U periodu od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini zaprimile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu, dok su se u istom periodu nevladinoj organizaciji Transparency International u BiH (TI BiH) obratile 133 osobe koje se mogu svrstati u kategoriju zviždača.

Ovi podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite, piše TIBiH.

Podaci su izneseni na okruglom stolu “Jačanje okvira i prakse zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini”, koji je TI BiH organizirao povodom Svjetskog dana zviždača, gdje je istaknuto da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina otkrivanja korupcije, zlouporabe položaja i drugih nepravilnosti.

Međutim, nejasni, neujednačeni, au nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.

Na razini BiH Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije je u razdoblju od četiri godine primila šest zahtjeva za status zaštićenog podnositelja zahtjeva, dok je status odobren samo u jednom slučaju.

U Brčko Distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka za zaštitu prijavitelja korupcije.

Federacija BiH, s izuzetkom Kantona Sarajevo, još uvijek nema zakon koji bi posebno regulirao zaštitu prijavitelja korupcije, iako je Nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde na usvajanje primjedbi i izradu Prijedloga zakona.

Kanton Sarajevo, koji je nakon usvajanja zakona 2023. godine postao jedini nadležni organ u Federaciji BiH s posebnim mehanizmom zaštite, napreduje u ovoj oblasti, pa je Ured za borbu protiv korupcije KS-a od 2023. do 2025. godine zaprimio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.

Istovremeno, TI BiH je putem Centra za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije u istom periodu zaprimio 133 prijave od zviždača, dok je samo u 2025. godini zaprimljeno 35 takvih prijava, što je značajno povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada je zabilježena 21 prijava.

Taj broj veći je od ukupnog broja zahtjeva zaprimljenih od strane nadležnih institucija u 2025. godini, što dodatno potvrđuje da građani koji prijavljuju korupciju imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u službene mehanizme zaštite.

Na okruglom stolu predstavljeno je i regionalno izvješće “Zaštićeni ili razotkriveni? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: napredak i izazovi” koje pokazuje da samo donošenje zakona nije dovoljno ako nema učinkovite provedbe.

Nalazi iz zemalja Zapadnog Balkana pokazuju da se u nekim sustavima još uvijek primjenjuje standard “dobre vjere” umjesto “razumnog uvjerenja da je informacija istinita”, dok praksa pokazuje da čak ni formalno priznati status prijavitelja često ne sprječava odmazdu.

Dodatni problem je i slab institucionalni odgovor na korupciju, pa se prema nalazima TI BiH za 2025. godinu samo 1,4 posto od svih podignutih optužnica u toj godini odnosilo na korupciju.

Od ukupno 144 optužnice za korupcijska kaznena djela, samo pet odnosilo se na visoku korupciju, odnosno zloporabu položaja najviših dužnosnika koji stječu višemilijunsku korist na račun države.

Od 28 sudskih odluka donesenih u slučajevima visoke korupcije, 17 je osuđujućih, a gotovo 40 posto oslobađajućih ili odbijajućih presuda. Takvi pokazatelji dodatno utječu na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijava korupcije često nosi veći rizik za prijavitelja nego za počinitelja korupcije.

TI BiH upozorava da su zviždači u Bosni i Hercegovini i dalje izloženi pritiscima, odmazdama i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju brzu i efikasnu zaštitu, zbog čega se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, okreću nevladinom sektoru.

Povodom Svjetskog dana zviždača, TI BiH apelira na vlasti u Federaciji BiH da što prije usvoje Zakon o zaštiti zviždača u FBiH te poziva institucije na svim razinama vlasti da unaprijede provedbu postojećih zakona i pruže stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju, jer bez zaštite zviždača nema učinkovite borbe protiv korupcije.

Iznos dnevnica za službena putovanja u Federaciji BiH od početka ove godine povećan je na 45 maraka, dok je u RS-u dnevnica i dalje 20 KM.

Visina dnevnice u iznosu od 20 KM određena je Odlukom Vlade o visini naknade za službeno putovanje u zemlji za zaposlene u RS-u, koja je, vjerovali ili ne, donesena 2010. godine kada je entitetski premijer bio Aleksandar Džombić.

Vlada Radovana Viškovića donijela je u lipnju 2021. novu odluku o visini naknade troškova službenog putovanja, ali tom odlukom nije promijenjena visina dnevnice, već samo način njezina izračuna.

Za razliku od Vlade RS-a, Vlada FBiH je u prosincu donijela odluku o povećanju dnevnica za službena putovanja u zemlji s 25 na 45 maraka, piše Kapital.ba.

– Nova tarifa vrijedi od 1. siječnja 2026. godine i predstavlja prvo veće povećanje nakon više od deset godina.

Povećanje ima za cilj uskladiti ovu naknadu sa stvarnim troškovima hrane, pića i ostalih sitnih izdataka na putu, koji su u posljednjem razdoblju značajno porasli – priopćeno je iz Vlade FBiH nakon donošenja ove odluke.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS-a Danko Ružičić kaže da je Sindikat u rujnu prošle godine entitetskoj vladi uputio inicijativu za povećanje dnevnica, ali da nisu naišli na razumijevanje ministrice financija Zore Vidović.

– Ministar nam je rekao da ove godine neće biti povećanja dnevnica jer je za to potrebno previše novca. Smatramo da ona nije u pravu i da povećanje dnevnica ne iziskuje velika sredstva – kaže Ružičić.

Dodaje da je neodrživo da dnevnica ostane na razini od 20 maraka.

– Zamislite službenog vozača koji treba tri puta jesti za 20 KM?! To nije mogao učiniti ni kada je ta odluka donesena, a kamoli danas i zato bi pod hitno trebalo povećati iznos dnevnice – kaže Ružičić, dodajući da je dnevnica za zaposlene u institucijama BiH 40 KM.

Proračun institucija BiH u 2022. godini iznosio je nešto više od milijardu KM, au četiri godine našeg mandata porastao je gotovo 50 posto i u 2026. godini bit će za 500 milijuna KM veći nego u 2022. godini, izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i čelnik NiP-a Elmedin Konaković, nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je utvrđen Nacrt proračuna. BiH za ovu godinu usvojena je.

Pitanje je je li proračun rastao zahvaljujući Vladi ili “preko leđa” građana i tvrtki.

Upućeni kažu da je to zapravo zbog povećanja osnovice za obračun plaća zaposlenih u BiH. institucije imaju sve veći proračun.

To je priznao i Konaković, rekavši da tih 500 milijuna KM znači dominantno povećanje plaća, ali da su tu i kapitalni projekti i nabavka opreme.

I predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), govoreći o ovogodišnjem proračunu, kazala je kako je 97 milijuna KM povećanje kada su u pitanju plaće i naknade.

Rast proračuna ne znači da će biti viška novca na kraju godine, nego da će sav taj novac biti potrošen. Odakle? Od raznih prihoda, neizravnih i izravnih, od Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, raznih poreza, naknada. I tko to plaća? Ponajviše građani i gospodarstvo.

Proračun općenito, objašnjavaju upućeni, nije odraz rasta ili pada prihoda UNO, već dogovora u Fiskalnom vijeću BiH, odnosno države i entiteta. HDZ i SNSD su prije mjesec dana dogovorili kako će sve biti izvedeno.

Jer, izborna je godina, a nakon dugo vremena u proceduri, na snagu stupaju izmjene Zakona o plaćama koje zaposlenicima u institucijama jamče retroaktivno isplatu povećanih plaća.

Zakonsku obvezu treba ispuniti, a novac za to pronaći. I to je razlog rasta proračuna.

Dokument novog trogodišnjeg okvirnog proračuna za razdoblje 2026. – 2028. još nije objavljen, ali je objavljeno da je ovogodišnji proračun deset milijuna KM veći od onog iz 2025. godine.

Pa odakle onda tih 500 miliona KM o kojima je govorio Konaković i gdje su?

Poznato je da izdvajanje od neizravnih poreza uvijek iznosi 1,020 milijardi KM. No, tu su i prihodi od poreza i pristojbi, poput naknada od izdavanja osobnih dokumenata, vlastitih prihoda, kao i posebnih poreza i pristojbi. U proračunu za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu, primjerice, prihodi od naknada od Regulatorne agencije za komunikacije porasli su za više od milijun KM, prihodi od naknada u postupku neizravnog oporezivanja veći su za više od milijun KM, značajni su prihodi od Centralne banke BiH, a više od 3,1 milijun KM veći su prihodi od kamata. U prihode se ubrajaju i tzv. ostali prihodi kao što su kamate, kazne, tečajne razlike i slično. Imaju prihode od imovine, donacija, transfera s drugih razina vlasti.

Iz UIO su nedavno objavili da su neto prikupljeni prihodi koji su raspoređeni korisnicima za prva četiri mjeseca 2026. godine povećani i iznose 3,26 milijardi KM. Od toga je za financiranje državnih institucija izdvojeno 332 milijuna KM.

Na što je otišlo tih 500 milijuna KM, posebna je priča. Za početak, 100 milijuna KM usmjereno je u kupnju zgrade UIO u Banjoj Luci od tvrtke čiji je vlasnik kum lidera SNSD-a Milorada Dodika. Kupnja je osporena, čeka se epilog.

Institucije Bosne i Hercegovine su samo prošle godine za zakup prostora platile 8,7 milijuna KM.

Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, riječ je o 54.494 četvorna metra prostora, koji uključuje skladišne ​​prostore, kao i 3.000 četvornih metara arhive Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koja se nalazi u Banjoj Luci.

Tabelarni pregled ugovora o zakupu u 2025. godini zatražio je zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šerif Špago.

Između ostalog, proračun RS-a prihoduje od iznajmljivanja imovine institucijama BiH. Tako Vlada RS-a, odnosno Ministarstvo zdravstva, godišnje od rente Agenciji za lijekove BiH ubere 230.607 KM. Isto ministarstvo za iznajmljivanje prostora Zavodu za mjeriteljstvo godišnje dobije 44.815 KM. Služba za zajedničke poslove Vlade RS iznajmljuje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine kroz dva ugovora. Jedna je na 7.200 KM, a druga na 14.400 KM godišnje.

Za potrebe Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iznajmio je i sjedište NATO-a za 16.920 KM godišnje. Ugovor s njima je istekao u travnju 2025.

Među iznajmljivačima su Služba za zajedničke poslove FBiH po cijeni od 15.458 KM godišnje Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, te 2.628 KM za iznajmljivanje prostora Predsjedništvu BiH.

Sarajevskom UNITIC-u plaćaju 42.752 KM za najam ureda Odboru za državnu službu za žalbe, a imaju i tri ugovora s Agencijom za državnu službu BiH od 80.028 KM, 121.642 KM i 53.829 KM godišnje.

EXYU Vijesti Uredu za reviziju Bosne i Hercegovine godišnje iznajmljuje 313.340 KM, a Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) 122.640 KM. Glas srpske Upravi za neizravno oporezivanje BiH godišnje iznajmljuje 74.877 KM.

Agencija za policijsku potporu Studentskom centru Sarajevo plaća 134.460 KM, čiju najamninu plaća i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa 701.136 KM godišnje.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine iznajmljuje svoje prostore Institutu za akreditiranje za 101.088 KM godišnje, a Institutu za intelektualno vlasništvo za 40.435 KM godišnje.

Međunarodni aerodrom Sarajevo za najam Graničnoj policiji BiH ima 5.178 KM, a OSA-i 7.020 KM godišnje.

Tu je i davno zaboravljeno i propalo javno poduzeće BH Airlines u stečaju, koje godišnje ima 10.000 KM od rente Graničnoj policiji BiH. Ugovor je na neodređeno vrijeme.

Tu su i pojedinci i tvrtke s kojima institucije BiH imaju više od jednog ugovora.

Agencija za sigurnost hrane BiH tvrtki Sivrić Mostar godišnje daje 7.160 KM, od čega Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja 4.775 KM.

Damir Odobašić iz Tuzle iznajmljuje prostor Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) za 4.200 KM godišnje, a drugi za 1.800 KM godišnje.

Marko Kurbaša iz Livna iznajmljuje Službi za poslove sa strancima za 9.960 KM godišnje, a OSA-i za 13.199 KM.

Ministarstvo civilnih poslova BiH godišnje T-panorami Sarajevo plaća 25.272 KM, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 7.862 KM.

Među značajnijim iznosima koji se godišnje dodjeljuju je onaj Dragomiru Jovičiću iz Banje Luke, kojem Direkcija za civilno zrakoplovstvo godišnje isplaćuje 351.000 KM, zatim Nebojši Torbici, kojem Agencija za identifikacijske dokumente (IDDEEA) godišnje isplaćuje 237.636 KM, te tvrtki Energana, kojoj IDDEEA također godišnje isplaćuje 1,09 milijuna KM.

Benis doo Sarajevo Agencija za statistiku godišnje plaća 351.003 KM. Infiniti Banja Luka Agenciji za lijekove godišnje plaća 126.360 KM. Zlatko Hasanović i Edvija Hasanović dobili su od BHMAC-a 153.663 KM za najam od veljače 2024. do veljače 2025. godine. Ministarstvo vanjskih poslova BiH Privrednoj banci godišnje uplati 191.916 KM.

Nova media iznajmljuje Zavodu za mjeriteljstvo za 450.636 KM godišnje. Ugovor između Siniše Vidovića iz Banje Luke i Komisije za koncesije BiH je od 2019. godine do daljnjeg i vrijedan je 71.039 KM godišnje.

U dostavljenim podacima navedeno je i da “trojka iz obitelji Lemeš” godišnje iznajmljuje Institutu za nestale osobe BiH 131.414 KM.

SIPA Bingu Tuzla godišnje uplati 111.000 KM, a Bogdanu Lučiću 196.500 KM.

IIOBiH daje 523.505 KM firmi Soling Banja Luka. Poduzeće UNO Judik Neum za 1.497 četvornih metara godišnje plaća 174.180 KM, a puno skuplji kvadratni metar plaćaju u Banjoj Luci, gdje Uniseru Banja Luka za 565 kvadrata plaćaju 122.975 KM godišnje. Prodajno-servisni centar Tam Banja Luka iznajmljuje UNO za 810.096 KM godišnje za 13.000 kvadrata.

Među “manjim” iznajmljivačima su Sveučilište u Travniku, Internacionalno sveučilište u Travniku, Grad Tuzla, Grad Mostar, Posavski kanton.

Zanimljivo, Brčko distrikt – Ured za upravljanje imovinom od 2009. godine do daljnjeg za 52 kvadrata koje su ustupili Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH uzima nula KM.

Detalje tko, od koga, za koliko novca i koliko kvadrata iznajmljuje možete vidjeti na fotografijama ispod.

Osim ugovora o zakupu, Špago je zatražio podatke o otkupu objekata institucija BiH od 2023. do 2025. godine te plan daljnjeg rješavanja pitanja trajnog smještaja.

Prema odgovoru Ministarstva financija i trezora BiH, realizacija kupoprodaje ili izgradnje objekata za: UIO u Banjoj Luci (za koju se vodi pravna bitka Pravobranilaštva BiH jer je prodavac tvrtka na čijem je čelu kum Milorada Dodika) koja godišnje plaća 1,5 milijuna KM za najam, Ured za reviziju BiH u Sarajevu, Jedinicu za specijalnu podršku SIPA-e u Istočnom Sarajevu, za institucije BiH u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci, četiri terenska ureda Službe za poslove sa strancima je u tijeku. Terenski ured Čapljina Granične policije BiH.

Kupovina je planirana, ali nije završeno financiranje IDDEEA-e u Banjoj Luci i OSA-e u Sarajevu.

Od 2023. do 2025. godine kupljeni su objekti za SIPA-u u Banjoj Luci, za tri terenska centra Službe za poslove sa strancima i za Ured za veterinarstvo u Banjoj Luci.

Posljednjeg dana ove godine istekao je rok koji su tri reprezentativna sindikata zaposlenih u institucijama BiH, pod prijetnjom prosvjeda, postavila za donošenje proračuna BiH za 2026. godinu i donošenje izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama.

S obzirom na to da se očekivalo da će sindikalci do danas donijeti odluku o daljnjim koracima, hoće li i kada prosvjedovati, pitali smo Radenka Mirkovića, predsjednika Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama Bosne i Hercegovine.

Kazao je da će Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uputiti hitan zahtjev, treći po redu, da se na prvoj sjednici usvoje izmjene i dopune Zakona o plaćama, što je najvažniji sindikalni zahtjev.

Kazao je da će tražiti da to bude jedina točka dnevnog reda sjednice Doma naroda, te upozorio da se ne smiju oglušiti.

– Nakon 15. siječnja, nakon praznika, imat ćemo sastanak triju sindikata i donijeti određene mjere i korake u vezi prosvjeda – rekao je Mirković, dodavši da će odrediti datum prosvjeda ako ne bude odgovora iz Doma naroda.

Drugi zahtjev sindikata, čiji je rok također bio danas, je usvajanje proračuna institucija BiH za 2026. godinu. Proračuna još nema, a Mirković napominje kako vjeruje da ga neće biti u prvom kvartalu.

Podsjetio je, bez obzira na to, izmjenama Zakona o plaćama predviđena je retroaktivna isplata razlike između plaće koju su zaposlenici primili i one koju su trebali dobiti u slučajevima povećanja osnovice. Sada se viša osnovica primjenjuje tek nakon usvajanja proračuna, a zakonskim izmjenama bi se zaposlenima u bh. institucije retroaktivno dobivaju novac koji su trebale dobiti od početka godine.

Sindikati su prosvjede prvotno najavili za 27. studenog, ali su ih odgodili jer su dva od četiri njihova zahtjeva usvojena, iako nakon roka koji su postavili. Novi rok bio je 31. prosinca.

Uz prijetnje prosvjedima, tri sindikalca koja okupljaju uposlenike u institucijama Bosne i Hercegovine dala su rok do srijede, 31. prosinca, da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvoji izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama, kao i za izradu proračuna BiH za 2026. godinu u kojem će osnovica za obračun plaće iznositi 690,86 KM. sukladno odluci koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Od izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nema ništa, imajući u vidu da je Dom naroda završio sjednice za ovu godinu. Proračun za 2026. nije ni u nacrtu.

Sindikati su prosvjede prvotno najavili za 27. studenog, ali su ih odgodili jer su dva od četiri njihova zahtjeva usvojena, iako nakon roka koji su postavili.

Hoće li zaposlenici u institucijama BiH sada prosvjedovati, s obzirom da je izvjesno da im posljednja dva zahtjeva neće biti ispunjena u roku, ili će još neko vrijeme čekati?

– Do 31. prosinca, dakle još nekoliko dana, održat ćemo sastanak i dogovoriti smjer daljnjeg djelovanja. Ono što smo tražili nije ispoštovano. Svakako ćemo ići na prosvjede. Dogovorit ćemo se kad će biti. Ako ni prosvjedi ne urode plodom, idemo u štrajk. Mi to ne želimo, znamo da će biti blokada i obustava rada, da će biti usporen protok robe na graničnim prijelazima, ali jednostavno nismo mi ti koji pravimo problem, nego vladajuća struktura – kazala je za Faktor Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Izmjene i dopune Zakona o plaćama najvažniji su zahtjev zaposlenih, ističu u Sindikatu. Njima je predviđena retroaktivna isplata razlike između plaće koju su zaposlenici primili i one koju su trebali dobiti u slučajevima povećanja osnovice. Sada se viša osnovica primjenjuje tek nakon usvajanja proračuna.

Ove izmjene zakona usvojio je Zastupnički dom, ali da bi stupile na snagu moraju proći i Dom naroda. Zbog toga što nisu i zbog kasnog usvajanja proračuna za 2025. godinu, Sindikat je ukazao da se radi o desecima milijuna KM koji se zapravo duguju zaposlenicima za ovu godinu.