Visoki irački sigurnosni dužnosnik zanijekao je medijska izvješća u nedjelju u kojima se tvrdilo da je Izrael postavio tajnu vojnu bazu u iračkoj pustinji za podršku zračnim napadima na Iran, javlja Anadolija.

Dužnosnik, koji je razgovarao s Anadolijom pod uvjetom anonimnosti, rekao je da su izvješća da Izrael trenutno upravlja tajnom vojnom lokacijom u zapadnoj pustinji Iraka “lažna”.

Pojašnjavajući incident spomenut u nedavnim medijskim izvješćima, dužnosnik je rekao da su se iračke snage suočile s “misterioznom” zračnom operacijom u pustinjskom području Al-Nukhaib u središnjem Iraku u ožujku, te da je situacija “tada riješena”.

U subotu je Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio da je Izrael postavio tajnu vojnu lokaciju u iračkoj pustinji za podršku napadima na Iran.

List je tvrdio da su na tom mjestu bile stacionirane izraelske specijalne snage, te da je navodno služilo kao logističko središte za izraelske zračne snage.

Također se navodi da je stranica uspostavljena uz znanje SAD-a prije nego što je Izrael pokrenuo napade na Iran 28. veljače.

Baza je zamalo otkrivena početkom ožujka nakon što su irački državni mediji izvijestili da je pastir primijetio sumnjivu vojnu aktivnost u tom području, uključujući kretanje helikoptera, što je potaknulo iračke trupe da istraže.

Prema izvješću, Izrael je odgovorio zračnim napadima koji su spriječili iračke snage da dođu do mjesta.

Izraelska vojska odbila je komentirati izvješće.

Nije bilo službenih komentara Iraka, Izraela ili SAD-a u vezi s ovim izvješćem.

Međutim, 5. ožujka, zamjenik zapovjednika iračkih združenih operacija, general-pukovnik Qais Al-Muhammadawi, rekao je u televizijskom obraćanju da su vlasti primile informacije od stočara o prisutnosti neidentificiranih oružanih snaga u pustinjskom području u blizini Najafa i Karbale u južnom Iraku.

Rekao je da su iračke snage poslane u Humveejima, ali su se našle pod teškom zračnom vatrom oko 15 kilometara (9 milja) od prijavljene lokacije, ubivši jednog vojnika, ranivši dvojicu i oštetivši dva vozila.

Pojačanja su kasnije pretražila to područje, ali nisu ništa našla, što sugerira da su “neke snage bile na zemlji i dobile potporu iz zraka”, dodao je Muhammadawi.

Kasnije u ožujku, Irak je podnio tužbu SAD-u optužujući strane snage za umiješanost u napad i smatrajući Washington odgovornim.

Regionalne napetosti naglo su eskalirale otkako su SAD i Izrael pokrenuli udare na Iran 28. veljače, što je dovelo do iranske odmazde protiv Izraela i američkih saveznika u Zaljevu, zajedno sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.

Prekid vatre uz posredovanje Pakistana stupio je na snagu 8. travnja, iako pregovori u Islamabadu nisu uspjeli proizvesti trajni sporazum. Američki predsjednik Donald Trump kasnije je najavio produženje prekida vatre bez određivanja roka.

Irački ministar nafte Hayyan Abdul Ghani najavio je novo nalazište nafte u blizini granice sa Saudijskom Arabijom, s procijenjenim rezervama od oko devet milijardi barela.

Najava je stigla tijekom njegova sastanka u srijedu s izaslanstvom kineske tvrtke ZhenHua Oil, koja je otkrila novo polje u području Qurnain u jugozapadnom Iraku kao dio ranije runde dozvola za istraživanje.

Prema priopćenju iračkog Ministarstva nafte, Abdul Ghani je tijekom sastanka razgovarao o razvojnim radovima u istraživačkom bloku Qurnain i naftnom polju u jugoistočnom Bagdadu.

Ministar je istaknuo važnost ubrzanja realizacije projekta kako bi se održala proizvodnja sirove nafte i ulaganja u popratne resurse plina.

Blok Qurnain, koji se nalazi u pokrajini Najaf uz iračko-saudijsku granicu, smatra se jednim od iračkih perspektivnih istraživačkih područja i pokriva područje od približno 8.773 četvornih kilometara.

Irak je među najvećim svjetskim proizvođačima i izvoznicima nafte, s dokazanim rezervama procijenjenim na oko 145 milijardi barela, prema službenim podacima.

Ministarstvo unutarnjih poslova Iraka priopćilo je da su nepoznate osobe u utorak u Bagdadu otele novinara, javlja NBC vijesti.

Associated Press je izvijestio, pozivajući se na dva iračka sigurnosna dužnosnika koji su željeli ostati anonimni, da je novinar Amerikanac.

Kasnije je objavljeno da je američka slobodna novinarka Shelley Kittleson oteta u središtu Bagdada.

Naoružani ljudi presreli su njezin automobil usred bijela dana u prometnoj ulici Saadoun, u blizini hotela Bagdad. Prema dostupnim informacijama, napadači su je nasilno izvukli iz vozila i pobjegli u nepoznatom smjeru. Cijeli događaj zabilježile su kamere, a snimka otmice je objavljena u javnosti.

Za sada nijedna skupina nije preuzela odgovornost za ovaj čin.

Kad su je kontaktirali za komentar, glasnogovornica State Departmenta rekla je da “pažljivo prate ova izvješća”.

– Zbog privatnosti i drugih razloga trenutno nemamo više što podijeliti – rekla je glasnogovornica.

Iračko ministarstvo unutarnjih poslova navodi u priopćenju da su snage sigurnosti progonile vozilo otmičara koje se prevrnulo dok su bježali.

– Snage sigurnosti uspjele su uhititi jednog od osumnjičenika i oduzeti jedno od vozila korištenih u zločinu – navodi se u priopćenju ministarstva i dodaje:

– Ministarstvo potvrđuje da se poduzimaju aktivnosti na pronalasku preostalih umiješanih osoba, oslobađanju otete novinarke te poduzimaju sve potrebne zakonske mjere protiv svih koji su umiješani u ovo kazneno djelo, sukladno zakonu.

Budući da su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli vojnu kampanju u Iranu, američko veleposlanstvo u Bagdadu upozorava da bi terorističke snage u Iraku mogle pokušati oteti Amerikance.

Shelley Kittleson je američka državljanka koja je dugo živjela u Italiji, a trenutno se nalazi u Rimu. Poznata je kao neustrašiva reporterka koja izvještava s prve crte i iz ratnih zona diljem Afganistana, Iraka i Sirije. Pisala je za brojne ugledne medije, među kojima je i Al-Monitor.

U sigurnosnom upozorenju u nedjelju, veleposlanstvo je upozorilo da “američki građani koji odluče ostati u Iraku to čine uz značajan rizik”.

Irak je u srijedu najavio da će pozvati američkog otpravnika poslova nakon smrtonosnog zračnog napada na bazu Habbaniyah u kojem je ubijeno sedam vojnika, a ranjeno 13.

U priopćenju iz ureda premijera Mohammeda Shia al-Sudanija navodi se da će otpravniku poslova biti uručena oštra prosvjedna nota koja uključuje čvrst i nepokolebljiv stav Iraka o očuvanju iračkog suvereniteta i osuđuje neodgovorne postupke koji predstavljaju gnusan zločin.

U priopćenju se navodi da Bagdad zadržava pravo odgovoriti koristeći sva sredstva dopuštena Poveljom Ujedinjenih naroda i da neće šutjeti o onome što je nazvao očiglednim zločinom koji krši međunarodno pravo.

Upozoreno je da bi napad mogao dodatno destabilizirati regiju i naštetiti odnosima Iraka i Sjedinjenih Američkih Država.

U priopćenju se također navodi da će vlada podnijeti dokumentiranu pritužbu Vijeću sigurnosti UN-a i drugim međunarodnim tijelima u vezi s incidentom.

SAD i Izrael izvode zračne napade na Iran od 28. veljače, usmrtivši do sada više od 1340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Teheran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima usmjerenim na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalazi američka vojna imovina, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi, dok je remetio globalna tržišta i zrakoplovstvo.

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana prelazi granice same iranske države, a prema izvješću Financial Times, Irački teritorij sve više postaje poprište američko-izraelskih operacija.

Irak, koji se godinama bori s političkom nestabilnošću i gospodarskim izazovima, sada je izravno uvučen u sukob zbog svojih proiranskih milicija i strateškog položaja u regiji.

Irački ministar vanjskih poslova Fuad Hussein upozorio je da njegova zemlja ne može biti mjesto vojnih sukoba drugih zemalja.

Prema njegovim riječima, Irak se suočava s “neprihvatljivim pritiscima” dok američke i izraelske snage izvode zračne napade i specijalne operacije protiv proiranskih milicija.

Iračke vlasti posebno ističu da se izraelske jedinice nalaze na njihovom teritoriju bez dopuštenja, što predstavlja ozbiljno kršenje suvereniteta.

Paralelno, proiranske šijitske milicije u Iraku napadaju američke vojne baze i diplomatske objekte u Bagdadu i Irbilu.

Sukobi se bilježe i u drugim dijelovima zemlje, uključujući područja u blizini saudijske granice.

Napadi na iračke patrolne jedinice dodatno pogoršavaju sigurnosnu situaciju, dok neidentificirani napadači dodatno kompliciraju situaciju.

Prema izvješću Financial Timesa, američke snage ubile su više šijitskih boraca posljednjih tjedana, dok iračke sigurnosne službe protestiraju protiv takvih akcija.

Analitičari upozoravaju da bi širenje sukoba na Irak moglo dovesti do ozbiljne destabilizacije cijelog Bliskog istoka.

Takav razvoj događaja povećava rizik od novih regionalnih ratova, ugrožava civilno stanovništvo i dodatno komplicira odnose između Bagdada i Washingtona, jer Irak ne želi biti bojno polje sukoba drugih zemalja.

Situacija u Iraku također naglašava složenost američko-izraelskog sukoba s Iranom – sada se više ne radi samo o udarima unutar Irana, već o regionalnoj dimenziji koja uključuje više država i milicija.

Irak, smješten u središtu regije, postao je kritična točka sukoba, a kako se situacija bude razvijala, moguće su nove eskalacije koje bi dodatno destabilizirale Bliski istok.

Središnje zapovjedništvo američke vojske (CENTCOM) potvrdilo je u petak rano ujutro da su najmanje četiri američka vojnika poginula prethodnog dana kada se avion za punjenje gorivom koji je sudjelovao u operacijama protiv Irana srušio u zapadnom Iraku. CENTCOM je rekao da spašavanje još dva člana posade još uvijek traje.

– Oko 14 sati. ET 12. ožujka, američki KC-135 zrakoplov za punjenje gorivom srušio se u zapadnom Iraku. Potvrđeno je da su četiri od šest članova posade u zrakoplovu mrtvi, dok se spašavanje nastavlja. Okolnosti incidenta se istražuju. Međutim, gubitak zrakoplova nije uzrokovan neprijateljskom ili prijateljskom vatrom, stoji u priopćenju CENTCOM-a.

Rečeno je da identiteti poginulih vojnika neće biti objavljeni do 24 sata nakon što njihove obitelji budu obaviještene. Pad donosi ukupan broj američkih vojnika poginulih od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. veljače na 11, uključujući šest vojnika poginulih u iranskom napadu na Kuvajt i jednog poginulog u Saudijskoj Arabiji.

Američki dužnosnici rekli su za CBS News kako vjeruju da je incident možda uključivao sudar u zraku, ali još uvijek istražuju.

Dužnosnici su u četvrtak rekli CBS Newsu da je drugi američki Boeing KC-135 Stratotanker oštećen, ali je sigurno sletio u četvrtak. No, do petka ujutro nije bilo dodatnih detalja o zrakoplovu. Prema usluzi za praćenje letova FlightRadar24, zrakoplov KC-135 proglasio je uzbunu prije slijetanja u Tel Aviv u četvrtak navečer.

Američki vojni zrakoplov za dopunu goriva srušio se u četvrtak u zapadnom Iraku, u incidentu za koji je Središnje zapovjedništvo SAD-a izjavilo da je uključivao još jedan zrakoplov, ali nije bio rezultat neprijateljske ili prijateljske vatre.

Sjedinjene Države rasporedile su velik broj zrakoplova na Bliski istok kako bi sudjelovale u operacijama protiv Irana.

Središnje zapovjedništvo SAD-a je u priopćenju reklo da provodi operaciju spašavanja.

Drugi avion je, dodaju, sigurno sletio.

“Incident se dogodio u prijateljskom zračnom prostoru tijekom operacije Epic Rage”, navodi se u priopćenju koristeći vojni naziv američke operacije protiv Irana.

Američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je drugi zrakoplov koji je sudjelovao u incidentu također bio KC-135 te da je u onom koji se srušio bilo čak šestero vojnog osoblja.

Islamski otpor u Iraku, krovna skupina oružanih frakcija koje podupire Iran, preuzela je odgovornost za obaranje američkog vojnog zrakoplova za gorivo.

Grupa je u priopćenju rekla da je oborila avion KC-135 “u obrani suvereniteta i zračnog prostora”.

Fotografije s terena potvrđuju da je drugi zrakoplov sletio u međunarodnu zračnu luku Ben Gurion u Tel Avivu. Na fotografijama se vidi velika šteta na repu aviona kojemu nedostaje gotovo polovica okomitog stabilizatora. Radarski podaci pokazuju da je ovaj zrakoplov proglasio uzbunu neposredno prije slijetanja, emitirajući međunarodnu šifru opasnosti 7700.

Najmanje 30 ljudi je ubijeno, a deseci su ranjeni u četvrtak u zračnim napadima na sjedište Snaga narodne mobilizacije (PMF) u Anbaru u zapadnom Iraku, izvijestili su irački mediji.

Novinska agencija Shafaq, pozivajući se na sigurnosni izvor, rekla je da su zračni napadi gađali najmanje tri lokacije 19. brigade PMF-a u gradu Akashatu.

Zasad nema informacija tko stoji iza napada.

Napad je uslijedio dok su Sjedinjene Države i Izrael nastavili zračne napade na Iran koji su započeli 28. veljače, ubivši više od 1200 ljudi i ranivši više od 10.000.

Teheran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i raketama na Izrael, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze.

PMF, također poznat kao Hashd al-Shaabi, izvorno je formiran 14. lipnja 2014. kao dobrovoljačka snaga za potporu iračkim snagama sigurnosti u borbi protiv terorističke skupine ISIS. Službeno je uključen u oružane snage Iraka putem vladine uredbe u srpnju 2016.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je u utorak da bi se Irak mogao suočiti s posljedicama ako se bivši premijer Nouri al-Maliki vrati na vlast.

“Čujem da bi velika zemlja Irak mogla napraviti vrlo loš izbor ponovnim imenovanjem Nourija al-Malikija za premijera”, rekao je Trump na Truth Socialu.

Trump je ustvrdio da je Irak “tonuo u siromaštvo i totalni kaos” dok je al-Maliki bio na vlasti.

– To se više ne smije dogoditi. Zbog njegove sulude politike i ideologije, ako on bude izabran, Sjedinjene Američke Države više neće pomagati Iraku, a ako mi ne budemo tu da pomognemo, Irak nema šanse za uspjeh, prosperitet ili slobodu – dodao je.

Irački parlament bi trebao izabrati novog predsjednika 27. siječnja. Predsjednik će potom zadužiti kandidata za premijera iz najvećeg bloka da sastavi vladu u roku od 15 dana.

Iako je al-Malikijevo imenovanje dobilo potporu nekih šijitskih i kurdskih ličnosti koje pozivaju na brže formiranje vlade, ono je izazvalo zabrinutost među sunitskim skupinama o sektaškim napetostima i mogućim promjenama politike.

U Washingtonu je ovaj potez pojačao zabrinutost oko iranskog utjecaja, a američki dužnosnici ukazuju na al-Malikijeve povijesne veze s Teheranom kao potencijalnu prijetnju bilateralnim odnosima i regionalnoj sigurnosti.