Kao što piše Vijesti CBS-a očajan čovjek iskopao je ostatke svoje sestre i donio ih u banku kako bi “dokazao da je mrtva”.

Incident se, kako se tvrdi, dogodio u poslovnici banke u četvrti Kendujar, a budući da je neimenovanom muškarcu rečeno da ne može podići novac bez osobne prisutnosti svoje sestre.

Prema istoj verziji, riječ je o stanovniku obližnjeg sela Dijanali, koji je tjednima pokušavao podići 19.300 indijskih rupija (oko 175 eura) s računa svoje starije sestre, koja je u siječnju umrla nakon bolesti.

Iako je od njezine smrti prošlo nekoliko mjeseci, ustvrdio je da djelatnici banke nisu odstupili od procedure.

Banka je navodno tražila smrtovnicu, dok se muškarac navodno suočio s administrativnim preprekama koje nije mogao prevladati – jer je nepismen.

U naletu frustracije, u ponedjeljak 27. travnja, otišao je na seosko groblje, uzeo lopatu i – kako se navodi – iskopao tijelo svoje sestre.

Možete gledati uznemirujući smijeh ovdje

Ostatke je zamotao u krpu i pješačio tri kilometra do banke, gdje je prizor šokirao prisutne građane i zaposlenike.

Na mjesto događaja ubrzo je stigla i policija, a navodno je jedan od službenika rekao da se muškarac ne razumije u pravne procedure vezane uz nasljedstvo i pristup novcu.

Muškarac je kasnije rekao medijima da ga je frustracija nagnala na potez, tvrdeći da su ga zamolili da vlasnik računa osobno dođe, unatoč tome što je opetovano objašnjavao da mu je sestra preminula.

Blizu devet milijuna birača, odnosno 12 posto od ukupno 76 milijuna, skinuto je s popisa uoči izbora zakazanih za kraj mjeseca u Indiji, piše BBC. Više od šest milijuna imena izbrisano je zbog smrti ili preseljenja, no o sudbini preostalih 2,7 milijuna birača još nije odlučeno i ovisit će o sudovima.

Među njima je i Muhammad Daud Ali, bivši tehničar indijske vojske, koji je lišen prava glasa nakon što su njegovo ime i imena njegovo troje djece izbrisani s biračkog popisa u Zapadnom Bengalu, unatoč valjanim dokumentima. Na listi je ostala samo njegova supruga.

Indijsko izborno povjerenstvo tvrdi da je cilj revizije “pročistiti biračke popise”, ali proces prate brojne kontroverze. U Zapadnom Bengalu dodatno je uveden sudski postupak za sporne slučajeve, što nije bio slučaj u drugim dijelovima zemlje.

Vladajući Kongres Trinamoola optužuje vlasti da su obespravili milijune ljudi, posebice muslimane, kako bi favorizirali stranku premijera Narendre Modija. Ove optužbe odbacuju i Vlada i biračko tijelo. Podaci s terena pokazuju da muslimani čine otprilike 34 posto od devet milijuna uklonjenih birača, iako čine oko 27 posto stanovništva države.

Vrhovni sud dopustio je da se izbori održe prije nego što se riješe svi sporovi, pa mnogi glasači, uključujući Alija, vjerojatno neće moći glasovati.

– Šokiran sam. Kako mogu održati izbore dok se naši slučajevi ne riješe – rekao je Ali za BBC.

Analitičari upozoravaju da je riječ o presedanu.

Ponegdje je izbrisano i do 30 posto birača

Indija je pokrenula golemi pothvat popisa cjelokupnog stanovništva – svih 1,4 milijarde ljudi, s mogućim malim odstupanjem – kroz popis stanovništva koji je isprva bio odgođen zbog pandemije, a potom i administrativnih problema. CNN.

Tijekom iduće godine više od tri milijuna ljudi ići će od vrata do vrata, prolazeći kroz velegradove i udaljena sela, kako bi zabilježili svako kućanstvo i svakog stanovnika Indije te prikupili podatke o njihovim društvenim i ekonomskim karakteristikama.

Prvi put u gotovo 100 godina, istraživanje će uključiti i podatke o kastama, što je kontroverzna odluka za koju neki vjeruju da bi mogla dodatno učvrstiti podjele.

Konačni rezultati bit će poznati tek sljedeće godine, što dodatno naglašava razmjere ovog pothvata koji nastoji obuhvatiti kompleksnost jednog od najrazličitijih i najsloženijih društava na svijetu.

Indija bi trebala provoditi popis stanovništva svakih deset godina, ali ovo će biti prvi u 16 godina, zbog odgode do 2021. uzrokovane pandemijom COVID-19 i drugim administrativnim kašnjenjima.

Tijekom posljednjeg službenog popisa stanovništva 2011. Indija je imala nešto više od 1,2 milijarde stanovnika. Ujedinjeni narodi, točnije njihov Odjel za ekonomska i socijalna pitanja, sada procjenjuju da je Indija prestigla Kinu i postala najmnogoljudnija zemlja na svijetu s 1,4 milijarde stanovnika.

Značajno se promijenila i demografska slika zemlje. Trenutačno je više od 40 posto stanovništva mlađe od 25 godina, a podaci UN-a pokazuju da je procijenjena srednja dob u 2023. bila samo 28 godina, gotovo desetljeće manje nego u Kini.

To predstavlja ono što ekonomisti nazivaju “demografska dividenda”, potencijal za ubrzani gospodarski rast koji proizlazi iz povoljne dobne strukture stanovništva.

Popis će se provoditi u dvije faze i obuhvatit će svih 26 saveznih država i saveznih teritorija.

U prvoj fazi prikupljat će se podaci o stanju kućanstava diljem zemlje, uključujući uvjete stanovanja, raspoložive sadržaje i imovinu.

Druga faza, planirana za veljaču 2027., uključivat će podatke o demografiji, prihodima, obrazovanju, migracijama i plodnosti.

Radnici će posjetiti gotovo 640.000 sela i 10.000 gradova, navodi se u priopćenju vlade. U obje faze, većinom učitelji i državni službenici, ići će od vrata do vrata prikupljati podatke koje će prvi put elektronički unositi putem mobilne aplikacije.

Iako se Indija brzo penje na ljestvici svjetskih gospodarstava – s gospodarstvom vrijednim gotovo 3,5 trilijuna dolara, petim najvećim i jednim od najbrže rastućih, bogatstvo je i dalje neravnomjerno raspoređeno, a siromaštvo rašireno.

U tom kontekstu, predstojeći popis stanovništva pružit će ključne uvide u svakodnevni život stanovništva.

Kada je britanska kolonijalna vlada prvi put pokušala popisati stanovništvo 1872. godine, anketa je sadržavala 17 pitanja koja su pokrivala osnovne podatke kao što su dob, vjera i zanimanje. Ove godine građani će samo u prvoj fazi odgovarati na 33 pitanja.

Vlasti planiraju procijeniti osnovne životne uvjete prikupljanjem podataka o kućnim materijalima, vlasništvu nad stanom i pristupu osnovnim uslugama kao što su pitka voda, sanitarije i gorivo za kuhanje.

Prikupljat će se i podaci imaju li kućanstva priključak na internet, televiziju, radio, pametni telefon, kao i koju vrstu vozila posjeduju.

Indija će prvi put od 1931. u popis uključiti podatke o kastama, društvenom hijerarhijskom sustavu starom više od 1000 godina.

Ova je odluka izazvala kontroverze i otvorila raspravu o tome hoće li takvo prebrojavanje pomoći ranjivim skupinama ili će dodatno produbiti društvene podjele.

Sustav kasti ima svoje korijene u hinduističkim spisima i kroz povijest je dijelio ljude po rođenju, određujući njihovo zanimanje, mjesto stanovanja i mogućnost sklapanja braka. Danas se mnogi pripadnici drugih religija u Indiji, uključujući muslimane, kršćane, džainiste i budiste, također identificiraju s određenim kastama.

Indija ima kvote koje osiguravaju mjesta u državnoj službi i obrazovanje za pripadnike nižih kasta, pa se njihova registracija smatra važnom za političko predstavljanje i napredovanje u položaju.

Međutim, ne podržavaju svi ovu praksu. Kritičari tvrde da bi se zemlja trebala odmaknuti od takvih podjela, umjesto da ih dalje institucionalizira.

Indijske vlasti pokrenule su istragu nakon što je fotografija ruskog umjetnika, na kojoj je 65-godišnji slon obojen jarko ružičastom bojom, izazvala bijes na društvenim mrežama.

Aktivisti za prava životinja optužili su Juliju Burulevu, konceptualnu fotografkinju iz Barcelone, za okrutnost prema životinjama jer je slikala slona u gradu Jaipuru u zapadnoj indijskoj državi Rajasthan.

Kontroverzne fotografije, koje su prvobitno objavljene na Instagramu, prikazuju ženu obojanu u ružičasto kako sjedi na naslikanom slonu u napuštenom hinduističkom hramu.

Slike su postale viralne i izazvale lavinu negativnih komentara.

Buruleva je za The Independent iotkrila je da se snimanje odvijalo u studenom 2025. tijekom njezine šesttjedne umjetničke ekspedicije.

Navela je kako je cilj projekta odražavati postojeću stvarnost, a ne opravdavati, promicati ili osuđivati ​​određene prakse.

Rekla je da “slon ni u jednom trenutku nije ozlijeđen” tijekom snimanja, dodavši da je boja netoksična i prirodna.

– Nanosila se vrlo kratko i lako se isprala. Cijelo snimanje je bilo kratko i odvijalo se pod nadzorom njegovatelja slona koji je odgovoran za njegovu svakodnevnu njegu i dobrobit – rekla je.

Prema njezinim riječima, slon nije pokazivao znakove stresa i djelovao je “mirno i opušteno”.

Reakcije na društvenim mrežama bile su žestoke.

– Ovo nije umjetnost, ovo je čisto zlostavljanje životinja i nije u redu to veličati – glasio je jedan od najpopularnijih komentara na njezinu objavu.

– Kreativna sloboda nije propusnica za neodgovorno izražavanje – napisao je drugi korisnik.

Jedan od komentatora postavio je pitanje – treba li ovako nešto napraviti u svojoj zemlji?

Odgovarajući na kritike, Buruleva je objasnila:

– U Jaipuru su slonovi vidljivo prisutni u kulturnom krajoliku, u ceremonijama, kao ukrasi iu svakodnevnom životu. Svaki dan sam ih viđao naslikane, jer je i to dio lokalne tradicije. Razumijem da je ova tema za mnoge osjetljiva. Istodobno, vjerujem da je važno razlikovati situacije u kojima su životinje doista oštećene od onih u kojima pretpostavke možda ne odražavaju u potpunosti stvarne uvjete – dodala je.

Vlasnik slona, ​​Shadik Khan, rekao je da je životinja, po imenu Chanchal, imala 65 godina u vrijeme snimanja i da se više nije koristila za jahanje.

Buruleva je potvrdila da je obaviještena o smrti slonice te da joj je vlasnik rekao da je Chanchal umrla od starosti.

Khan je za The New Indian Express rekao da je za snimanje koje je trajalo 10 minuta korištena “kaccha gulal”, tradicionalna boja u prahu od prirodnih materijala koja se lako ispire, te da je boja uklonjena odmah nakon toga.

Službenici odjela za šumarstvo potvrdili su da su upoznati sa slučajem i da su pokrenuli istragu. Vlasti će provjeriti jesu li za snimanje dobivene potrebne dozvole i poštuju li se standardi dobrobiti životinja.

U nekim dijelovima Indije ljudi masovno kupuju gorivo, iako ih vlada uvjerava da nema mjesta panici.

Niameh, indijska vlada priopćila je da postoje odgovarajuće zalihe goriva unatoč nestašicama uzrokovanim američko-izraelskim ratom protiv Irana, no građani su formirali duge redove na benzinskim postajama.

Budući da je Iran ograničio plovidbu kroz Hormuški tjesnac i uzrokovao vrtoglavi skok cijena nafte, vlada je rekla da ima “odgovarajuće zalihe sirove nafte” i “dovoljne zalihe benzina i dizela”.

– Ne vjerujte glasinama, rekla je novinarima Sujata Sharma, visoka dužnosnica indijskog Ministarstva nafte.

– Ne kupujte u panici – rekla je.

Međutim, u nekoliko dijelova zemlje građani su učinili upravo to. Ashish Singh, zaposlenik privatne tvrtke, rekao je da je u redu za gorivo morao čekati gotovo sat vremena.

Rat nakon napada SAD-a i Izraela na Iran otvorio je ozbiljnu geopolitičku krizu, ali i stavio na kušnju međunarodne saveze od kojih je najvažniji BRICS.

Ovaj savez okuplja Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku, a 2024. godine proširen je na Iran, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Etiopiju.

BRICS je zamišljen kao platforma velikih gospodarstava globalnog juga koja bi trebala uravnotežiti dominaciju Zapada, promovirati multipolarnost i ojačati glas zemalja u razvoju u pitanjima trgovine, financija i međunarodne politike. Rat oko Irana pokazao je da je stvarnost složenija od očekivane.

U teoriji, članstvo Irana u BRICS-u trebalo bi značiti da ostale članice pokazuju solidarnost kada je jedna članica napadnuta.

U stvarnosti, nema jedinstvenog odgovora. Indija, koja predsjeda savezom 2026., nastoji održati ravnotežu između zapadnih interesa i strateških partnerstava s Iranom, izbjegavajući oštre osude američko-izraelskog napada, ali istodobno pozivajući na smanjenje napetosti i diplomatsko rješenje sukoba.

Rusija i Kina kritiziraju napade i zalažu se za poštivanje međunarodnog prava, ali djeluju oprezno i ​​bez izravne vojne potpore Iranu.

Brazil i Južna Afrika također izbjegavaju konfrontaciju sa Zapadom, ali ističu načela suvereniteta i poštivanja međunarodnog prava.

Rezultat toga je da BRICS ne pokazuje jedinstven stav, a nema ni zajedničke deklaracije kojom bi se oštro osudio napad na Iran.

Ova situacija jasno otkriva slabosti bloka. Ideja jedinstva brzo se uruši kada se sukobe nacionalni interesi. Diplomacija unutar BRICS-a je oprezna i neodlučna, a prioriteti pojedinačnih zemalja često nadjačavaju kolektivna načela.

Rat oko Irana nije samo vojna kriza, već i ekonomski izazov. Poremećaji u Hormuškom tjesnacu i rastuće cijene nafte utječu na sve članice, posebice one koje ovise o energiji i međunarodnoj trgovini.

Rusija i Kina imaju dodatni izazov jer njihove dugoročne veze s Iranom zahtijevaju balansiranje između solidarnosti i izbjegavanja sukoba sa Zapadom.

Pokazalo se da savezu još uvijek nedostaju mehanizmi koji bi ga učinili učinkovitim u krizama s vojnim sukobima, da nacionalni interesi članica često prevladavaju nad kolektivnim odlukama te da diplomatski pluralizam otežava formuliranje jedinstvenog stava.

Naftni tanker Shenlong, koji plovi pod zastavom Liberije i kojim zapovijeda kapetan iz Indije, ušao je u luku Mumbai u srijedu nakon što je prošao kroz Hormuški tjesnac iz saudijske luke Ras Tanura.

Tanker je stigao nedugo nakon telefonskog razgovora između indijskog ministra vanjskih poslova Subrahmanyama Jaishankara i njegovog iranskog kolege Seyeda Abbasa Araghchija.

– Večeras sam imao detaljan razgovor s ministrom vanjskih poslova Irana Seyedom Abbasom Araghchijem o najnovijem razvoju događaja u vezi s tekućim sukobom. Dogovorili smo se da ostanemo u kontaktu – napisao je Jaishankar na društvenim mrežama.

Iran je od početka ožujka učinkovito blokirao Hormuški tjesnac, a Islamska revolucionarna garda objavila je da svako plovilo koje želi proći tim plovnim putem mora dobiti dozvolu od Teherana.

Hormuški tjesnac, koji se nalazi na ulazu u Perzijski zaljev, ključna je pomorska ruta koja transportira naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG) iz zemalja Bliskog istoka na svjetska tržišta preko Arapskog mora i Indijskog oceana. Ovaj prolaz je posebno važan za isporuke sirove nafte u Kinu i Indiju.

Veliki proizvođači nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Irak i Katar, uvelike ovise o ovoj pomorskoj ruti. Također, europska tržišta i velika azijska gospodarstva poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje oslanjaju se na njega za uvoz energije.

Napetosti u regiji dodatno su porasle nakon što su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli zajedničke napade na Iran 28. veljače, ubivši više od 1200 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija.

Teheran je tada uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na mete u Izraelu, Jordanu, Iraku i nekoliko zemalja Zaljeva koje na svom teritoriju imaju američke vojne objekte.

Sukob je izazvao zabrinutost oko globalne opskrbe energijom, posebice nakon oštrog pada pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ključni prolaz kroz koji dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte i oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom.

Cijela sedmeročlana posada sanitetskog zrakoplova poginula je kada se letjelica srušila u indijskoj državi Jharkhand dok je bila na putu za New Delhi iz Ranchija, priopćila je Uprava za civilno zrakoplovstvo (DGCA).

Nesreća se dogodila nedugo nakon polijetanja iz zračne luke Ranchi u 19.11 sati, javljaju News on Air.

Redbird Airways beechcraft C90 zatražio je promjenu kursa zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali je nestao s radara 20-ak minuta nakon polijetanja.

DGCA je rekao da je zrakoplov prestao komunicirati s kontrolom zračnog prometa u 19:34.

Tijela svih sedam osoba na letu, uključujući dva člana posade, pacijenta, liječnika, medicinskog tehničara i dva pomoćnika, pronađena su na mjestu nesreće i predana su nadležnim tijelima na identifikaciju i obdukciju.

Tehnološki čelnici, političari, znanstvenici, akademici i aktivisti okupili su se u Indiji ovaj tjedan na AI ​​Impact Summitu, gdje raspravljaju o tome kako bi svijet trebao usmjeriti razvoj AI u pravom smjeru.

Međutim, sam skup od početka prate organizacijski problemi i kontroverze, uključujući i neizvjesnost oko dolaska glavnog govornika, milijardera Billa Gatesa. Nakon glasina da neće sudjelovati zbog problema vezanih uz Epsteinove dokumente, njegova je zaklada potvrdila da će ipak održati planirani govor.

Ova situacija pokazuje kako su ciljevi sličnih summita često zasjenjeni političkim i medijskim temama. Raspravama o umjetnoj inteligenciji uglavnom dominiraju zapadne zemlje, posebice SAD i Europa, pa je značajno da se veliki skup održava u tzv. To the Global South, regiji koja riskira da ostane zaostala u utrci AI, piše BBC.

Indija ima snažan tehnološki sektor i važna središta umjetne inteligencije poput Bengalurua, Hyderabada i Mumbaija, s velikim ulaganjima tvrtki poput Googlea, Nvidije i Amazona. Ipak, mnogi slabije plaćeni radnici upravo su tu i obavljaju nevidljivi posao označavanja i sortiranja golemih količina podataka na kojima su obučeni AI sustavi. Prosječna godišnja plaća trenera AI podataka u Chennaiju je oko 5000 dolara, dok se vrijednost tvrtki koje razvijaju ove tehnologije mjeri u stotinama milijardi.

Prema Međunarodnom izvješću o sigurnosti umjetne inteligencije za 2026., dok u nekim zemljama više od polovice stanovništva koristi AI, u većem dijelu Afrike, Azije i Latinske Amerike upotreba je još uvijek ispod 10 posto. Dodatni problem je jezik — vodeći chatbotovi još ne podržavaju sve službene indijske jezike, zbog čega su milijuni ljudi isključeni iz digitalnih usluga poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i bankarstva.

Indija stoga razvija vlastite AI platforme kroz vladin program “AI Mission”, no napredak je spor u usporedbi s američkim i kineskim tvrtkama koje ubrzano lansiraju nove modele. Proračun od 1,2 milijarde dolara daleko je manji od ulaganja tehnoloških divova.

Stručnjaci vjeruju da bi Indija mogla igrati važnu ulogu u stvaranju inkluzivnijeg modela upravljanja umjetnom inteligencijom, usmjerenog na ljude i razvoj, a ne samo na geopolitičko natjecanje. No, neki od sudionika upozoravaju da se tema AI sigurnosti sve više potiskuje u drugi plan. Nakon prvog AI Security Summita u Ujedinjenom Kraljevstvu 2023., riječ “sigurnost” čak je uklonjena iz naslova događaja.

Britanska znanstvenica Wendy Hall, koja sudjeluje na skupu u Delhiju, kaže da je važno sudjelovati, ali da su očekivanja konkretnih rezultata, posebno kada je riječ o smanjenju rizika od umjetne inteligencije, vrlo mala.

Američki predsjednik Donald Trump i indijski premijer Narendra Modi dogovorili su ozbiljan trgovinski sporazum koji bi mogao biti prekretnica u gospodarskim odnosima dviju zemalja i značajno utjecati na globalne trgovinske lance.

Prema sporazumu, SAD će smanjiti carinske stope na indijske proizvode sa sadašnjih blizu 25 posto na približno 18 posto, dok se Indija obvezala smanjiti ili potpuno prestati kupovati rusku naftu, što je jedan od ključnih elemenata pregovora, prenosi Biznisinfo.ba.

Smanjenje carina ima za cilj potaknuti indijski izvoz na američko tržište, gdje se mnogi sektori, od tekstila do tehnoloških proizvoda, nadaju većim mogućnostima. Ova je odluka pozitivno dočekana na burzama, uz snažan rast indijskih indeksa i jačanje rupije.

Indija je jedan od najvećih kupaca ruske nafte, no sporazum s Washingtonom uključuje najavu smanjenja ili prekida te kupovine. Rezultat je to snažnog američkog pritiska i pokušaja Washingtona da izolira Moskvu u energetskom segmentu, ali i znak da New Delhi balansira između strateških partnera.

Indijski premijer Modi istaknuo je kako je sporazum “važan korak prema jačanju bilateralnih veza”, dok je Trump najavio da ovaj sporazum otvara stotine milijardi dolara u trgovini između dviju zemalja.

Analitičari procjenjuju da bi, ako se dogovor provede kako je zamišljeno, mogao potaknuti američka ulaganja u Indiju i ojačati stratešku suradnju u sektorima kao što su energija, tehnologija i poljoprivreda.

Iako su detalji provedbe još uvijek nejasni, sporazum predstavlja jedan od najznačajnijih razvoja u indijsko-američkim odnosima posljednjih godina i mogao bi postaviti temelje za dodatne trgovinske i sigurnosne sporazume u narednom razdoblju.