Almir Badnjević, ravnatelj Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), lani je imenovao dva nova savjetnika, a to zapošljavanje nije obavljeno uz dosljednu primjenu relevantnih propisa, utvrdili su državni revizori u izvješću o radu ove agencije u 2025. godini.

Dva nova savjetnika imenovana su nakon smjene jednog savjetnika i pročelnika Badnjevićeva kabineta. Tako je Badnjević kraj prošle godine dočekao s ukupno tri savjetnika, koji se imenuju bez natječaja do isteka mandata ravnatelja, a to su savjetnik za sigurnost informacijskih sustava i dva savjetnika za europsku regulativu.

– U važećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji Agencije stoji da predstojnik kabineta, savjetnik za sigurnost informacijskih sustava i savjetnik za europsku regulaciju imaju “poseban status”. Međutim, Zakonom o IDDEEA-i definirano je da su zaposlenici Agencije državni službenici i namještenici, te se shodno tome radni odnos zasniva na Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH i Zakonu o radu u institucijama BiH.

Nadalje, postojeći zakonski i podzakonski propisi ne poznaju pojam “poseban status”. Stoga, iako je važeći Pravilnik donesen uz suglasnost Vijeća ministara BiH, smatramo da nije usklađen sa Zakonom o Agenciji i Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, te da Agencija nije dosljedno primjenjivala odredbe tih propisa prilikom popunjavanja radnih mjesta savjetnika ravnatelja – stoji u izvješću Ureda za reviziju institucija BiH i Hercegovine.

Ovo se, kao i neke druge zamjerke revizora, ponavlja.

IDDEEA je lani raspolagala sa 48,8 milijuna KM.

Nije uspostavio potpuno funkcionalan sustav kontrole naplate prihoda, a značajnije prihode imao je od izdavanja osobnih dokumenata, putovnica i dokumenata za registraciju vozila u ukupnom iznosu od 38,9 milijuna KM.

– Uspostavljena je pomoćna evidencija izdanih osobnih dokumenata, na temelju koje se ručno usklađuju podaci dostavljeni mjesečno iz Centra za personalizaciju dokumenata s prihodima evidentiranim u

Glavnoj knjizi blagajne. Analizom prezentiranih podataka utvrđena su odstupanja između naplaćenih prihoda po vrstama prihoda iz pomoćnih evidencija i iznosa iskazanog u Glavnoj knjizi trezora u iznosu od 101.185 KM, odnosno 0,3 posto – navode revizori.

Osim toga, na određenim računima evidentirane su uplate koje nisu vezane uz izdavanje dokumenata.

Revizija je ukazala na neizvjesnost u vezi s realizacijom projekta izgradnje sjedišta i organizacijskih jedinica Agencije u Banjoj Luci.

Projekt je odobren 2011. godine i do sada je u njega utrošeno 3,3 milijuna KM za izvođenje radova na postavljanju temelja nove zgrade. Dalje od toga nije se otišlo, a sada je IDDEEA zaključila da im je povoljnije kupiti zgradu.

Prošle godine IDDDEEA je za izgradnju zgrade imala na raspolaganju deset milijuna KM, ali ih nije iskoristila.

– Prema analizama i procjenama, vrijednost preostalih građevinskih radova je oko 29,4 milijuna KM, odnosno znatno više od raspoloživih i odobrenih sredstava – stoji u reviziji.

Navode da je IDDEEA uočila nedovoljan interes potencijalnih izvođača jer je jedina dostavljena ponuda bila oko 30,6 milijuna KM.

– Agencija je zaključila da su se okolnosti na tržištu promijenile, da je došlo do povećanja cijena građevinskog materijala, složenosti administrativnih procedura, vremenske neizvjesnosti izgradnje i slično, te da je kupnja postojećih objekata povoljnije, održivije i racionalnije rješenje od nastavka izgradnje novog objekta – navedeno je u izvješću revizora.

Skrenuli su pažnju da je IDDEEA samo u 2025. godini na zakup potrošila gotovo 1,3 milijuna KM.

Troškovi najma lani su, kako ističu revizori, “znatno povećani u odnosu na prethodnu godinu”.

– Najznačajnije povećanje odnosi se na zakupnine prostorija i zgrada u iznosu od 490.763 KM. Do povećanja je došlo nakon sklapanja novog ugovora o zakupu arhivskog, skladišnog i uredskog prostora za potrebe organizacijskih jedinica u Banjoj Luci, gdje je smješten Centar za čuvanje, personalizaciju i transport osobnih dokumenata. Novim ugovorom zakupljena površina povećana je za 1.045 četvornih metara, dok je cijena mjesečnog zakupa povećana za 41.342,48 KM – stoji u izvješću.

Revizija je također utvrdila određene nedostatke u javnoj nabavi. Ukupno je provedeno gotovo dva milijuna KM javnih nabava.

– Tijekom postupka revizije pojedinih postupaka javne nabave provedenih na natječajni zahtjev, uočeno je da Agencija u dokumentaciji za nadmetanje nije dostavila dokaze o osobnoj sposobnosti potencijalnog ponuditelja.

Iako Zakonom o javnoj nabavi nije izričito propisana obveza provjere osobne sposobnosti ponuditelja u postupku konkurentske prijave, smatramo da je važno osigurati uvjete da u postupcima javne nabave sudjeluju samo poslovni subjekti kako bi se zaštitila javna sredstva i izbjegli rizici u fazi provedbe ugovora. Naime, kroz te dokaze može se zaključiti da li poslovni subjekt uredno podmiruje doprinose i obveze po osnovi izravnih i neizravnih poreza, da li je osuđivan i slično – zaključili su revizori.

Sud BiH je do pravomoćnosti sudske odluke odgodio izvršenje rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka kojim je IDDEEA-i omogućen nastavak pružanja elektroničkih usluga, uključujući i izdavanje kvalificiranog elektroničkog potpisa.

Donesenom odlukom osigurava se kontinuitet pružanja elektroničkih usluga koje IDDEEA obavlja u okviru svojih zakonskih nadležnosti, uključujući i poslove izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata, do pravomoćnosti odluke Suda Bosne i Hercegovine.

Odlučujući, Sud BiH je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za odgodu izvršenja pobijanog rješenja, odnosno da bi njegovim izvršenjem prije pravomoćnosti sudske odluke nastala teško popravljiva šteta, da odgoda nije protivna javnom interesu i da ne nanosi nenadoknadivu štetu Agenciji za zaštitu osobnih podataka, priopćeno je iz IDDEEA-e.

U obrazloženju svoje odluke Sud je posebno istaknuo da bi izvršenjem osporenog rješenja mogle nastupiti ozbiljne posljedice na funkcioniranje već uspostavljenih elektronskih servisa koje koriste institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, jedinice lokalne samouprave, pravosudne institucije, građani i poslovni subjekti, kao i da bi mogle nastupiti značajne teško otklonjive financijske, operativne i institucionalne posljedice.

Sud je također ocijenio da odgoda ovrhe ne ugrožava javni interes, ističući da se obrada osobnih podataka u predmetnom postupku provodi putem visoko sigurnih informacijskih sustava, uz primjenu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, te da ne postoji neposredni sigurnosni razlog koji bi opravdavao hitno izvršenje pobijanog rješenja prije nego što Sud odluči o njegovoj zakonitosti.

Sud nadalje zaključuje da bi izvršenje osporenog rješenja prije okončanja upravnog spora moglo dovesti do posljedica koje bi kasnije bilo izuzetno teško ili nemoguće u potpunosti otkloniti, čime bi se dovela u pitanje učinkovitost buduće sudske odluke. Upravo zbog toga odlučeno je zadržati postojeće stanje do donošenja pravomoćne presude.

IDDEEA ističe da ovo rješenje predstavlja procesno rješenje doneseno u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. O zakonitosti osporenog rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka odlučit će Sud Bosne i Hercegovine u nastavku upravnog spora, nakon što razmotri sve činjenice i pravna pitanja od značaja za predmet.

IDDEEA je od samog početka ovog postupka dosljedno zastupala stav da se sva otvorena pravna pitanja rješavaju isključivo kroz institucije sustava i primjenom zakonom propisanih pravnih sredstava. Agencija će nastaviti u potpunosti poštivati ​​odluke nadležnih pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

IDDEEA će nastaviti odgovorno izvršavati svoje zakonom propisane obveze, osiguravati kontinuitet pružanja elektroničkih usluga građanima, institucijama i poslovnim subjektima, te nastaviti aktivnosti usmjerene na unapređenje digitalizacije javne uprave, uz puno poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, zakona Bosne i Hercegovine i najviših standarda zaštite osobnih podataka.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto i direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević upozorili su na, kako tvrde, institucionalne blokade i pogrešna tumačenja nadležnosti u oblasti digitalnog potpisa, te najavili pokretanje postupaka pred Sudom BiH i podnošenje kaznenih prijava zbog odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Riječ je o odluci Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kojom se, prema tumačenju IDDEEA-e, pokušava ograničiti obrada i potvrđivanje elektroničkih potpisa, odnosno način na koji ta institucija tehnički provodi usluge digitalne identifikacije.

Međutim, iz IDDEEA-e tvrde da u dispozitivu odluke nema izričite zabrane njihovog rada, već da je problem sporan dio obrazloženja u kojem se, kako navode, pokušava suziti nadležnost Agencije.

Suština spora, kako je prezentirala IDDEEA, je razlika između izreke i obrazloženja odluke. Iako odredba formalno ne zabranjuje rad u području digitalnog potpisa, obrazloženje, tvrde, uvodi restriktivno tumačenje koje bi praktično ograničilo postojeće zakonske nadležnosti Državne agencije.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kazao je kako se pokušava diskreditirati rad ravnatelja Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), te ono što ta institucija trenutno radi u procesu digitalizacije i uspostave sigurnosnih sustava.

Kako je naveo, jedini razlog zašto određeni procesi još nisu usuglašeni je, prema njegovim riječima, blokada iz RS-a oko donošenja novih zakonskih rješenja na državnoj razini. Istovremeno je optužio institucije RS-a, koje su, kako je rekao, pod jakim utjecajem politike SNSD-a, da napadaju sve aktere koji pokušavaju provesti zakonski okvir.

Forto tvrdi da postoje jaki otpori nekih političkih i institucionalnih struktura koje ne žele jačanje državnih kapaciteta BiH. Kao ilustraciju naveo je informacije koje je dobio sa sastanka na kojem je bio i lider SNSD-a Milorad Dodik sa suradnicima.

– Dobio sam informaciju da je Dodik na tom sastanku pitao: “Što je problem, koji je problem s digitalnim potpisom?”, nakon čega mu je odgovoreno da je problem što će svi podaci o svakom građaninu kada se počnu osamostaljivati ​​biti u sustavu BiH, a ne RS-a, te da se kroz sustav digitalnog identiteta pohranjuju podaci građana i gradi infrastruktura koja predstavlja temelj digitalnog suvereniteta države. U digitalnom dobu digitalni identitet, podaci i sustavi njihove zaštite predstavljaju jedan od ključnih elemenata državne moći – rekao je Forto.

Posebno je istaknuo primjer preuzimanja određenih odgovornosti, ističući da IDDEEA ne radi ništa osim svojih zakonskih obaveza, uključujući proces izdavanja i tehničke obrade dokumenata, poput vozačkih dozvola, te da je to izazvalo nezadovoljstvo pojedinih sigurnosnih struktura u RS-u.

Prema njegovim tvrdnjama, taj entitet inzistira na prijenosu nadležnosti i prijenosu određenih poslova s ​​državne na entitetsku razinu, što ocjenjuje neustavnim i nezakonitim.

– Svašta sam se nagledao otkad sam ministar, ali njima nešto poput digitalnog potpisa ne smeta, čak ga podržavaju, a istovremeno traže prijenos nadležnosti koji je nezakonit i neće proći – rekao je Forto, dodavši da nema mogućnosti da se udovolji zahtjevima koji već godinama idu u smjeru prijenosa nadležnosti na entitete.

Zaključio je da će institucije Bosne i Hercegovine nastaviti postupati u skladu sa zakonom, te pohvalio aktivnosti IDDEEA-e u procesu digitalizacije i jačanja sigurnosnih standarda.

– IDDEEA i dalje radi digitalno potpisivanje. Problem je u obrazloženju koje je napisano u skladu sa željama MUP-a RS – naveo je Badnjević, tvrdeći da se radi o pokušaju selektivnog tumačenja zakona i pritiska na državne institucije.

U tom kontekstu posebno se ističe uloga Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, koja je donijela rješenje kojim se, prema tvrdnjama IDDEEA-e, elektroničko certificiranje pokušava ograničiti na uži opseg primjene, uz tumačenje da se određene usluge mogu vezati isključivo za izdavanje osobnih dokumenata. Iz IDDEEA-e, međutim, tvrde da takvo tumačenje nije u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu iz 2006. godine, kao ni sa Zakonom o IDDEEA-i iz 2008. godine, koji jasno definira nadležnosti Agencije u području digitalnih certifikata i elektroničke identifikacije.

Badnjević također tvrdi da se radi o nastavku šireg institucionalnog spora o nadležnostima između državne i entitetske razine, podsjećajući da je Ustavni sud BiH ranije zauzeo stav da su elektronski matični i identifikacijski sustavi isključiva nadležnost države.

– Ovo nije prvi put da se pokušava osporiti rad IDDEEA-e. Imali smo i ranije sličnih situacija, uključujući i izborne procese, gdje se pokušavala ograničiti suradnja sa Središnjim izbornim povjerenstvom BiH – ustvrdio je.

Kao ključnu posljedicu, IDDEEA najavljuje pravnu bitku.

Badnjević je rekao da će ta institucija pokrenuti postupke pred Sudom BiH, ali i podnijeti kaznene prijave zbog, kako tvrdi, selektivnog i neujednačenog ponašanja institucija, posebno u kontekstu činjenice da privatni certifikacijski servisi, prema njegovim riječima, nesmetano obavljaju slične poslove.

Badnjević tvrdi da je odluka Agencije napravila još veći problem u UNO BiH, jer je uskratila digitalni potpis gospodarstvenicima koji sada neće moći elektronski plaćati PDV, a riječ je o milijunima KM.

U ovom slučaju Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH ima ulogu regulatora koji tumači kako se osobni podaci i elektronički identitet građana mogu obrađivati ​​i koristiti u sustavu digitalnog potpisa.

Kontroverzna točka nije sama ideja elektroničkog potpisa, već tko ga ima pravo izdati, pod kojim uvjetima i u kojoj mjeri.

IDDEEA tvrdi da kao državna institucija ima zakonsku ovlast za izdavanje i upravljanje elektroničkim certifikatima, dok dio institucija i pravnih tumačenja postavlja pitanje granica, nadležnosti i načina obrade podataka.

Zbog toga se tehničko-regulatorno pitanje pretvara u širi političko-pravni spor oko nadležnosti između državne i entitetske razine, što dodatno usporava digitalne procese i otvara prostor međusobnim optužbama za blokade i prenesene ovlasti.

Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH donijela je dvije posebne odluke kojima je Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine trajno zabranila obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata za elektroničko potpisivanje, s izuzetkom IDDEEA-e u procesu digitalnog potpisivanja u području identifikacijskih dokumenata.

Agencija je u postupcima koje je provela postupala sukladno nadležnostima i ovlastima koje joj daje Zakon o zaštiti osobnih podataka, i to člankom koji propisuje ovlasti Agencije za nadzor nad obradom osobnih podataka koje provode voditelji obrade i izvršitelji obrade te člankom koji propisuje ovlasti Agencije da trajno ili privremeno ograniči ili zabrani obradu.

Iz navedenog proizlazi da nisu točni navodi u medijima da Agencija nije nadležna za nadzor nad obradom osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata za elektroničko potpisivanje.

Rješenja i izrečene mjere zabrane odnose se isključivo na zabranu obrade osobnih podataka javnopravnim tijelima koja za tu obradu nisu nadležna prema zakonima koji uređuju njihovu nadležnost, osim obrade u postupku digitalnog potpisa u području identifikacijskih dokumenata, što je u nadležnosti IDDEEA-e.

Iz izreke Odluke nedvojbeno proizlazi da izrečene mjere proizvode pravne učinke za budućnost, a ne proizvode pravne posljedice za ranije provedene postupke izdavanja kvalificiranih elektroničkih potvrda.

Važno je istaknuti da Odlukama nije zabranjena uporaba elektroničkog potpisa u bilo kojem području, poput pravosuđa, fiskalnog sustava, gospodarstva i sl., već nezakonita obrada osobnih podataka od strane dva javnopravna tijela koja moraju postupati samo u granicama zakonske nadležnosti.

Stoga su formalni akti o sigurnosno-tehničkim uvjetima koje je tim javnim tijelima izdalo Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (na čelu s ministrom Edinom Fortom) apsolutno irelevantni, s obzirom da ne postoji zakonsko ovlaštenje za obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranog elektroničkog certifikata.

Agencija je u ranijem razdoblju donijela Rješenje kojim je IDDEEA-i bez zakonske osnove zabranila dodjelu elektroničkog identiteta građanima Bosne i Hercegovine, te joj je naložila brisanje osobnih podataka građana koji su prikupljeni u fazi testiranja sustava elektroničkog identiteta građana Bosne i Hercegovine.

Odluka Agencije potvrđena je odlukama Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog upravnog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, kojima je utvrđeno da je IDDEEA zakonski ovlaštena za izdavanje kvalificiranih digitalnih potpisa koji su sastavni dio osobne iskaznice.

Neprihvatljivo je da je IDDEEA, unatoč iznesenom stavu Suda Bosne i Hercegovine, nastavila s nezakonitom obradom osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata, a da i dalje ne postupa u okviru zakonske nadležnosti za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacijskih dokumenata, priopćeno je iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) oglasila se priopćenjem kako bi, kako navode, ukazala na ozbiljne posljedice koje su proizvele najnovije odluke Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZLP) BiH, donesene prema IDDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Riječ je o rješenjima vezanim uz elektronički potpis.

– Ovdje se ne radi o pojedinačnom sporu između dvije institucije, niti o tehničkom pitanju zaštite podataka, već o odlukama koje izravno utječu na funkcioniranje ključnih sustava države Bosne i Hercegovine i koje mogu imati ozbiljne posljedice po državni proračun, pravosuđe, gospodarstvo i pravnu sigurnost građana – navode iz IDDEEA-e na čelu s Admirom Badnjevićem.

Pozivajući se na Zakon o elektroničkom potpisu, tvrde da Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH nema zakonske ovlasti zabraniti izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa niti nadzirati rad ovjeritelja.

– Člankom 20. Zakona propisano je da nadzor nad radom certifikatora vrši nadležno tijelo pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, dok je u članku 21. istog zakona jasno propisano da upravo to tijelo može, ako za to postoje zakonski razlozi, zabraniti pružanje usluga certifikatora. Dakle, zakon je potpuno jasan. Ne Agencija za zaštitu osobnih podataka niti njezin ravnatelj Dragoljub Reljić, koji je od prošle godine u tehničkom mandatu.

No, unatoč tome, donesene su odluke kojima se praktički preuzimaju nadležnosti drugog državnog tijela i direktno blokiraju sustavi koji godinama funkcioniraju u Bosni i Hercegovini. Posebno zabrinjava činjenica da je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, kao jedino nadležno tijelo u ovoj oblasti, već u nekoliko formalnih akata potvrdilo da IDDEEA i UNO ispunjavaju sve zakonske, sigurnosne i tehničke uvjete za izdavanje kvalificiranog elektronskog potpisa, te da u provedenim kontrolama nisu utvrđene nepravilnosti – kažu iz IDDEEA-e.

Napominju da se time ugrožava sustav UNO putem kojeg tisuće tvrtki svakodnevno kvalificiranim elektroničkim potpisom podnose prijave PDV-a, carinske prijave i druge fiskalne obveze.

– Ovdje ne govorimo samo o jednoj instituciji, već o budžetu Bosne i Hercegovine. Riječ je o plaćama, mirovinama, zdravstvu, socijalnim naknadama i svim javnim funkcijama koje ovise o redovitim primanjima.

Istovremeno, ugrožen je i pravosudni sustav Bosne i Hercegovine. IDDEEA je u proteklom razdoblju uspostavila sustav kvalificiranog elektroničkog potpisa u više od 100 pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine, gdje tisuće sudaca, tužitelja i službenika svakodnevno elektroničkim potpisima donose odluke, razmjenjuju dokumente i vode postupke – navode iz IDDEEA-e.

Dodaju da ozbiljne štete prijete i gospodarstvu Bosne i Hercegovine.

– Ako se danas tim istim ljudima kaže da ono što je jučer bilo legalno i obvezno danas više nije moguće, posve je legitimno pitanje tko će snositi odgovornost za štetu. Posebno ozbiljno pitanje koje se ovdje postavlja je pravni status svih kvalificiranih elektronskih potpisa koji se već godinama izdaju i koriste u pravnom prometu u BiH – napominje IDDEEA.

Najavili su da će odmah pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i tražiti hitno poništenje ovih rješenja.

– Istovremeno, koristit ćemo sva domaća i međunarodna pravna i institucionalna sredstva kako bismo zaštitili zakonitost rada državnih institucija i spriječili urušavanje godinama građenih sustava. Ovo pitanje više nije samo pravno pitanje dviju institucija. Riječ je o pitanju zaštite ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, zaštite državnih nadležnosti i zaštite pravne sigurnosti građana i gospodarstva – kažu iz IDDEEA-e.

U prosincu prošle godine Agencija za zaštitu osobnih podataka priopćila je da je Sud BiH odbio kao neutemeljenu tužbu IDDEEA-e kojom je traženo poništenje rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka. IDDEEA je tom odlukom zabranila dodjelu elektroničkih identiteta građanima bez pravne osnove, te je naloženo brisanje osobnih podataka građana BiH koji su prikupljeni u fazi testiranja sustava elektroničkog identiteta građana.

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Bosne i Hercegovine upozorila je javnost da je u tijeku organizirana i kontinuirana kampanja slanja lažnih SMS poruka u Bosnu i Hercegovinu. građanima u kojima se neovlašteno koriste nazivi državnih institucija, uključujući IDDEEA BiH i druga tijela nadležna za oblast prometa i sigurnosti.

Navode da nakon ranijeg upozorenja napadi nisu prestali, ali su zabilježene nove poruke promijenjenog sadržaja i nove internetske adrese, uključujući https://iddeea.govba.cam/en/home.

Iz IDDEEA ističu da je riječ o klasičnom modelu digitalne prijevare u kojem se oponašaju izgled i naziv institucija kako bi građani pod pritiskom navodnih kazni, rokova i zakonskih posljedica otvarali poveznice i unosili svoje osobne ili financijske podatke.

To posebno ističu IDDEEA BiH ne izriče prometne kazne, ne vrši naplatu kazni putem SMS poruka, ne šalje takve poruke građanima s linkovima za hitno plaćanjete da je to jedina službena internetska adresa Agencije www.iddeea.gov.ba.

Pozivaju nadležne policijske i sigurnosne agencije na svim razinama vlasti na hitno poduzimanje mjera na otkrivanju počinitelja, međunarodnoj suradnji, tehničkom nadzoru izvora poruka, gašenju spornih domena i zaštiti građana.

– Posebno ističemo potrebu hitne suradnje s telekom operaterima i drugim pružateljima elektroničkih komunikacija radi tehničkih mjera detekcije, filtriranja i blokiranja ovakvih kampanja, sukladno važećim propisima i naredbama nadležnih tijela. Neprihvatljivo je da se odgovornost prebacuje na instituciju čiji se identitet zlorabi, a da oni koji imaju operativne i istražne nadležnosti izostanu s konkretnim postupanjem – priopćeno je iz IDDEEA-e.

Poručili su da će IDDEEA BiH nastaviti pružati svu stručnu, tehničku i institucionalnu podršku u cilju zaštite građana i integriteta digitalnog prostora Bosne i Hercegovine.

– Pozivamo građane na izniman oprez, ne otvaraju sumnjive poveznice te da svaku takvu poruku prijave nadležnim tijelima – zaključuju u priopćenju.

Diskriminacija starijih od 65 godina i osoba narušenog zdravlja pri plaćanju naknade za produženje vozačke dozvole još nije eliminirana, a pitanje je kada će jer nadležnima se očito ne žuri.

Inicijativa za izmjenu Pravilnika o cijenama osobnih dokumenata usvojena je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u siječnju prošle godine. Gotovo godinu dana kasnije, Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) pripremila je izmjene i dopune Pravilnika, ali…

Ministarstvo financija i trezora BiH, na čelu s ministrom Srđanom Amidžićem (SNSD), prije nekoliko dana odgovorilo je na zastupnički upit dokle se stiglo s realizacijom. Ukratko – nikad, imajući u vidu da se Ministarstvo financija protivi izmjeni Pravilnika čiji je cilj uklanjanje diskriminacije. Iz odgovora je vidljivo i koliko su se postupci razvlačili.

Suština inicijative i predloženih izmjena Pravilnika je da osobe starije od 65 godina, kao i osobe narušenog zdravlja, više neće morati plaćati 60 KM za vozačku dozvolu, već 18 KM. Razlog je, kako navode iz IDDEEA-e, ukidanje diskriminacije na temelju dobi i zdravstvenog stanja.

Riječ je o tome da vozačka dozvola košta 60 KM i izdaje se na rok od deset godina, s tim da oni stariji od 65 godina plaćaju svake tri godine, a ne svake desete, 60 KM, dok osobe sa oštećenim zdravstvenim stanjem mogu dobiti vozačku dozvolu na manje od tri godine, ali ne manje od dvije, što znači da ova kategorija ljudi za deset godina može platiti vozačku dozvolu 300 KM, a ne 60 KM kao ostali.

Stoga su zatražene izmjene Pravilnika o cijeni osobnih dokumenata.

Ministarstvo financija i trezora BiH obaviješteno je o inicijativi usvojenoj u Zastupničkom domu 20 dana nakon usvajanja. Ministarstvo je zadužilo IDDEEA da izradi detaljnu financijsku analizu utjecaja na prihode institucija BiH jer je IDDEEA zaključila da bi provođenje inicijative dovelo do smanjenja naknada i imalo implikacije na proračun.

Tražena analiza dostavljena je pet mjeseci kasnije, u srpnju 2025. godine, a potom je dva mjeseca trebalo da Ministarstvo održi sastanak s predstavnicima IDDEEA-e. Na tom sastanku je dogovoreno da će IDDEEA pripremiti izmjene i dopune Pravilnika, što je i učinjeno prije kraja godine.

No Ministarstvo na čijem je čelu Amidžić dalo je negativno mišljenje i ponovno zatražilo detaljnu analizu.

– S obzirom na to da je prema ranije dostavljenoj financijskoj analizi utvrđeno da bi promjena cijene izdavanja vozačke dozvole na 18 KM imala značajan negativan utjecaj na prihode proračuna institucija BiH, te da prijedlog Pravilnika nije sadržavao propisano obrazloženje, obrazac procjene fiskalnog učinka, Ministarstvo financija i trezora BiH dalo je negativno mišljenje na donošenje Pravilnika s financijskog aspekta i predložilo detaljnu analizu. troškova izdavanja vozačke dozvole i troškova produljenja vozačke dozvole.

Ukoliko analiza pokaže da primijenjena tehnika produženja vozačke dozvole dovodi do nižih troškova u odnosu na smanjenje prihoda, Ministarstvo financija i trezora će razmotriti predloženu odluku i obrazloženje – stoji u odgovoru koji je prije nekoliko dana stigao u Parlament BiH.

I dok Amidžić štiti proračun od starijih od 65 godina i osoba sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću, čije usvajanje za ovu godinu blokira, podsjetimo da, primjerice, Amidžiću ne bi bio problem da iz državnog proračuna plati 120 milijuna KM duga Vlade RS prema Viaduktu, samo da je tražio, ali mu je to onemogućeno.

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) iznijela je zanimljive podatke vezane uz osobne iskaznice.

Navode da je na današnji dan zabilježeno:

95.292 osobne iskaznice s isteklim rokom važenja u RS-u

Istekle 163.307 osobnih iskaznica u Federaciji Bosne i Hercegovine

10.111 osobnih iskaznica s isteklim rokom važenja u Brčko distriktu BiH

Ističu kako ovi podaci jasno pokazuju koliko je važno na vrijeme provjeriti rok valjanosti osobnih dokumenata.

– Podsjećamo građane da provjere rok važenja osobne iskaznice i pravovremeno podnesu zahtjev za zamjenu, kako bi izbjegli moguće poteškoće u ostvarivanju prava i korištenju usluga.

Detaljni podaci o broju isteklih osobnih iskaznica, po mjesecima i regijama, javno su dostupni putem ODP portala IDDEEA – naveli su.

Kolegij Tajništva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je donio odluku kojom je prihvatio ponudu BH Pošte za nabavu elektroničkih potpisa za tri osobe po ukupnoj cijeni od 561,6 KM.

Zatražena je i ponuda tvrtke Halcom, iako su Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) također ovlašteni za izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa, s tim da IDDEEA ne naplaćuje elektronički potpis, a cijena koju naplaćuje UIOBiH je, kako stoji na njihovoj web stranici, 180 KM, što bi za tri osobe iznosilo 540 KM.

Iz Parlamentarne skupštine BiH odgovorili su nam na upit jesu li prilikom istraživanja tržišta uzeli u obzir IDDEEA-u i UIO, te jesu li ove državne institucije zamoljene da dostave ponude, a ako nisu, zašto nisu.

– Na službenoj web stranici Porezne uprave Federacije BiH objavljena je Obavijest poreznim obveznicima u vezi s primjenom kvalificiranog elektroničkog certifikata/potpisa pri korištenju e-usluga nPIS-a i e-usluga JS, u kojoj je navedeno: Trenutno se kvalificirani elektronički certifikati izdani od strane certifikatora Halcom Ljubljana i JP BH Pošta Sarajevo mogu koristiti u okviru e-poslovanje sa Poreznom upravom FBiH.

Imajući u vidu navedene službene informacije Porezne uprave FBiH, kao i činjenicu da je Parlamentarnoj skupštini elektronski potpis neophodan samo u vidu redovne službene korespondencije s Poreznom upravom (prijava/odjava zaposlenika, uplata doprinosa i dr.), u postupku javne nabave usluga elektroničkog potpisa u fazi istraživanja tržišta, samo su gore navedeni poslovni subjekti registrirani za izdavanje elektroničkog potpisa za ovu namjenu. kontaktiran – saopćeno je iz Parlamenta BiH.

Dodali su da će usluge elektroničkog potpisa, za potrebe korespondencije s Poreznom upravom FBiH, koristiti službenici zaduženi za kadrovske poslove i uplatu doprinosa.

Upravo zbog elektroničkog potpisa, točnije zbog dobivanja certifikata za kvalificirani elektronički potpis, javnost je nedavno svjedočila “ratu izjavama” i optužbama između IDDEEA-e i Porezne uprave FBiH.

IDDEEA je optužila Poreznu upravu da se svjesno odlučila na razvoj sustava koji se može integrirati isključivo s rješenjima privatne tvrtke Halcom i BH Pošte, uz vlastiti tehnički pristup. Iz Porezne uprave su odgovorili da su nakon svih inicijativa koje su uputili samo Halcom i BH Pošta iskazali spremnost na suradnju. Kasnije su objavili da su održali sastanak na kojem je “kao i do sada istaknuta obostrana spremnost na suradnju”.

Kolegij Tajništva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se prihvaća ponuda BH Pošte za nabavu elektroničkih potpisa za tri osobe po ukupnoj cijeni od 561,6 KM.

Iz obrazloženja je vidljivo da je Parlament BiH BH Pošti i tvrtki Halcom uputio zahtjeve za dostavu ponuda. Osim ove dvije tvrtke, za izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa ovlaštene su i Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine te Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).

IDDEEA ne naplaćuje građanima elektroničke potpise, dakle oni su besplatni.

UIOBiH također naplaćuje, kako stoji na njihovoj web stranici, 180 KM za pametnu karticu s kvalificiranom elektronskom potvrdom, čitač pametnih kartica i middleware Smart card software, te 120 KM samo za pametnu karticu s kvalificiranom elektronskom potvrdom. Za tri osobe to bi iznosilo 540 KM.

Parlament BiH je, kako kažu, istražio tržište za ovu kupovinu.

– Za predmetnu nabavku izvršeno je preliminarno istraživanje tržišta od strane Sektora za financije Parlamentarne skupštine BiH. U toku istraživanja tržišta dostavljene su dvije ponude i to: ponuđač JP BH Pošta sa ponudom u ukupnom iznosu od 561,60 KM sa PDV-om i ponuđač Halcom Sarajevo sa ponudom u ukupnom iznosu od 596,70 KM.

Sukladno dopisu o prethodnoj tržišnoj provjeri, Zahtjev za dostavu ponude za nabavku usluge elektroničkog potpisa za potrebe Parlamentarne skupštine BiH upućen je JP BH Pošta, a Zahtjev za dostavu ponude za nabavku usluge elektroničkog potpisa za potrebe Parlamentarne skupštine BiH upućen je tvrtki Halcom – stoji u obrazloženju.

Prilikom istraživanja tržišta, osim BH Pošte i kompanije Halcom, u obzir su uzeti IDDEEA i UIOBiH, jesu li ove državne institucije pozvane da dostave ponude i ako nisu zašto nisu, te za koga je planirana nabavka tri elektronska potpisa, pitanja su koja smo uputili Parlamentarnoj skupštini BiH. Odgovor ćemo objaviti kada ga dobijemo.

Iz IDDEEA-e su nam odmah i vrlo kratko odgovorili na pitanje da li je Parlament od njih tražio dostavu ponude za elektronski potpis za potrebe PSBiH, da li je i na koji način IDDEEA učestvovala u ovoj nabavi, a ako nije, zašto nije.

– Ne možemo komentirati ovaj upit jer Agencija nije ni obaviještena o ovim aktivnostima, pa u njima i ne sudjeluje – kazali su iz IDDEEA-e.

Ista pitanja uputili smo i IAOBiH, čiji odgovor čekamo.