poretka i međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.

Nakon događanja vezanih uz rezoluciju donesenu u Hrvatskom saboru o “jačanju položaja Hrvata u BiH”, svoj komentar dao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Cijelu situaciju komentirao je na svom profilu na društvenoj mreži X.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Hrvatska nije “posmatrač”, već potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Dodik je ustvrdio da su “prava i obveze Hrvatske jednake onima Srbije i institucija BiH”, te da “Sarajevo pokušava ignorirati tu činjenicu”.

– Prava i obveze Hrvatske su jasni i jednaki pravima Srbije i BiH. To su činjenice koje Sarajevo uporno pokušava izbrisati. Kao potpisnica Aneksa 10, Hrvatska je izravno odgovorna za pitanje visokog predstavnika, baš kao i Republika Srpska i Srbija. Sukladno tome, Hrvatska ima puno pravo podržati svoj narod u Bosni i Hercegovini i otvoriti sva ključna politička pitanja. To nije miješanje, već daytonsko opredjeljenje – “protumačio” je Dodik na društvenoj mreži X.

Dodao je kako je “prirodno da Hrvatska podržava Hrvate u BiH, kao što Srbija podržava Srbe”.

– Zato što se kršćanske vrijednosti u Bosni i Hercegovini brane od histeričnih pokušaja majorizacije od strane Bošnjaka muslimana. Smiješni su pokušaji političke elite iz Sarajeva da to prikaže kao napad na suverenitet. To je odraz bahatosti onih koji predstavljaju samo trećinu političke vlasti, a htjeli bi biti 100% vlasnici Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina nikada nije bila njihova niti će biti – rekao je Dodik.

Dodao je kako “autentično političko predstavljanje Hrvata nije stvar političke želje, već zakonska obveza i temelj Daytonskog mirovnog sporazuma”.

– Zaštita prava kršćana od muslimanskog unitarizma jedini je način da BiH uopće opstane. Svaki pokušaj da se Srbima i Hrvatima uskrati pravo na vlastiti glas je put ka kraju ove BiH, na što mi ne pristajemo – zaključio je Dodik.

Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali bez odredbi koje bi tražile ustavno uređenje BiH, uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice ili teritorijalno rješenje s većinskim hrvatskim područjem.

Takve zahtjeve uputio je Klub zastupnika Mosta kroz svoje amandmane tražeći da se u rezoluciju uključi zalaganje za cjelovitu ustavnu i političku reformu Bosne i Hercegovine, koja bi omogućila “bolji” položaj hrvatskog naroda.

Među prijedlozima Mosta bilo je i stvaranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih zastupnika, kao i modeli teritorijalnog preustroja koji bi uključivali većinski hrvatski prostor.

Mostove amandmane odbili su predlagatelji rezolucije, Domovinski pokret i vladajući HDZ, uz obrazloženje da takvi prijedlozi izlaze iz okvira dokumenta te da Rezolucija nije mjesto utvrđivanja konkretnih modela ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Usvojeni tekst rezolucije umjesto toga ističe potrebu poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, načela konstitutivnosti triju naroda i ravnopravne političke zastupljenosti Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine.

Most je ocijenio da je konačna verzija dokumenta daleko od izvornih stavova Domovinskog pokreta te da su nakon dogovora s HDZ-om izostavljeni neki od ranije spominjanih zahtjeva, uključujući konkretnije prijedloge za “rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja”.

Most je tražio da se u dokument uvrsti i poziv Vladi RH da upotrijebi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH. To je sadržavao i prvotni prijedlog, ali je zbog HDZ-ove politike dodvoravanja izbačen, istaknuli su iz Mosta, na što je Ivan Penava, predsjednik Demokratskog pokreta, odgovorio da “rezolucija nije mjesto gdje se propisuju konkretni instrumenti vanjske politike Republike Hrvatske”.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su neki dijelovi prvotnog prijedloga izmijenjeni kako bi se postigao dovoljan stupanj političkog suglasja za usvajanje rezolucije.

Za rezoluciju su se izjasnila 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan protiv.

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak kako je apelirao na svoje europske kolege da tijekom posjeta Bosni i Hercegovini razgovaraju s legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi se dobila prava slika o multietničkom karakteru te zemlje.

– Apelirao sam na ministre vanjskih poslova da kada odlaze u Bosnu i Hercegovinu razgovaraju s legitimnim predstavnicima triju naroda kako bi dobili pravu sliku njezine multietničnosti, kako se ne bi vraćali pod dojmom da razgovaraju samo s jednom stranom – rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica Europske unije, prenijela je Hina.

Istaknuo je da funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te da je potrebno provesti reforme izbornog zakona kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije.

– Želimo vidjeti da se na predstojećim izborima ispravi nepravda prema Hrvatima koji nisu imali svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu – rekao je hrvatski šef diplomacije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU razgovarali su o BiH, odnosno o procesu imenovanja novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

– Želimo maksimizirati utjecaj EU na međunarodne forume u vezi s Bosnom i Hercegovinom – kazala je šefica europske diplomacije Kaja Kallas na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Kazala je kako je Europska unija opredijeljena da novi visoki predstavnik u BiH bude Europljanin, koji može pomoći zemlji u europskim integracijama.

Dodala je da će se uspjeh budućeg visokog predstavnika mjeriti po tome koliko će učiniti da svoju funkciju učini nepotrebnom.

Grlić Radman je kazao da novi visoki predstavnik mora biti osoba koja poznaje Zapadni Balkan, koja poznaje multietničnost Bosne i Hercegovine.

– Iskustvo u proteklih 30 godina, nažalost, govori nam da su razni visoki predstavnici tzv. puzajućim reformama jako naštetili hrvatskom narodu koji nije mogao imati svog legitimnog predstavnika – rekao je hrvatski ministar.

Ukazao je na potrebu stvaranja atmosfere u BiH u kojoj se može razgovarati, istaknuvši kako će Hrvatska uvijek biti konstruktivna u odnosu prema Bosni i Hercegovini.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik stranke Drito Nino Raspudić uputio je oštre kritike na usuglašeni tekst Rezolucije o Bosni i Hercegovini koji su zajednički pripremili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Dokument je izgubio bit jer je, kako tvrdi, prilagođen političkim interesima premijera Andreja Plenkovića i njegovim europskim ambicijama.

Raspudić navodi da je sadržaj rezolucije namjerno ublažen, ističući da informacije koje su procurile sa sastanaka pokazuju stvarne motive njezina donošenja, ali i, kako kaže, sporne izjave Plenkovićeva suradnika Zvonimira Frka-Petešića.

– Ovo je obična farsa. Prethodno je Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjeg zastupnika Boža Ljubića usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH i dovoljno je provoditi ono što ona kaže – rekao je Raspudić gostujući u Večernja TV.

Ustvrdio je da se politika Zagreba prema Hrvatima u BiH danas uglavnom svodi na financijsku pomoć, bez ozbiljnog političkog angažmana za njihovu ravnopravnost.

Govoreći o pitanju preglasavanja Hrvata u BiH, Raspudić je istaknuo da Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, treba odlučnije koristiti diplomatske mehanizme.

Ujedno je optužio pojedine zapadne zemlje, među kojima je istaknuo Francusku i Njemačku, da provode politiku koja nije naklonjena Hrvatima u BiH.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik stranke Drito Nino Raspudić uputio je oštre kritike na usuglašeni tekst Rezolucije o Bosni i Hercegovini koji su zajednički pripremili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Dokument je izgubio bit jer je, kako tvrdi, prilagođen političkim interesima premijera Andreja Plenkovića i njegovim europskim ambicijama.

Raspudić navodi da je sadržaj rezolucije namjerno ublažen, ističući da informacije koje su procurile sa sastanaka pokazuju stvarne motive njezina donošenja, ali i, kako kaže, sporne izjave Plenkovićeva suradnika Zvonimira Frka-Petešića.

– Ovo je obična farsa. Prethodno je Hrvatski sabor na prijedlog tadašnjeg zastupnika Boža Ljubića usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH i dovoljno je provoditi ono što ona kaže – rekao je Raspudić gostujući u Večernja TV.

Ustvrdio je da se politika Zagreba prema Hrvatima u BiH danas uglavnom svodi na financijsku pomoć, bez ozbiljnog političkog angažmana za njihovu ravnopravnost.

Govoreći o pitanju preglasavanja Hrvata u BiH, Raspudić je istaknuo da Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a treba odlučnije koristiti diplomatske mehanizme.

Ujedno je optužio pojedine zapadne zemlje, među kojima je istaknuo Francusku i Njemačku, da provode politiku koja nije naklonjena Hrvatima u BiH.

U Hrvatskoj su od 1. srpnja stupila na snagu nova pravila korištenja elektroničke naplate cestarine (ENC) kojima se mijenjaju popusti za korisnike i uvodi jedinstveniji sustav obračuna, što će utjecati na sve vozače iz Bosne i Hercegovine.

Dok će vozači osobnih automobila u pojedinim kategorijama dobiti veće povlastice, prijevoznicima s teškim teretnim vozilima bit će smanjeni dosadašnji popusti.

Iz Hrvatskih autocesta (HAC) priopćeno je kako je cilj izmjena ujednačiti popuste za sve korisnike ENC uređaja te uspostaviti pravedniji i dugoročno održiv sustav naplate cestarine.

Za korisnike lakih vozila (IA, I. i II. kategorije) popust u prepaid modelu ostaje nepromijenjen i iznosi 21,74 posto. Istovremeno, korisnicima koji koriste postpaid model, odnosno ENC račun povezan s platnom karticom, popust se povećava s dosadašnjih 13,04 na 21,74 posto, čime su oba modela izjednačena.

Na snazi ​​ostaje i sezonski popust od 33,48 posto za prepaid korisnike lakih vozila koji vrijedi od 1. studenog do 31. ožujka.

S druge strane, za teška vozila (III. i IV. kategorija) popusti će biti smanjeni. Dosadašnji postpaid popust od 30,43 posto smanjit će se na 21,74 posto, koliko će ubuduće iznositi popust u prepaid modelu. Ujedno se ukida sezonski popust od 33,48 posto za ovu kategoriju vozila, pa će i tijekom zimskog razdoblja vrijediti jedinstveni popust od 21,74 posto.

U HAC-u navode da više od dva desetljeća teška vozila nisu bila uključena u poskupljenja cestarina niti sezonsku korekciju cijena, zbog čega, kako ističu, nisu proporcionalno sudjelovali u financiranju izgradnje i održavanja cestovne infrastrukture.

Osim promjena u pogodnostima ENC-a, revidirani su i popusti na emisije. Za vozila standarda EURO V i EEV popust je smanjen s pet na tri posto, dok je za vozila EURO VI smanjen s 12 na sedam posto.

Ujedno je ukinut akcijski popust na emisiju za vozila norme EURO IV, koja će i dalje moći koristiti osnovni ENC popust od 21,74 posto.

Iz Hrvatskih autocesta podsjećaju da je dodatni popust za EURO VI vozila uveden 2020. godine kao privremena mjera za pomoć prijevoznicima tijekom pandemije COVID-19, a glavni cilj emisijskih olakšica je poticanje korištenja vozila s nižom ili nultom emisijom štetnih plinova.

Nove mjere dio su šire reforme sustava naplate cestarina i priprema za uvođenje modernijeg modela koji bi trebao biti usklađen s europskim standardima.

Gradonačelnik Vukovara i predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček kritizirao je predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu komentirajući prijedlog Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i najave o mogućoj revitalizaciji Herceg-Bosne.

Pavliček tvrdi da Penava pitanje Herceg-Bosne i položaj Hrvata u BiH koristi prvenstveno u političke svrhe, odnosno prikupljanje glasova i jačanje vlastite pozicije.

– Mislim da je Ivan Penava svjestan da se bliži njegov politički kraj, kao i kraj njegove političke opcije. Čini mi se da zaoštravanjem odnosa pokušava pronaći izlaznu strategiju iz vladajuće koalicije, kako bi na sljedećim izborima dobio koji mandat više – rekao je Pavliček za Nacional.

Dodao je kako smatra da Domovinski pokret nije ispunio većinu obećanja danih biračima te da sadašnje otvaranje pitanja Herceg-Bosne vidi kao pokušaj političkog opstanka stranke.

– Ovo je samo prodavanje magle i pokušaj spašavanja stranke koja nema izlaza – rekao je Pavliček.

Prema njegovim riječima, Penava intenziviranjem tema vezanih uz Herceg-Bosnu i položaj Hrvata u BiH pokušava pridobiti dodatne glasove i ojačati svoju političku poziciju uoči budućih izbora.

Nakon što je u Vitezu otkazano organiziranje službene fan zone za praćenje nastupa nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, uslijedile su reakcije javnosti.

Udruga mladih “GLAS” i ranije je radila na projektu namijenjenom navijačima svih generacija, no realizacija je obustavljena.

Kako navodi portal radiosarajevo.bapozornost javnosti privukao je komentar Ivana Antolića iz Viteza, koji je izvan službenih institucija ponudio alternativno rješenje.

Antolić je u svom komentaru naveo:

– Dragi moji Bošnjaci, ja ću platno postaviti u svoju avliju, blizu sam centra; Može stati 3000 ljudi, brat bratu, pa da vidimo tko će od čelnika iz vlasti (koja nas uporno želi podijeliti) zabraniti praćenje pozitive… ti si lopov! Oba! I treće strane također! Pa pratit ćemo utakmice Hrvatske i BiH na istoj granici, usprkos ovim proljevima…neka vide da nas ima!!! PS donesi ljiljane!

Četvorica austrijskih državljana rođenih 1978., 1968., 1986. i 1961. godine poginula su u četvrtak pri udaru zrakoplova na tlo na području općine Medulin u Hrvatskoj, izvijestilo je Županijsko državno odvjetništvo u Puli nakon očevida.

Naložen je pregled i obdukcija tijela preminulih, te se poduzimaju daljnje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih bitnih okolnosti događaja, kažu u tužiteljstvu.

Očevid pada zrakoplova obavili su policijski službenici PU istarske uz sudjelovanje istražitelja Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu te zamjenika dežurne državne odvjetnice u Puli.

Prethodno je utvrđeno da je zrakoplov koji se u četvrtak ujutro srušio na području Medulina bio registriran u Njemačkoj, a letio je iz Linza u Austriji za Medulin.

Ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu Alana Vukić izjavila je u četvrtak na mjestu nesreće da je Agencija službenu dojavu o padu zrakoplova zaprimila u 11.20 sati od Policijske uprave Istarske i Hrvatske kontrole zračnog prometa.

Tada je rekla da su dvojica poginulih pilota bili austrijski državljani, dok identifikacija preostale dvije osobe još nije dovršena.

Najavila je da će u roku od 30 dana izdati preliminarno izvješće i otvoriti sigurnosnu istragu koja će trajati nekoliko mjeseci te da će surađivati ​​s austrijskim vlastima.