Unutarnje podjele i nemogućnost dogovora u Uredu za razmatranje žalbi BiH blokirale su odluku o kupovini zgrade u Banjoj Luci za Upravu za neizravno oporezivanje (UIO) BiH vrijedne oko 100 milijuna KM, zbog čega niti jedan od tri prijedloga za epilog nije dobio potrebnu većinu od četiri glasa, piše Kapital.

O ovim prijedlozima članovi su raspravljali i glasovali još u prosincu prošle godine i nikada više, odnosno do danas nije bilo rasprave o ovoj temi niti ponovnog glasovanja, čime je cijeli proces ostao u vakuumu.

Trojica članova Ureda za žalbe BiH predložila su da se žalba Pravobranilaštva BiH odbaci kao nepravovremena, čime bi se jednostavno odobrila kupnja zgrade “Grand trade” Mileta Radišića, u javnosti poznatog kao kuma lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Drugi prijedlog koji je stigao od još tri člana bio je da se ovaj Ured proglasi nenadležnim za rješavanje spora, uz obrazloženje da se ne radi o postupku javne nabave.

Sedmi član Ureda za razmatranje žalbi predložio je da se predmet vrati na ponovni postupak u UNO i da se ponovno utvrde sve činjenice.

Postupak pred Uredom za razmatranje žalbi stoji već punih sedam mjeseci jer nijedan prijedlog rješenja spora nije dobio potrebnu većinu glasova.

Da bi bilo tko od njih presudio u ovom sporu, potrebna su četiri glasa.

Postupak se vodi po žalbi Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, koje se od tada nije oglašavalo o ovom pitanju.

Prije točno godinu dana UIO je kao najboljeg ponuđača za ovu kupovinu izabrala Grand Trade. Grand Trade je bio jedini ponuditelj.

Pravobranilaštvo BiH je u rujnu prošle godine uložilo žalbu na ovo, a UIO je to odbila, smatrajući da ova pravosudna institucija nema status stranke u postupku.

Za to vrijeme, Pravobranilaštvo BiH podnijelo je prvu tužbu Sudu Bosne i Hercegovine, koja je odbijena zbog preuranjenosti. Potom su podnijeli tužbu, pa je Sud BiH 11. prosinca 2025. godine odlučio da UIO nije trebala odbiti žalbu te da Pravobranilaštvo može biti stranka u postupku. Nakon toga sve je završilo ispred Ureda za razmatranje žalbi, gdje i sada stoji.

UIO je nekoliko puta u posljednjih nekoliko godina putem javnog poziva pokušala kupiti zgradu u Banjoj Luci u kojoj bi bili smješteni njeni zaposlenici.

Kao jedini ponuđač redovno se pojavljivala firma “Grand Trade”. U međuvremenu, cijena je rasla.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH organizirat će 22. srpnja u Sarajevu aukciju oduzete robe.

Na popisu proizvoda koji će pred kupcima biti: ručni satovi, čekić za meso, radilica BMW PMV motora, skije, kacige, tenisice, torbe, svečane haljine, telefoni, parfemi, bokserice, sunčane naočale, pepeljare, nove auto gume, trenirke, posuda za začine, tanjuri i suvenir Međugorske lopte.

– Prva javna dražba održat će se 22. srpnja u 12 sati, druga javna dražba u 12.30 sati, a neposredna prodaja u 13 sati.

Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Odlukom o prometu carinske robe, odnosno pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost registriranu kod nadležnog tijela, uz predočenje ovjerene dokumentacije o registraciji djelatnosti.

Na aukciji ne mogu sudjelovati uposlenici Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i osobe koje su povezane sa uposlenicima Uprave – navode iz UNO BiH.

Kako dodaju, robu prodaju u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju.

– Ponuditelji su dužni prije početka dražbe položiti jamčevinu u iznosu od 10 posto početne cijene robe za koju se natječu.

Depozit se uplaćuje bezgotovinski na depozitni račun Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine ili u gotovini na blagajni Regionalnog centra Sarajevo na dan aukcije.

Ponuditeljima koji ne kupe robu na aukciji jamčevina će biti vraćena u gotovini odmah po završetku aukcije – dodaju.

U priopćenju se navodi da su kupci na dražbi dužni uplatiti razliku između položene jamčevine i postignute prodajne cijene.

– U suprotnom, položeni depozit se zadržava bez prava povrata kao naknada štete pričinjene Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Ukoliko kupac ne uplati kupoprodajnu cijenu za kupljenu robu, bit će izdat nalog za održavanje druge aukcije u narednih 15 dana – saopćeno je iz UNO BiH.

Građani Bosne i Hercegovine od sutra, 8. srpnja, mogu podnositi zahtjeve za povrat PDV-a pri kupnji prvog stana, priopćeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH.

Iz UIO su pozvali građane na strpljenje, ističući da nema potrebe za stvaranjem gužvi na šalterima jer je rok za podnošenje zahtjeva produžen do kraja ove godine.

– Vremena ima dovoljno za sve, a mi smo tu da svakom zahtjevu pristupimo s punom pažnjom – poručili su iz Uprave.

Zahtjevi se podnose u sjedište prodavca nekretnine, odnosno firme koja je prodala stan, a podnose se regionalnim centrima UNO u: Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli.

O potraživanjima će odlučivati ​​Skupina za oporavak, računovodstveno praćenje i analizu.

UIO je izvršila internu kadrovsku preraspodjelu kako bi ojačala ove organizacione jedinice i omogućila što bržu obradu pristiglih zahtjeva.

Pravo na povrat imaju kupci prvog stana koji su kupili novogradnju na koju je plaćen PDV, a nekretnina je upisana na ime kupca nakon 12. travnja 2025. godine, kada su izmjene Zakona stupile na snagu.

Kupac može ostvariti povrat PDV-a za površinu stana do 40 četvornih metara, uz dodatnih 15 četvornih metara za svakog člana obiteljskog domaćinstva koji nema vlastitu nekretninu.

Maksimalna površina za izračun povrata stoga je ograničena na 55 četvornih metara.

Maksimalan iznos povrata PDV-a utvrđuje se prema prosječnoj cijeni kvadrata stana u Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH, prema posljednjem tromjesečnom izvješću u odnosu na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora.

Obračunata stopa PDV-a koja se primjenjuje iznosi 14,5299 posto.

Primjerice, ako je ugovor o kupoprodaji stana sklopljen 31. srpnja 2025. godine, maksimalni povrat može biti 25.149,10 KM. Ovaj iznos izračunat je na osnovu prosječne cijene stana od 3.147 KM po metru kvadratnom prema izvještaju Agencije za statistiku BiH za drugi kvartal 2025. godine.

Zakonski rok za donošenje rješenja je maksimalno šest mjeseci, ali iz UIO naglašavaju da to ne znači da će svaki građanin toliko čekati.

Brzina obrade ovisit će prvenstveno o tome koliko je dokumentacija potpuna i uredna.

UIO će podatke provjeravati kod entitetskih geodetskih uprava, sudova i poreznih uprava kako bi se spriječile moguće zlouporabe javnog novca.

Građani neće morati sami prikupljati potvrde od drugih institucija. UIO će vršiti međuinstitucionalne provjere službenim putem, kroz razmjenu podataka s nadležnim tijelima u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zahtjev se podnosi prema sjedištu prodavca nekretnine, jer se kontrola vrši u regionalnom centru UNO, nadležnom za područje na kojem se nalazi firma koja je prodala stan.

Ukoliko građanin greškom podnese zahtjev u pogrešnom regionalnom centru, UIO će ga službeno proslijediti nadležnom centru, ali iz Uprave savjetuju da se zahtjev podnese odmah na pravo mjesto kako bi se proces ubrzao.

UIO će, u skladu sa svojim ovlastima, vršiti redovne i naknadne kontrole kroz registar nekretnina i terenske provjere.

Posebno će se pratiti poštivanje pravila prema kojem kupac prvog stana ne smije otuđiti nekretninu u razdoblju od pet godina.

U slučaju kršenja ove odredbe, kupac će biti dužan vratiti puni iznos plaćenog PDV-a, zajedno sa zateznim kamatama.

Iz UIO kažu da građanima žele olakšati ostvarivanje prava, ali i odgovorno raspolaganje javnim novcem.

UIO BiH riješila je i nedoumice građana oko povrata PDV-a na prve nekretnine.

Ovo pravo neće ostvariti osobe koje su same gradile kuću, već samo kupci novoizgrađenih stanova i kuća na koje je prilikom kupnje obračunat i plaćen PDV.

Dok se državne institucije svađaju oko nadležnosti i primjene zakona, gospodarstvenici bi mogli ostati bez mogućnosti elektroničkog podnošenja poreznih i carinskih prijava.

Stručnjaci upozoravaju da bi zabrana korištenja kvalificiranog elektroničkog potpisa mogla uzrokovati lančane poremećaje u prikupljanju javnih prihoda, međunarodnoj trgovini i svakodnevnom poslovanju tvrtki diljem Bosne i Hercegovine.

Protok robe kroz Bosnu i Hercegovinu, plaćanje PDV-a i trošarina će se zaustaviti ukoliko ostane na snazi ​​odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH o trajnoj zabrani korištenja kvalificiranog elektroničkog potpisa Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Od Suda BiH bit će zatraženo donošenje privremene mjere po rješenju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH do rješavanja ovog problema. Najave o sudskom procesu stižu sa svih strana.

Ukoliko odluka ostane na snazi, pojašnjavaju iz IIOBiH, tisuće gospodarstvenika neće moći elektronički podnositi PDV i trošarinske prijave niti carinsku dokumentaciju za provoz robe, što bi moglo dovesti do blokade milijunskih proračunskih prihoda i poremećaja u međunarodnoj robnoj razmjeni.

IIOBiH je od Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH dobio rješenje u kojem se traži hitna obustava izdavanja digitalnog kvalificiranog potpisa.

Faktor je o tome pitao zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i ekonomiste.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banje Luke, kaže za Faktor da su svi moderni sistemi komunikacije, razmjene podataka, dokumenata, pa i digitalnih potpisa stvar koja se radi na nivou jedne zemlje.

– To mora biti nešto što je i na nivou Bosne i Hercegovine. Očito je da postoje razne aktivnosti koje pokušavaju dio državnih poslova prebaciti na tvrtke koje su u biti privatne. Ono što je jasno je da kod nas nitko ne radi detaljnu analizu donesene odluke, a osim toga za svaku odluku koja se donese ne odgovara onaj tko je takvu odluku inicirao – rekao je Pavlović.

Govoreći o gospodarstvu, ističe kako je jasno da je korištenje digitalnog potpisa kao međusobne komunikacije i digitalne razmjene informacija i dokumenata neophodna Bosni i Hercegovini, jer postoji u cijelom svijetu.

– U ovom trenutku to može biti jako veliki problem jer je komunikacija s UNOBiH najvažnija, kao u Americi: možeš umrijeti, ali moraš platiti porez. Bit će to strahovit problem i financijski i gospodarski, jer se bojim da donositelji tih odluka nisu svjesni posljedica – rekao je Pavlović.

Šemsudin Mehmedović (Naprijed), zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, kazao je za Faktor da istražuje ovaj slučaj i da će grupa zastupnika ići s nekom inicijativom u Parlament.

– Ovo je vrlo ozbiljna stvar, gospodarstvo ne bi smjelo trpjeti nikakve nesuglasice između državnih agencija. Ako neko ne poštuje zakon, pa da vidimo zašto ne poštuje – naglašava Mehmedović.

Tvrdi da će biti velikih posljedica za državu, a posebno za gospodarstvo.

– Treba ostaviti malo vremena da se stvari poslože, ne može se tako jer gospodarstvenici neće moći platiti PDV. Oni koji to traže trebaju biti svjesni posljedica. Mislim da je ovdje riječ o politikanstvu, jer ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH provodi nečije političke odluke, a posljedice toga će biti velike. Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) je jasna u onome što kaže i treba ih podržati u nastojanjima da se to riješi – zaključuje Mehmedović.

Safet Kešo, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, ističe za Faktor da je Zakon o elektronskom potpisu usvojen prije 20 godina, a posljednjih godina sve češće smo svjedoci primjedbi i mjera koje poduzima Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH.

– U početku sam to podržavao, ali bojim se da je sada to dobilo sasvim drugu dimenziju. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je najodgovornije, u zadnje tri i po godine je to eskaliralo i trebalo je ranije reagirati. Trebao je nazvati agencije koje su često bile u svađi i vidjeti o čemu se radi. Ministarstvo o tome obavještava predstavnike i javnost tek kada “bukne požar” – rekao je Kešo.

Ističe kako mu se čini da je sada došlo do politizacije i pokušaja prijenosa nadležnosti.

– Dodatni problem je što će ovo zaustaviti privredu, neće se moći plaćati trošarine, porezi… Krajnje je vrijeme da se o tome ozbiljno razgovara, vidim da se najavljuju međusobne tužbe – zaključio je Kešo.

Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne financije, kaže za Faktor da će to dovesti do poskupljenja poslovanja i usporavanja privrede.

– Zbog nemogućnosti plaćanja poreza, PDV-a… privrednici u BiH će dobiti kazne, trošit će vrijeme na žalbe i umjesto da se razvijaju, bavit će se tim stvarima. Nema tu bojazni, platni promet je krvotok i tko ti začepi krvotok u tijelu i tamo gdje krv ne dođe, nastupi smrt. Nije jedno, imaš druge poreze, izvoz i sve to ide uz digitalni potpis i uvijek je parafiskalni namet na sve to i još kazni ako kasniš, već imamo 3,5 tisuća fiskalnih nameta, džungla – rekao je Karamujić.

Elektronički potpis, kaže Karamujić, trebao bi se moći koristiti svugdje, gospodarstvenicima bi trebao omogućiti lakši život i rad.

– Sve to plaća privreda, „mi ubijamo konja kojeg jašemo“ i sve će tako biti dok ne shvatimo da gospodarstvenicima moramo olakšati posao, ovo je sve dodatna gužva – zaključio je Karamujić.

Protok robe kroz Bosnu i Hercegovinu, plaćanje PDV-a i trošarina će se zaustaviti ukoliko ostane na snazi ​​odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH o trajnoj zabrani korištenja kvalificiranog elektroničkog potpisa Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Od Suda BiH bit će zatraženo donošenje privremene mjere po rješenju Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH do rješavanja ovog problema.

Odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kojom se Upravi za neizravno oporezivanje BiH zabranjuje izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa mogla bi izazvati ozbiljne posljedice na funkcioniranje poreznog i carinskog sustava zemlje.

Ukoliko rješenje ostane na snazi, kako je pojašnjeno iz UNO BiH, tisuće gospodarstvenika neće moći elektroničkim putem podnositi PDV i akcizne prijave niti carinsku dokumentaciju za tranzit robe, što bi moglo dovesti do blokade milijunskih proračunskih prihoda i poremećaja u međunarodnoj robnoj razmjeni.

Najjednostavnije rečeno, s obzirom na to da je mogućnost podnošenja ovih deklaracija osobno i vlastoručno potpisana odavno zakonom ukinuta i da je kvalificirani digitalni potpis obavezan, u Bosni i Hercegovini od ovog trenutka prestaje plaćanje PDV-a i akciza, kao i podnošenje transportnih carinskih deklaracija za tranzit.

To znači da će milijuni konvertibilnih maraka biti blokirani i da će svi oni gospodarstvenici koji imaju obvezu plaćanja PDV-a i trošarina do 10. u mjesecu, kao i oni koji moraju podnijeti transportne carinske deklaracije, biti dodatno kažnjeni zbog kršenja zakona.

Pitanje koje se nameće, a na koje još nitko iz Agencije za zaštitu osobnih podataka nije odgovorio, je zašto je UIO trajno zabranjeno izdavanje digitalnih kvalificiranih potpisa i zašto je poreznim obveznicima onemogućeno ispunjavanje zakonske obveze podnošenja prijava PDV-a i akciza, kao i podnošenja transportnih carinskih deklaracija za tranzit robe kroz BiH, budući da su navedene deklaracije sukladno čl. važećih zakonskih propisa mogu dostaviti samo elektroničkim putem i to na način da su ovjereni digitalnim kvalificiranim potpisom?

Ovom odlukom Agencije u ovom trenutku jedina certificirana tvrtka iz Slovenije za izdavanje kvalificiranog digitalnog potpisa je ona koju je odobrilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, o čemu je jučer na konferenciji za novinare govorio Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH najavila je da će pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine.

– Uprava za neizravno oporezivanje je primila rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, te će se očitovati u zakonskom roku – kazali su za Faktor iz UIOBiH.

No, kako Faktor neslužbeno doznaje, tužba je već spremna, ali se čeka da prođe rok koji traje do 30. lipnja, nakon čega će biti predata Sudu BiH.

Kvalificirani elektronički potpis godinama je obvezan alat poslovnih subjekata za komunikaciju s Upravom za neizravno oporezivanje BiH.

Putem njega porezni obveznici podnose prijave PDV-a i akciza, obavljaju carinske postupke i prijavljuju provoz robe kroz Bosnu i Hercegovinu.

Zakonska mogućnost predaje ovih dokumenata u papirnatom obliku odavno je ukinuta, zbog čega elektronički potpis nije dodatna mogućnost, već zakonska obveza.

Stoga bi zabrana izdavanja novih kvalificiranih elektroničkih potpisa mogla stvoriti ozbiljan problem tvrtkama kojima istječu postojeći certifikati ili su za poslovanje nužni novi potpisi.

Posljedice se ne bi ogledale samo u otežanom poslovanju gospodarstva, već iu mogućem usporavanju naplate PDV-a i trošarina, koji predstavljaju najvažniji izvor prihoda za proračune svih razina vlasti u BiH.

Osim financijskog aspekta, međunarodni prijevoz robe kroz Bosnu i Hercegovinu također bi mogao biti ugrožen, jer se tranzitne carinske deklaracije podnose isključivo elektroničkim putem. To bi moglo dovesti do kašnjenja u carinskim procedurama, dodatnih troškova za prijevoznike i špeditere, te narušiti pouzdanost Bosne i Hercegovine kao tranzitne rute za međunarodni robni promet.

Iako smo od Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH zatražili pojašnjenje zašto je odlukom Uprave za neizravno oporezivanje BiH zabranjena uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa, Agencija nam nije izravno odgovorila na pitanja.

Umjesto toga, u odgovoru su nas uputili na njihovu službenu stranicu, navodeći da postoji priopćenje povodom, kako ističu, dezinformacija objavljenih u medijima vezano uz zabranu obrade osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata.

Naveli su i da su na web stranici dostupne dvije odluke koje je Agencija donijela u ovom slučaju, a koje se odnose na Agenciju za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) i Upravu za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).

U akciji na području regionalnog centra Tuzla pripadnici Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, odnosno Grupa za suzbijanje krijumčarenja i prekršaja, proveli su akciju pod nazivom Uživo 2 i oduzeli robu u vrijednosti od 253.000 KM.

– Na temelju operativno-taktičkih saznanja o nepravilnostima u poslovanju pravne osobe prilikom uvoza i distribucije robe izvršena je provjera prometa i podrijetla robe te je tom prilikom pronađena veća količina robe stranog podrijetla za koju nije postojala zakonom propisana dokumentacija.

Radilo se o 10.975 komada robe (dioptrijske, sunčane naočale, tenisice i sl.) koja je bila namijenjena prodaji putem interneta. Roba je privremeno oduzeta, a njena vrijednost je procijenjena na oko 253.600,00 KM – saopćeno je danas iz UNO.

Dodaju da su za utvrđene nezakonitosti protiv počinitelja poduzete zakonom propisane mjere i radnje.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine priopćio je da je obustavljanjem istrage u slučaju Pandora nakon više od devet godina ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u učinkovitost pravosudnih institucija u procesuiranju djela visoke korupcije.

Stoga Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavlja izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije na dalje postupanje, s obzirom da postupajući tužitelj nije Tužiteljstvu BiH kao zakonskom zastupniku oštećenog dostavio naredbu o obustavi istrage.

Ovo je jedan od četiri zaključka koje je danas donijelo Povjerenstvo za antikorupciju Zastupničkog doma, nakon održanih javnih rasprava o navodima jednog od sindikata Uprave za neizravno oporezivanje BiH o korupciji.

Saslušani su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UNO, rukovodstvo UNOBiH uključujući bivšeg direktora, predstavnici Tužiteljstva BiH, rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i tužitelj Tužiteljstva BiH Džermin Pašić.

– Zastupnički dom poziva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) da preispita razloge za obustavu istraga i izdavanje naredbi o neprovođenju istraga u predmetima koji se odnose na rad UIOBiH od 2014. godine do danas.

Zastupnički dom zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u roku od 90 dana predloži izmjene zakonskih rješenja u cilju jačanja zaštite osoba koje prijavljuju korupciju i sprječavanja svih oblika odmazde prema osobama koje prijavljuju korupciju.

Zastupnički dom PSBiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog navoda iznesenih tijekom javne rasprave koji ukazuju na moguće sustavne slabosti u otkrivanju, procesuiranju i sankcioniranju korupcije u institucijama BiH – usvojeni su ostali zaključci.

Igor Stokić (rođen 1990. godine), Mahir Haračić (rođen 1975. godine) i Armin Šarić (rođen 2001. godine), optuženi za udruživanje radi činjenja kaznenih djela i davanja dara u obliku novca u BiH. službenicima granične policije i carine, priznali su krivnju, priopćeno je iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Terete se da su službenicima Granične policije BiH i Carine Uprave za neizravno oporezivanje BiH davali novac u iznosu od 20 do 150 eura kako im ne bi u skladu sa zakonom kontrolirali vozila i robu koju su prevozili prilikom ulaska na granične prijelaze iz Hrvatske u BiH.

Trojac je priznao krivnju i osuđeni su.

– Igor Stokić je osuđen na osam mjeseci zatvora, novčanu kaznu u iznosu od 300 KM, a oduzeta mu je i gotovina namijenjena izvršenju kaznenog djela u iznosu od 8.965 eura.

Mahir Haračić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a Armin Šarić je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok provjeravanja od dvije godine – navode iz Tužiteljstva.

Ističu da se službenici Granične policije BiH i Carinskog ureda BiH, koji se terete za udruživanje radi činjenja kaznenih djela i primanje dara i drugih oblika koristi od ove trojice optuženika, “protiv kaznenog postupka pred Sudom BiH”.

Samo pukom srećom nitko od kolega nije stradao, kazao je za Faktor Dragan Matović, predsjednik Sindikata granične policije BiH, nakon jučerašnje prometne nesreće na graničnom prijelazu Prisika u Hercegovini, u kojoj je uništen punkt.

Ova nesreća bila je povod Sindikatu da još jednom pozove institucije, a posebno Upravu za neizravno oporezivanje (UIO) BiH da rade svoj posao i uposlenicima omoguće ono osnovno, sigurnost u obavljanju svakodnevnih poslova i zadataka. Pitali smo kakvi su uvjeti na granicama.

– UIO je zadužena za održavanje i infrastrukturu na graničnim prijelazima. Upućivali smo i ranije apele u kojima smo isticali da na pojedinim prijelazima ne postoje ni minimalni uvjeti za rad. Nema mokrog čvora, nema krovova, a sada vidimo da ni prostorije u kojima boravimo nisu sigurne. Samo pukom srećom nitko nije stradao – rekao je Matović.

Istakao je da stranac kada uđe u Bosnu i Hercegovinu prvi dojam o zemlji stječe po izgledu graničnog prijelaza.

– Jedinica granične policije Hum-Foča ima kontejnerske prostorije stare 25 godina. Stanje na graničnim prijelazima je katastrofalno. UIO ima godišnja izdvajanja za izgradnju i održavanje prijelaza, tražimo da se to poveća – kazao je Matović.

Naveo je da bi, primjerice, trebalo postaviti zaštitne rampe na granici u Prisiki.

– U zemljama Europske unije te zaštitne rampe su od betona i željeza i nemoguće je napraviti nešto kao što se dogodilo jučer. Samo pukom srećom nije odnijela ljudske živote. Uz nedostatak ljudi, uz opasnosti koje nose ilegalne migracije i sprječavanje teških i složenih kaznenih djela, sada smo došli u situaciju da nismo sigurni ni na graničnim prijelazima – istaknuo je Matović.

Naglasio je da nijedan od tri prijelaza na području djelovanja Jedinice granične policije Hum-Foča nema nadstrešnicu.

– Tu je Bijača, novi prijelaz u Bosanskoj Gradišci koji zadovoljava. No, na istoku Bosne i Hercegovine njih 90 posto je u katastrofalnom stanju. Jedinica Višegrad, Zvornik, prema Trebinju je u lošem stanju. Zadnjih sedam, osam pa i deset godina apeliramo. Morate li izgubiti život da biste nešto promijenili – rekao je Matović.

Tužiteljstvo BiH podiglo je predmet protiv Zijada Krnjića, člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, nakon kaznene prijave Privredne komore Republike Srpske, potvrđeno je Novinskoj agenciji RS (SRNA).

Prijava se odnosi na sumnje da je blokirano donošenje akata potrebnih za rad novog graničnog prijelaza Gradiška.

– Izvještaj je zaprimljen po standardnoj proceduri, formiran je predmet i određeno je postupajućem tužitelju da provjeri osnovanost navoda iz izvješća – priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Gospodarska komora Republike Srpske podnijela je kaznenu prijavu zbog sumnje da je Krnjić, kao član Upravnog odbora OUN BiH, glasanjem protiv izmjena Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu blokirao proceduru potrebnu za puštanje u rad novog graničnog prijelaza na mostu u Gradišci.

U prijavi ga se tereti za zloporabu položaja ili ovlasti i nesavjestan rad u službi, uz tvrdnju da sporna radnja traje od prosinca. Kako stoji u prijavi, time je blokiran projekt od značaja za gospodarstvo.

Za sada je riječ o fazi provjere navoda iz prijave, a daljnje odluke donosi postupajući tužitelj Tužiteljstva BiH.