Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je danas uputio čestitku povodom Nove hidžretske 1448. godine.

– Draga braćo i sestre,

Hidžra, preseljenje poslanika Muhammeda, a.s., iz Mekke u Medinu bila je ključna prekretnica u historiji islama i događaj koji je postao trajna inspiracija generacijama muslimana.

Hidžra je bila potraga za prostorom sigurnosti i slobode gdje će vjera, život, dostojanstvo i zajednica biti zaštićeni. To nije značilo bježanje od odgovornosti ili odustajanje. Zato nas njena trajna poruka poziva da i u vremenima pritiska, straha i nepravde sačuvamo nadu, oslonac na Uzvišenog Allaha i odgovornost prema ljudima.

U današnjim globalnim previranjima, kada su mnogi muslimani suočeni s nesigurnošću, nasiljem, nepravdom i pritiscima na njihovu slobodu i dostojanstvo, poruka hidžre ostaje važna: potraga za slobodom i sigurnošću je povjerenje, a pravedniji svijet se nikada ne prestaje graditi vjerom, moralom, solidarnošću i zajedničkom brigom za mir i dobro među ljudima.

Sutra, 16. juna 2026. godine je 1. muharrema 1448. hidžretske godine, prvi dan nove muslimanske godine. Ovom prilikom upućujem najljepše želje i čestitke svim muslimanima i muslimankama u domovini, Sandžaku, matičnim zemljama, dijaspori i širom svijeta, uz dovu da im naredna godina bude blagoslovljena i želju da je provedu sa dragim ljudima u miru, ljubavi, međusobnom poštovanju i dobru.

Braćo i sestre! Neka te Uzvišeni Allah obaspe Svojom milošću i sačuva te od nesreća i teških iskušenja. Sretna Nova 1448. hidžretska godina! – navodi se u čestitki reisul-uleme Kavazovića.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je danas u Zenici upozorio da korupcija, kriminal, trgovina utjecajem i dvostruki standardi u upravi i pravosuđu razaraju tkivo društva i slabe državne institucije.

– Kao ulema, dužni smo bespoštedno insistirati na istini i pravdi. Naša društvena stvarnost zahtijeva odvajanje zdravog od bolesnog tkiva. Pravosudni i istražni organi moraju raditi profesionalno, oslobođeni bilo kakvog neprimjerenog političkog utjecaja, bilo domaćeg ili stranog – poručio je reisu-l-ulema imamima Muftijstva zeničkog na svečanosti na kojoj im je dodijelio murasele, službenu ovlast kojom reisu-l-ulema zadužuje imama da u njegovo ime predvodi džemat na određenom području i brine o duhovnom, moralnom i statusnom položaju vjernici.

Govoreći o ulozi imama, istaknuo je kako njihova zadaća nije samo vođenje vjerskog života, već i jačanje duhovnog jedinstva zajednice, upozoravanje na štetne podjele i partikularne interese, te afirmiranje ljudi koji svojim znanjem, odgovornošću i moralnim integritetom doprinose općem dobru.

– U ovom vremenu sveopćeg raslojavanja i brzih globalnih promjena svaka nam je osoba važna. Imamski poziv na jedinstvo, slogu i zajedništvo danas je od presudne, sudbonosne važnosti. Suočavamo se sa složenim vjerskim, moralnim, političkim, ekonomskim i identitetskim izazovima.

Živimo u eri naglašenog populizma, moralnog relativizma i dekonstrukcije tradicionalnih vrijednosti na kojima je stoljećima počivao naš svijet – kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je danas u danskom gradu Tonderu kazao da se genocid u Srebrenici ne smije svesti na povijesnu fusnotu, već da mora ostati trajna opomena čovječanstvu i temeljna lekcija za buduće generacije.

Govoreći na centralnoj manifestaciji obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici i otvaranju spomenika “Cvijet Srebrenice”, reisu-l-ulema je upozorio da su negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca prijetnja miru i stabilnosti, te istaknuo da je očuvanje istine odgovornost cijele međunarodne zajednice.

Istaknuo je da sjećanje na genocid ne smije ostati samo na godišnjim komemoracijama, već mora biti ugrađeno u obrazovne sustave, zakone i institucije, kako bi se spriječila relativizacija zločina i osiguralo da se takva stradanja više nikada ne ponove.

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

– Koristim ovu priliku da čestitam svima koji su doprinijeli otvaranju spomenika koji će biti čuvar sjećanja na one čiji su životi ugašeni u jednom od najmračnijih ratova i zločina moderne povijesti. Način na koji se sjećamo i učimo o počinjenom zločinu definira granicu između civilizacije i njezinog kolapsa.

Trideset i prva godišnjica genocida u Srebrenici, koju ćemo ovih dana početi obilježavati, nije samo trenutak pijeteta, već i trenutak suočavanja s istinom i odgovornošću.

Prošla su više od tri desetljeća otkako su pred očima svijeta, samo zbog svog imena, ubijena 8372 muškarca i dječaka. Taj zločin, pravomoćno osuđen kao genocid, ne pripada samo povijesti Bosne i Hercegovine.

To pripada kolektivnoj svijesti čovječanstva, jer kada se negdje ugasi pravda, gubi se tlo za sve koji vjeruju u dostojanstvo ljudskog života.

Zahvalni smo svima koji su u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u svibnju 2024. godine podržali Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao i onima koji su prepoznali važnost očuvanja povijesne istine o onome što se događalo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća.

Na ovom mjestu želim istaknuti podršku Kraljevine Danske ovoj inicijativi, ali i našu zahvalnost za podršku preživjelim žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini.

Usvajanje Rezolucije o obvezi sjećanja na genocid u Srebrenici je korak ka pravdi, ali njena prava snaga ogleda se u onome što slijedi. Suočavanje s istinom ne smije biti sporadičan čin, već trajna obveza institucija, zakonodavnih tijela i obrazovnih sustava.

Genocid u Srebrenici ne smije se svesti na povijesnu fusnotu, već mora postati temeljna lekcija u školama i sveučilištima, kako u Bosni i Hercegovini, tako iu cijeloj Europi i svijetu.

Samo obrazovanjem i samo jasnim razumijevanjem kako su ti zločini nastali možemo stvoriti društva koja neće dopustiti njihovo ponavljanje.

Danas, kada svjedočimo pokušajima negiranja genocida i veličanja zločinaca, odgovornost nije samo na onima koji su preživjeli, niti samo na Bosni i Hercegovini. Pripada svima koji vjeruju u univerzalne vrijednosti istine i pravde.

Svako negiranje nije samo moralna uvreda žrtvama – ono je prijetnja miru i stabilnosti, jer se relativizacijom zločina uvijek priprema teren za njegovo ponavljanje. Zato međunarodna zajednica ne smije šutjeti pred onima koji pokušavaju krivotvoriti povijest i potkopati temelje pravde.

Sjećanje na genocid u Srebrenici ne smije ostati samo godišnja komemoracija, već mora biti ugrađeno u temelje društva – kroz obrazovne programe koji će prenositi istinu generacijama, kroz zakone koji će spriječiti njeno negiranje i kroz institucije koje će osigurati da se zločini nikada ne relativiziraju niti opravdavaju.

Ako želimo svijet u kojem pravda i mir neće biti prolazni ideali, već trajne vrijednosti, moramo ih graditi na neupitnoj istini.

Srebrenica nije samo prošlost, već upozorenje koje ne smijemo zanemariti. Zaborav nije samo nepravda prema mrtvima – on je prijetnja živima. Istina nije teret, već jedini put koji vodi u pravedniji i sigurniji svijet. Ako izvučemo pouke iz genocida u Srebrenici, možda njegove žrtve nisu uzalud patile. Možda će njihova nevina žrtva osvijetliti bolju budućnost za sve nas.

Još jednom čestitam svima vama koji ste pomogli izgradnju ovog spomenika, Majkama Srebrenice i obiteljima preživjelih genocida na doprinosu očuvanju istine o genocidu i doprinosu ozdravljenju svijeta u kojem živimo.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović boravi u višednevnoj posjeti Islamskoj zajednici Bošnjaka u Danskoj.

On je danas održao hutbu u džematu Odense, u kojoj je istakao važnost izgradnje aktivne i snažne zajednice, očuvanje jedinstva među Bošnjacima, te odgovornost prema porodici, domovini i budućim generacijama.

Poručio je da samo jedinstven i organiziran narod može sačuvati svoj identitet i sigurnu budućnost, te pozvao na kontinuitet i ustrajnost u izgradnji kulture sjećanja Bošnjaka.

– Podizanje spomenika u znak sjećanja na genocid u Srebrenici ima smisla samo ako ga podignemo svjesnije, jače i otpornije da nam se više ništa slično ne dogodi. Podijeljeni i podijeljeni, nećemo moći spriječiti novi genocid, pa makar podigli spomenik u svakom gradu svijeta. Zato i ovdje među vama, u Danskoj, apeliram na slogu i jedinstvo u zajednici, u našim džematima. Svaka podjela u našem narodu dovodi u pitanje naš opstanak, kako u domovini tako i u dijaspori – kazao je Reisu-l-ulema.

Njegovu hutbu prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu, Svemilosnom, Samilosnom, Vladaru Sudnjeg dana. Od Njega milost i oprost molimo. Nadamo se njegovoj nagradi za učinjeno dobro. Neka je salavat i selam na Njegovog poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas na Pravi put i pomozi nam da s njega ne skrenemo. Oprosti nam grijehe naše i Svojom nas milošću uvedi u Džennet.

Draga braćo i sestre.

Prava je radost biti u ovoj zemlji među vama, klanjati džemat i svim srcem učestvovati u najvažnijoj manifestaciji jedinstva muslimana u cijelom svijetu – džumi-namazu.

Jer molitva je najbolji način da izrazimo svoju zahvalnost Gospodinu. On nas čini bližima sebi i povezuje nas u jedno tijelo – u džemat. Ta naša zajednica temelji se na bratstvu među nama; živimo i radimo u njoj uvažavajući i poštujući.

Živeći u njemu vodimo se riječima Uzvišenog Allaha:

Ti si najbolja zajednica koja se pojavila među ljudima, ti pozivaš na činjenje dobra, a odvraćanje od zla, i vjeruješ u Allaha. (Ali ‘Imran, 110)

Zaista je najveća ovozemaljska čast biti dio jedne ovakve zajednice, koju Uzvišeni oslovljava kao najbolju. Zaista je vrhunska zemaljska vrijednost živjeti s ljudima koji su odlučili biti jaki i čvrsti vjernici, nepokolebljivi širitelji i borci dobra, koji i druge pozivaju na dobro i svim srcem mu služe. I koji isto tako, ako ne i jače, zabranjuju zlo i odvraćaju druge od njega.

Vjera nas uči da se u Božjem planu sve događa onako kako je On zamislio. To je Božji poredak stvari, uspostavljen od vremena kada je stvorio nebo i Zemlju.

Kaže: U Allahovim zakonima nećete naći promjene, u Allahovim zakonima nećete naći odstupanja. (Fatir, 43)

Čitav kozmos, pa i mi u njemu, počiva na ravnoteži, na redu, koji je osovina i okosnica života. Nasuprot mizantropu je faseta, nered, koji vodi u kaos i nestanak zajednice. Allah, dž. š., traži od nas da vodimo računa o mjeri i ravnoteži u našim životima, ali i u prirodi i zajednici u kojoj živimo, te da ne narušavamo od Boga uspostavljenu ravnotežu.

Sunce i mjesec plove utvrđenim stazama, a trava i drveće se pokoravaju, a nebo se uzdiže. I postavio je skale (libele) da u mjerenju ne prekoračiš granice – mjeri točno i ne štedi na skalama. (Er-Rahman, 5-9)

Kada se ravnoteža u prirodi poremeti, a među ljudima zavlada zloća i zloća, pasivna vjera nam neće biti od velike koristi.

Draga braćo!

Allah, dž. š., traži od nas osnivanje džemata, ma gdje se nalazili. Odgovorili ste na taj zahtjev. Formirali ste svoju zajednicu i pokazali da vam je stalo do Božje riječi. Sada to trebate nadograditi sa sviješću da Bog od nas ne traži nikakvo zajedništvo. On traži životnu zajednicu ljudi, zajednicu u kojoj je poziv na dobro najglasniji i koja se prva odaziva tom pozivu.

Uzvišeni Allah kaže:

O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kada vas pozovu onome što će vam život dati!

Postoje dvije zajednice ljudi: ona koja je živa i aktivna, i ona koja je mrtva, pasivna i od koje ljudi imaju malo koristi.

Živa zajednica ispovijeda vjeru u jednog Boga i slijedi sunnet Njegovog poslanika Muhammeda, a.s. To je zajednica ljudi koji se odazivaju Allahovim naredbama i klone se Njegovih zabrana; koji obavljaju namaz i daju zekat; koji poste ramazan i obavljaju hadž. To je zajednica ljudi koja se brine za svoje članove: siročad i siromašne, bolesne i starije, roditelje i djecu.

Štiti tuđa prava i reagira na nepravdu i nasilje, bez obzira od koga dolazilo. To je zajednica koja nastoji prestići druge u dobroti, znanju i marljivosti. Ona svoja vrata drži otvorena za sve i živi u miru s drugima, poštujući svačiju vjeru i vjerovanje, po kur’anskom principu: Tvoje je tvoje, a moje je moje (El-Kafirun, 6). To je zajednica ljudi koja se odaziva svakom Allahovom pozivu, a i On joj se odaziva i čini je boljom.

Draga braćo!

Poslanik, a.s., je vjernika usporedio sa pčelom. Rekao je da pčela konzumira samo ono što je čisto i proizvodi ono što je čisto. Sleti na grančicu, pa je nemojte slomiti ili uništiti. (hadis bilježi Bejheki) Poslanik nam tako sugerira da svako od nas bude vrijedan i koristan kao pčela. Pčela ne slijeće na nečistoću i ne prenosi nečistoću i neugodan miris. Tako treba da postupa svaki vjernik – da ne ide na zabranjena i prljava mjesta i da ne sluša bezobrazluke, niti da prenosi tuđe riječi, ogovaranja i ogovaranja.

Pčela nikada ne posjećuje tuđu košnicu. A vjernik treba gledati u svoju avliju i biti na usluzi svojoj zajednici. Pčela radi u timu i posvećena je svom roju, svojoj zajednici; njoj je stalo do njegove snage i napretka.

Pčela marljivo radi svaki dan i nikada ne bježi od svojih dužnosti niti se žali na poteškoće. Ona radi i ne očekuje ničije pohvale i zahvale, već se ponaša prema instinktu očuvanja zajednice koja treba trajati i služiti budućim generacijama.

Ovdje kod vas mirišemo plodovi zajedničkog rada. Bili ste vrijedna i marljiva zajednica muslimana koja je svoj cilj postavila i dio toga ostvarila. A u vremenu koje je pred vama, okrenite se onima za koje vas je Allah zadužio: djeci i omladini, muškarcima i ženama i onima koji još nisu naši članovi, a trebali bi biti. Budite im uzor u uvjerenju i ponašanju na koje će se ugledati. Pomozite im da pronađu sebe i postanu dobri i vrijedni članovi naše zajednice. U tome ćete uspjeti ako nastupate organizirano kao džemat.

A ako mislite da je to posao samo imama, griješite i bit ćete ta mrtva, pasivna zajednica ljudi od koje nećete imati koristi ni vi ni drugi. Znajte da pojedinac, ma tko on bio, ne može ispuniti obvezu na koju je pozvana cijela zajednica.

Draga braćo!

Da ste živa zajednica muslimana svjedoči i činjenica da odavde, u Danskoj, simbolično počinjemo obilježavanje 11. jula, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Mnogo je događaja u povijesti našeg naroda koji su urezani u naše kolektivno pamćenje. Neki od njih su tragični, a na druge smo ponosni. Kakve god bile, tragične ili radosne, produbljuju naše kolektivno sjećanje i svijest o našoj zajedničkoj sudbini. Povijest se ne može promijeniti, ali iz nje možemo učiti. Milost se ne pokazuje slabom, podijeljenom i zavađenom narodu. To je red koji vrijedi u svijetu, bez izuzetka. On se neće promijeniti, jer je to Božji zakon. Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok se taj narod sam ne promijeni, jasna je poruka Kur’ana. Naša povijest na to ukazuje.

Podizanje spomenika u znak sjećanja na genocid u Srebrenici ima smisla samo ako ga podignemo svjesnije, jače i otpornije da nam se više ništa slično ne dogodi.

Podijeljeni i podijeljeni, nećemo moći spriječiti novi genocid, pa makar podigli spomenik u svakom gradu svijeta. Zato i ovdje među vama, u Danskoj, apeliram na slogu i jedinstvo u zajednici, u našim džematima. Svaka podjela u našem narodu dovodi u pitanje naš opstanak, kako u domovini tako i u dijaspori.

Braćo i sestre!

U jednom kur’anskom ajetu se kaže: O vjernici, pazite na sebe!

Ovo su riječi uz koje svatko od nas treba ustati i pasti. Vi sada živite u zemlji koja vam je otvorila vrata, primila vas i dočekala. Poštujte ovu državu i ove ljude, oni su vam susjedi i najbliži. Čuvajte svoj život i njihov, svoju čast i njihovu, svoju imovinu i njihovu. Živite u miru. Budite dostojanstveni i ponosni na to tko ste i odakle dolazite. Pripadate brojčano malom, ali ponosnom narodu koji zna biti zahvalan ljudima. Poslanik, a.s., je rekao: Ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni Allahu.

Čuvajte svoje obitelji; vi ste njihovi pastiri i bit ćete pitani za svoje stado. Molimo Allaha, dž. š., da te uputi na pravi put i da ti pomogne u svakom dobru.

Ne zaboravi svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Naučite svoju djecu da znaju tko su i što su i odakle su im roditelji. I naučite ih da imaju svoju domovinu i domovinu koja računa na njih, pa neka i oni računaju na nju. I učiti ih da je Islamska zajednica naša duhovna kolijevka u kojoj je naš identitet. Ne kidajte tkaninu koju su naši očevi i majke s velikom ljubavlju i odricanjem tkali.

Gospodaru moj, učini ove ljude odanim Tebi i pomozi im u njihovim hairli poslovima. Podari im vjeru, strpljivost i ustrajnost da Ti budu zahvalni i ispravni na Tvom putu.

Neka naša posljednja dova uvijek bude: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je večeras u Sarajevu upriličio tradicionalni bajramski prijem povodom Kurban-bajrama.

Prijem je održan u zgradi Rijaseta Islamske zajednice u Kovačama, a među uzvanicima su bili predstavnici vjerskih zajednica, institucija vlasti, diplomatskog kora, te javnog, društvenog i kulturnog života Bosne i Hercegovine.

Obraćajući se prisutnima, reisu-l-ulema je podsjetio da Kurban-bajram povezuje muslimane sa Ibrahimom, alejhis-selam, te vrijednostima žrtve, zajedništva i međusobne odgovornosti.

– Za muslimana, na putu natjecanja za dobro, kurban je sama bit vjere. Svakim danom, a posebno na Bajram, iznova ponavljamo koliko je važno naše ljudsko zajedništvo, utemeljeno na vjeri i tradiciji koju vezujemo za Ibrahima, a.s., i našem dijeljenju radosti u prazničnim danima – kazao je Husein ef. Kavazović.

Dodao je da blagdanska druženja trebaju biti potvrda međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.

– Duboko vjerujem da su naša druženja na blagdane puno više od protokolarne kurtoazije. Želim da vjerujem da u ovim trenucima radosti obnavljamo komšijski i bratski zavjet brige jednih za druge – kazao je reisu-l-ulema.

Govoreći o društvenim prilikama u Bosni i Hercegovini, upozorio je na pokušaje širenja mržnje i narušavanja međusobnog povjerenja.

– Vidimo dokle su neki spremni ići do izricanja uvreda i širenja mržnje kako bi srušili povjerenje koje smo uz toliko odricanja i zalaganja izgradili nakon strašnog rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu – kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Poručio je kako je potrebno pokazati mudrost i odgovornost te ne nasjedati na provokacije, ali i jasno se suprotstaviti širenju smutnje među ljudima.

– To ne znači da trebamo šutjeti. Trebamo im dati do znanja da na to nećemo pristati i da ih nećemo slijediti – rekao je reisu-l-ulema.

Na kraju obraćanja izrazio je nadu da će među ljudima zaživjeti “istinsko i ibrahimsko jedinstvo”, te svim muslimanima čestitao Bajram.

Poseban ugođaj na otvaranju tradicionalnog bajramskog prijema upotpunila je kasida „Jedno smo“ u izvedbi Ibrahima Bilčevića.

Tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazović je uhićen u Sarajevu u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Gosti su se uz reisovu čestitku počastili sokom, kafom i baklavom te proveli vrijeme u ugodnom razgovoru.

Neizostavno, najmlađe goste reisu-l-ulema Kavazović obradovao je Kurban-bajramom.

Bajramsko čestitanje kod reisa Kavazovića trajat će od devet do 12.30 sati. danas.

U galeriji pogledajte ko je među prvima prisustvovao čestitanju Bajrama.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović je jutros održao bajramsku hutbu povodom Kurban-bajrama u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, u kojoj je pozvao vjernike na jačanje zajedništva, međusobnog povjerenja i očuvanje vrijednosti susjedstva, ističući da vjera i bogobojaznost trebaju biti osnova društvenih odnosa i života u miru.

– Pokušajmo svoj život organizirati u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja. Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prevare, jer to nije život dostojan čovjeka – kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Govoreći o značaju Kurban-bajrama, istaknuo je da obredi hadža i kurbana podsjećaju vjernike na važnost žrtve, zahvalnosti i pokornosti Bogu, ističući da se iz bogobojaznosti rađa bratstvo, solidarnost i spremnost da se razumije bol drugih ljudi.

Također je naglasio važnost očuvanja života, časti i imovine svakog čovjeka, podsjetivši na univerzalne poruke hadža poslanika Muhammeda, a.s., koje pozivaju na jednakost među ljudima, poštivanje prava drugih i odbacivanje nasilja i nepravde.

Reisu-l-ulema je kazao da je ovaj Bajram posljednji put da se oslovljava sa Reisu-l-ulema.

– Danas, na dan Kurban-bajrama, dok vam se kao reisu-l-ulema posljednji put obraćam sa ovog časnog mjesta, još jednom ću apelovati da čuvamo i bdijemo nad našim bosanskim komšilukom. U njegove temelje položimo i čuvajmo ono najvažnije: čast bližnjega, potrebu za pokajanjem za učinjenu pogrešku i potrebu za oprostom za nanesenu bol. Komšiluk je uvijek bio naša najvažnija društvena institucija, koja nas je držala na okupu i na koju smo se mogli osloniti i u teškoćama i u radostima – rekao je Reisu-l-ulema.

Agencija Mina reisu-l-ulame hutbu prenosi u cjelosti:

– Hvala Bogu, d. s. Stvoritelj svjetova, Vladar Sudnjeg dana, Milostivi, Samilosni. Uzdamo se u Njegovu milost i tražimo Njegov oprost. Neka je salavat i selam na Poslanika, a.s., na njegovu časnu porodicu i ashabe, te na sve njegove sljedbenike, do Sudnjeg dana.

Jutros u bajramskoj atmosferi veličamo Allaha dž.š., i zahvaljujemo Mu se na blagodatima života. U ovim danima, možda i više nego u drugim našim prilikama, pokazujemo svoju odanost i privrženost Božijoj riječi i sunnetu Njegovog poslanika Ibrahima, a.s. Molimo Ga da primi naše obrede – hadž i kurban – i da nam podari Svoju milost i oprost.

Braćo i sestre!

Vjera u Boga i obredi koje provodimo čine nas zajednicom ljudi podložnih Bogu. Naše bratstvo, život u miru i međusobnom povjerenju izviru iz pobožnosti i ljubavi prema Njemu. Stoljećima, kao zajednica muslimana, na isti način i sa istim žarom potvrđujemo svoj put. Vjerujemo u Jednog Boga i nastojimo slijediti Njegove poslanike i njihov put vjere. Snagu crpimo iz riječi Božje te savjeta i oporuka proroka koji su nam ih ostavili.

I naučili smo da u svakoj tami, koliko god crna bila, postoji svjetlo koje nam daje Svevišnji. Uvjerili smo se da nijedna kušnja, koliko god velika bila, nije veća od Božje milosti. I naučili smo da ko se trudi i u Allaha pouzda, te snage ima za cijeli život. Doista, svakome od nas dovoljan je samo Allah, naš hranitelj i naš Gospodar.

Danas, hvala Bogu, ovdje u našoj domovini živimo u miru sa svojim susjedima i prijateljima. Radimo i odgajamo djecu, brinemo o roditeljima, pomažemo slabima, bolesnima i siromašnima. Zahvalni smo Bogu i dobrim ljudima koji su nam pomogli da naše boli i rane budu manje i da zacijele. I sada sami pokušavamo razumjeti bol i tugu drugih koji pate, i pomoći koliko možemo.

I u ovim danima naše velike radosti, danima Bajrama, mi upućujemo svoje dove Allahu, tražeći od Njega mir u svijetu, među narodima i među vojskama. Molimo Ga da nas i našu djecu učini sinovima svjetla, a ne tame, kako bismo bili od onih koji ljudima radosnu vijest navješćuju i koji se u dobru natječu s dobrim i čestitim ljudima.

Bosna je zemlja dobrih, čestitih i plemenitih ljudi. Među nama je uvijek bilo onih koje je Allah oslovljavao svojim prijateljima, evlija. To su ljudi koji žive u našim selima i sokacima. To su muškarci i žene čija su srca čista i prostrana za svakog od nas. Oni su tu da nam pomognu kada je teško, da nas ohrabre i posavjetuju. Zato, držimo se ovih dobrih ljudi i neka nam njihova dobrota i vjera budu putokazi na putu kojim ćemo ići.

Braćo i sestre!

Radujmo se životu koji nam je darovan. To je blagodat ograničenog trajanja, čija je vrijednost visoka i ulog je velik. Stoga nije nevažno što s njim radimo i na što ga trošimo. Postupimo onako kako nas Uzvišeni savjetuje: „Neka svaka duša pogleda što je za sutra pripremila“.

Biti zahvalan Stvoritelju za blagoslove života temelj je naše vjere, a očuvanje života i njegova zaštita obveza je koju ćemo morati ispuniti. Na Iskupnom hadžu Muhammed, a.s., ostavio je svoju oporuku svijetu. Neka njegove riječi budu temelj naše zajednice:

‘O ljudi, slušajte šta ću vam reći, jer ne znam hoću li vas opet sresti na ovom mjestu.

O ljudi, vaš život, vaš imetak i vaša čast su nepovredivi sve dok ne sretnete svoga Gospodara, kao što je nepovrediv ovaj vaš dan, u ovom vašem mjesecu, u ovom vašem gradu.

Vrati stvari koje su ti povjerene na vrijeme onome kome pripadaju.

Kamate iz doba džahilijjeta se odriču, osim glavnice na koju imate pravo.

Dovršene su krvne osvete i privilegije iz džahilijetskog doba.

O ljudi, vi imate svoja prava prema svojim ženama, a i one imaju svoja prava prema vama. Bojte se Allaha u pogledu svojih žena i budite pažljivi prema njima.

O ljudi, vjernici su doista braća, a bratovljev imetak je nepovrediv, osim ako on to sam ne dopusti. Ne vraćajte se bezboštvu za mnom i ubijajte jedni druge.

O ljudi, vi imate samo jednog Gospodara i jednog pretka. Svi ste vi od Adama, a Adam je od zemlje. Najbolji kod Allaha je onaj koji je najpobožniji. Arapin nema nikakve prednosti u odnosu na nearapa, osim u pobožnosti’.

Braćo i sestre!

Provedimo ove Poslanikove riječi u djelo i dopustimo im da potpuno ovladaju našim bićem. Učinimo ih našom životnom filozofijom, kako bismo se po njima mogli ponašati. Poslanik nas poziva na jednakost i bratstvo, na čuvanje svetosti života, imetka i časti svakog čovjeka te na poštivanje i nepovredivost tuđih prava. Siguran sam da svaki stanovnik ove naše lijepe zemlje može pronaći te univerzalne poruke i prihvatiti ih kao svoje.

Pokušajmo svoj život urediti u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja. Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prijevare, jer to nije život dostojan čovjeka.

Budimo svjesni poruka ovog velikog dana. U jednom od njih ističe se da nešto moramo žrtvovati da bismo dobili nešto drugo. To je lekcija koju smo tisućama godina učili iz primjera oca i sina, Ibrahima i Ismaila, kao Žrtvujmo sebičnost i oholost da bismo stekli ljubav, pažnju i povjerenje.

Kurban nas čini bližim Bogu, roditeljima i djeci, rodbini, prijateljima i komšijama. Spremnost na žrtvu za drugoga u naše živote unosi sigurnost, mir i spokoj.

Danas, na dan Kurban-bajrama, kada vam se kao reisu-l-ulema posljednji put obraćam sa ovog časnog mjesta, još jednom ću apelovati da čuvamo i bdimo nad našim bosanskohercegovačkim komšilukom. U njegove temelje položimo i čuvajmo ono najvažnije: čast bližnjega, potrebu za pokajanjem za učinjenu pogrešku i potrebu za oprostom za nanesenu bol. Kvart je oduvijek bio naša najvažnija društvena institucija koja nas je držala zajedno i na koju smo se mogli osloniti iu teškoćama iu radostima.

Budimo radost jedni drugima. Popravimo svoje odnose i pazimo na svoje obveze. Put vjere je najsigurniji put. Neka nas njena snaga čuva pod okriljem Božjeg milosrđa, obiteljske sreće i bratske ljubavi.

Neka nas svaka žrtva na Božjem putu učini boljim i čestitijim ljudima, spremnim na pokajanje i praštanje. Prenesite svojoj djeci vrijednosti vjere i susjedstva, odgajajte ih da vole i poštuju ljude.

Svim muslimanima u našoj domovini Bosni i Hercegovini, u Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i dijaspori čestitam Kurban bajram.

Molim Uzvišenog Allaha da našim hadžijama primi hadž i dove, a nama ostalima kurbane. Provedite Bajram u miru sa svojim najmilijima, komšijama, braćom i sestrama. Neka ti Uzvišeni podari dobro zdravlje i milost da uvijek budeš u Njegovom zadovoljstvu. Molimo ga da svijetom zavlada mir, utiša oružje i zaustavi patnju i patnju nevinih.

Gospodaru naš, pomozi nam, ojačaj nas i uputi nas na pravi put! I neka naša posljednja dova bude: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!”

Muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu danas obilježavaju Kurban-bajram, jedan od dva najveća islamska praznika.

Brojni vjernici klanjali su bajram-namaz u džamijama širom Bosne i Hercegovine, a centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Bajram-namaz je klanjao i bajramsku hutbu održao reisa-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Važnost Kurban-bajrama ili hadž-bajrama određena je obredom prinošenja kurbana i dijeljenja kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama, kao i obredom hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima posjećuje Mekku.

Među njima je ove godine 2.226 vjernika iz Bosne i Hercegovine.

Kurban bajram traje četiri dana. Drugog dana Bajrama ljudi uglavnom odlaze na groblja da pred dušama umrlih članova obitelji prouče Fatihu, prvu suru iz Kur’ana.

Također, Bajram je prilika da se ljudi međusobno posjete, posebno najmlađi koji prikupljaju slatkiše, ali i bajramska banka.

Redakcija portala Faktor svim muslimanima i našim čitateljima čestita Bajram šerif mubarek olsun.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je danas uputio poruku muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovini i dijaspori povodom Kurban-bajrama.

Poruku Reisu-l-uleme prenosimo u cijelosti:

Draga braćo i sestre, prijatelji, poštovane komšije i sugrađani,

Dan stajanja na Arefatu, koji prethodi sutrašnjoj velikoj radosti Bajrama, najbolji je dan i najbolje vrijeme da se ibadetom približimo prostranstvu Allahove milosti.

U danima Kurban-bajrama iznova se vraćamo velikoj istini vjere: najveće vrijednosti se ne mogu sačuvati bez žrtve i odricanja. Na primjeru Ibrahima, a.s., i njegovog sina Ismaila naučili smo da se žrtvom i davanjem možemo nadati dobru, koje će nam se vratiti. Stoga naš život ne smije biti zarobljen sebičnošću i ravnodušnošću, niti strahom od neizvjesnosti, nego zahvalnošću, odgovornošću i brigom za druge.

I ovaj Bajram dolazi u vremenu koje od nas traži sabranost, mudrost i čvrstinu. Puno je patnje u svijetu, nepravde i poziva na nasilje. Brojni su pokušaji unošenja straha, podjela i nepovjerenja među ljude. Stoga, ostanimo vjerni sebi i svojoj vjeri.

Mir, budnost i strpljivost vrijednosti su na kojima smo uvijek gradili svoje biće i čuvali svoju domovinu. Nastavimo ih brižno njegovati. Neka naša bajramska radost učvrsti naše jedinstvo i povjerenje u ovim danima i neka produbi svijest kod svih nas u Bosni i Hercegovini da su mir, sloboda i dostojanstvo tekovine koje se svakodnevno čuvaju.

Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini i našem Sandžaku, u domovini i bošnjačkoj dijaspori, čestitam nastupajuće dane Kurban-bajrama. Provedite ga u veselju i veselju, dostojanstveno, kako nam i priliči.

Bajram šerif mubarek olsun!

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović održao je danas u Sanskom Mostu hutbu na kojoj je govorio o iskušenjima kao sastavnom dijelu ljudskog života, potrebi ustrajnosti u vjeri i važnosti zajedništva u vrijeme izazova.

Posebno je podsjetio na pouke iz života Božjih proroka, istaknuvši kako su strpljivost, moralna postojanost i držanje riječi temelj opstanka pojedinca i zajednice.

U propovijedi je ukazao i na simboliku hadža kao puta duhovnog sazrijevanja i suočavanja s iskušenjima, pozivajući vjernike da jačaju međusobnu povezanost, čuvaju obitelj, džemat i komšiluk te budu spremni na izazove koji će sigurno doći.

Govoreći u Sanskom Mostu, reisu-l-ulema je evocirao i sjećanje na ratna stradanja i obnovu ovog kraja, kazavši da se sloboda, mir i dostojanstvo čuvaju vjerom, solidarnošću i odlučnošću da se suprotstavi svakom obliku zla.

Njegovu hutbu prenosimo u cijelosti:

“Hvala Allahu na riječima kojima je ispunjen Mizan na Sudnjem danu.

Hvala Allahu koji je poslao Svoga Poslanika sa Uputom i Istinom i koji nam je prenio Njegovu riječ, u njenoj jasnoći i ljepoti. Neka je salavat i spas na njega, njegovu porodicu i ashabe, te na sve njegove sljedbenike na Pravom putu.

Draga braćo u vjeri!

Drago mi je što sam danas sa vama na džuma-namazu u našem Sanskom Mostu, mjestu našeg stradanja, borbe i nade. Drago mi je vidjeti vas u vašim domovima nakon velike kušnje, još veće borbe i velike pobjede. Sretna sam što sam u gradu koji je danas svima nama prava inspiracija i u kojem se na svakom koraku osjeća ta dama snage i odlučnosti da ustraje. Molim Svevišnjeg da te zaštiti od svakog zla.

Kada nastupi mjesec Ešhurul-Hurum, to je znak da se približavaju obredi hadža. U njima je Allah, dž.š., zabranio ljudima svaku vrstu nasilja i agresivnog ponašanja. Ovo su mjeseci mira u kojima se svako dobro veliča, a svako nasilje kažnjivo i osuđuje. U ovim mjesecima propisana nam je peta islamska dužnost, hadž – za onoga ko ga može obaviti. Jednom prilikom upitan je kome je hadž obavezan, pa je Poslanik rekao: Hadž je jednom u životu, a ko ga više puta obavi, to mu je nafila.

Naši hodočasnici se spremaju na put i za nekoliko dana kreće prva grupa. Sa ovog mjesta molimo za njihov hadždžski put, da u dobrom zdravlju obave hadžske obrede, da ih Allah, dž.š., primi i grijehe im oprosti.

Ovih dana poslane su nam važne poruke koje trebamo pažljivo poslušati i pokušati razumjeti. Hadždž je putovanje, a svako putovanje je podložno iskušenjima i poteškoćama.

Uzvišeni Allah je rekao:

Iskušenja mogu biti velika i nitko od njih nije izuzet. Oni koji su bili Božji miljenici, koje nam je poslao kao svoje glasnike, bili su im još više izloženi. Allah ih navodi kao primjer, da bismo od njih učili i pouku primali.

Iskušenja Allahovih poslanika mogu nam poslužiti kao paradigma. Od njih su generacije muslimana stoljećima učile da su iskušenja, pa i ona najveća, dio ljudskog života, te da se dešavaju pojedincima i zajednicama ljudi.

Adem, a.s., bio je iskušavan obećanjem, jer je prekršio obećanje da se neće približavati zabranjenom stablu i neće jesti njegov plod. Kada je stao na njega, Allah ga je istjerao iz Dženneta. Od tada Adam i njegovi potomci žive u neprestanoj potrazi za mirom i podnose kušnje. To je pouka koju bismo trebali naučiti iz njegova primjera. Pridržavanje naredbi i zabrana, moralnih i zakonskih propisa, donosi mir i jača povjerenje u zajednici ljudi, a njihovo nepoštivanje donosi nemir i patnju.

Sjetimo se riječi Nuha, alejhis-selam:

Kada je Allah odlučio da ih kazni za njihov nemoral i oholost i za prelaženje granica zla, naredio je Nuhu, alejhis-selam, da sagradi lađu koja će njega i njegove sljedbenike u Istini odvesti u luku spasa. Stoga je spas uvijek u istini i dobroti, a nikada u laži i oholosti. I dok idemo putem istine, ne možemo sjediti prekriženih ruku, nego stalno moramo graditi lađu spasa, koja će nas odvesti na sigurno mjesto i spasiti od potopa, kao što je učinio Noa, a ta lađa mora biti široka za sve one koji traže spas od nemorala i nasilja, od laži i oholosti. A životna kušnja obuhvaća sve. Nema garancije ni za koga, pa ni za vlastitu djecu. Iskušenje koje je doživio Nuh, as, sa svojim sinom, pouka je za sve nas. Allahu, ne stavljaj nas i našu djecu na kušnju na koju stavljaš Nuha, alejhis-selam, i narod njegov.