Javnost u Bosni i Hercegovini s nestrpljenjem iščekuje utakmice nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.

Političari su u tome odmah vidjeli idealnu priliku za promociju, pa smo svjedoci još jedne kombinacije jeftinog populizma i nacionalnog naboja na račun građana.

Potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović (SDP) snimio je video u, kako se iz videa može zaključiti, službenom vozilu u kojem od svog vozača traži da pojača navijačku pjesmu posvećenu Zmajevima.

Klasičan primjer predizborne kampanje i skupljanja jeftinih političkih poena. Korištenje državnih resursa i službenog automobila za snimanje ovakvih spotova jasan je pokazatelj kako se reprezentacija koristi i za političku promociju pred izbore.

Istup potpredsjednika Federacije BiH Igora Stojanovića (SDP), u kojem stranke SDA, DF i SBiH izravno označava kao “pomagače srpsko-hrvatskog nacionalizma”, nazivajući ih prozivkama misleći na njihove navodne “botove i jurišnike” na društvenim mrežama, označava novu fazu u njegovom političkom djelovanju. Barem u ovom izbornom ciklusu, a imajući u vidu da je i prije izjednačavao neistomišljenike s agresorima u BiH.

– Zato je naša dužnost suprotstaviti se pomagačima srpsko-hrvatskog nacionalizma koji bi rušili državu. Vaše su metode možda drugačije, ali vaši su ciljevi i odricanja očito postali isti – etiketira Stojanović.

Dotadašnju ulogu kritičara i tumača prilika u Islamskoj zajednici Stojanović je zamijenio ulogom vrhovnog arbitra koji određuje kome pripada imidž Bosne i Hercegovine, a ko radi za neprijatelje države.

Postavljajući Sefera Halilovića kao mjernu jedinicu patriotizma, Stojanović svjesno izbjegava raspravu o trenutnim političkim promašajima vlasti.

Njegovo pripisivanje “neprijateljskih ciljeva” strankama s kojima dijeli isto biračko tijelo predstavlja opaku podvalu koja više služi unutarstranačkim obračunima nego stvarnoj zaštiti ustavnog poretka BiH.

Stojanović očito nije samo tumač stvarnosti. Sve se otvorenije nameće kao politički cenzor koji bi rado određivao tko se ima pravo osjećati pripadnikom ove države.

Doduše, nije ovo prvi put da se Stojanović postavlja kao mjerilo stvari. Stojanović je u jednom od svojih televizijskih nastupa izrazio žaljenje za Jugoslavijom u kojoj je bilo moguće disidente slati na Goli otok da ih “jede mrak”. I nije prvi put da političke neistomišljenike naziva pomagačima agresora na BiH ili ih potpuno izjednačava s agresorom.

U komentarima na njegovu objavu na društvenim mrežama građani su mu, između ostalog, poručili da “baca kosku među Bošnjake”.

Gostujući u emisiji Intervju na TVSA, potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović iznio je niz stavova koji bi mogli nagovijestiti značajne promjene u budućim političkim odnosima.

Njegova poruka je da nijedna opcija nije isključena, pa ni savez sa SDA, dok se u oblasti energetike spremaju rezovi koji će udariti po džepu, ali osigurati neovisnost.

Iako je sadašnja vlada Trojke i HDZ-a stabilna, Stojanović je otvoreno priznao da SDP ni ubuduće neće bježati od novih pregovaračkih stolova.

Na izravan upit o mogućoj suradnji sa SDA i DF-om, potpredsjednik Federacije je neočekivano izravno odgovorio, rekavši da više ništa ne treba isključivati.

Prema njegovim riječima, matematika i izborni rezultati diktiraju sastav vlade, a SDP je spreman na sve scenarije – pa i na formiranje vlade bez HDZ-a, ako to mandati dopuste.

Ovakva izjava otvara prostor za špekulacije o velikom političkom zaokretu koji bi mogao redefinirati odnose u Bosni i Hercegovini nakon sljedećih izbora.

Kada je u pitanju južna interkonekcija, Stojanović je poručio građanima da bi energetska neovisnost BiH o ruskom plinu mogla donijeti veće račune.

Osim političke kombinatorike, Stojanović je čvrsto stao iza dosadašnjih rezultata Vlade FBiH, nazvavši ih povijesnim iskoracima.

Usmjeravanje radničkih prava kroz neradnu nedjelju, drastično povećanje mirovina za 17 posto i uvođenje rodiljnih naknada od 1.000 KM u cijeloj Federaciji vidi kao dokaz da država konačno brine o onima koji su desetljećima bili na margini.

Na BHT-u je gostovao Igor Stojanović (SDP), potpredsjednik Federacije BiH, koji je odgovarao na brojna aktualna pitanja, među kojima i ono o kandidaturi Denisa Bećirovića za još jedan mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Stojanović tvrdi da je Bećirovićeva najava kandidature bila “reakcija” na najave drugih kandidata, poput Semira Efendića i Slavena Kovačevića.

Podsjetimo, Bećirović je već u siječnju otišao dalje od onoga što Stojanović naziva “reakcijama”, te je već oko sebe okupio trojku i druge stranke, a SDP je deset mjeseci prije izbora službenim priopćenjem najavio kandidaturu. Suprotno Stojanovićevim tvrdnjama, Bećirović je zapravo prvi ozvaničio svoju kandidaturu, dok su sve ostale medijske najave. Upravo je ta preuranjena predizborna kampanja ono što je Bećiroviću ovih dana zamjerano, te ga se optužuje da se bavi isključivo samim sobom.

Na pitanje da li je blizak Bećiroviću, Stojanović je odgovorio:

– To je moj stranački kolega, da.

Novinar Zvonko Komšić upitao je Stojanovića je li točno da ga se mora oslovljavati s “Vaša Ekselencijo”.

– Apsolutno nije točno. Mislim da je to dio antikampanje oporbenih stranaka protiv Denisa Bećirovića. Ja ga oslovljavam sa Deniz – rekao je Stojanović.

Na konstataciju da se ministrica Jasna Duraković (SDP) tako obratila na skupu povodom godišnjice smrti njenog oca Nijaza Durakovića, Stojanović tvrdi da je to rekla jer je to bilo javno obraćanje “s obzirom na titulu koju nosi”.

– U izravnom obraćanju svi mu se obraćamo vrlo osobnim imenom, ja ga oslovljavam s Denise – ustvrdio je.

Inače, Bećirović je čovjek kojem se, opravdano ili ne, prigovara da je sujetan, da je sklon samodivljenju, pa se godinama u javnosti kruži tvrdnjama da je dva puta tražio da se njegova fotografija okači na zid u prostorijama Kantonalne organizacije SDP-a TK, jer je dva puta bio predsjednik tog ogranka SDP-a.

Minimalna plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu povećana je za 27 KM, umirovljenici će dobiti povećanje od 11,2 posto, pa će minimalne mirovine umjesto 599 KM biti 666 KM, ali su zato skočile osnovne plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Federaciji BiH.

Sve to omogućeno je povećanjem osnovice sa 480 KM na 540 KM.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ) ove će godine imati osnovnu plaću od 5.400 KM, dok je lani iznosila 4.800 KM. Zbog toga je povećana za 600 KM, koliko sada iznosi minimalna mirovina u FBiH.

Dopredsjednici Federacije BiH Refik Lendo (SDA) i Igor Stojanović (SDP) imat će osnovne plaće od 5.292 KM, koje su prošle godine iznosile 4.704 KM. One su povećane za 588 KM, za koliko je povećana i osnovna plaća premijera Federacije BiH Nermina Nikšića (SDP).

Zastupnici s kojima smo razgovarali kažu da je Bradar prisutan na sjednicama Parlamenta Federacije BiH, kao i potpredsjednik Lendo, dok Stojanovića nema gotovo nikad.

Povećanjem osnovice sa 480 KM na 540 KM, osnovne plaće povećane su i predsjedateljima domova u Parlamentu FBiH. Tako će Dragan Mioković (NS), predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kao i Tomislav Martinović (HDZ), koji predsjedava Domom naroda Parlamenta FBiH, imati osnovne plaće od po 5.292 KM.

Dopredsjednici domova imat će osnovnu plaću od 5.130 KM, a prošle godine 4.560 KM, što je povećanje za oko 570 KM.

Osnovna plaća predsjednika klubova u domovima Parlamenta Federacije sada iznosi 4.428 KM, a prošle godine je iznosila 3.936 KM. Povećana je za 492 KM.

Predsjednicima radnih tijela u Parlamentu FBiH plaće su povećane na 4.374 KM, a lani su iznosile 3.888 KM. One su skuplje za 486 KM.

Zamjenici predsjednika radnih tijela sada imaju plaće od 4.320 KM, a lani su bile 3.840 KM. To znači da su poskupjeli za 480 KM.

Savjetnici predsjedavajućih domova Parlamenta Federacije i nositelji izvršnih funkcija imat će osnovnu plaću od 3.456 KM, a bila je 3.072 KM.

Sva ova povećanja veća su od najniže starosne mirovine u FBiH do 20 godina staža i 65 godina života, koja će s povećanjem siječanjskih mirovina iznositi sramotnih 434 KM. Točnije, ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH.