Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH i načelnik sarajevske Općine Novi Grad, oglasio se povodom informacije da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović odlučio ignorirati poziv Irana na komemoraciju i dženazu ubijenom iranskom vrhovnom vođi Aliju Khameneiju.

– Srbija je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Iran je značajno pomogao Bosni i Hercegovini u odbrani od agresije i genocida pod vodstvom Alija Khameneija.

Srbija je poslala svoju delegaciju na ispraćaj iranskog čelnika Alija Khameneija.

Bosna i Hercegovina nije poslala nikoga da isprati iranskog vrhovnog poglavara.

Na čelu Bosne i Hercegovine je kukavica Denis Bećirović.

Odluka Denisa Bećirovića da se ogluši o poziv Irana ne odražava stav naroda koji nije zaboravio pomoć Irana.

To samo odražava njegov kukavičluk – napisao je Efendić na Facebooku.

Kako smo ranije objavili, iranske vlasti su putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine 22. lipnja uputile poziv bh. vlastima da pošalju svog predstavnika na državnu ceremoniju uoči dženaze i ukopa višedecenijskog iranskog vođe Alija Khameneija.

U pozivu stoji da će troškove putovanja i smještaja snositi Iran.

Unatoč molbi, nije bilo odgovora, pokazujući nepoštovanje prema iranskim vlastima.

Predsjedavajući Bećirović se oglušio na ovaj poziv; nije sazvao sjednicu, niti je konzultirao ostala dva člana Predsjedništva o tome kako BiH treba postupiti u ovom slučaju.

Iranske vlasti su, kako doznaje portal !Odgovorposredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uputio je 22. lipnja poziv bh. vlastima da pošalju svog predstavnika na državnu ceremoniju uoči dženaze i ukopa višedecenijskog iranskog vođe Alija Khameneija, koja se danas održava u Teheranu.

– Veleposlanstvo Islamske Republike Iran izražava svoje poštovanje Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i ima čast priopćiti sljedeće. Povodom dženaze šehida ajatolaha Seyyeda Ali Khameneija (ra), vođe Islamske Republike Iran, službena ceremonija odavanja počasti dužnosnicima zemalja bit će održana u Teheranu u petak, 3. srpnja 2026. godine – navodi se u pozivu Veleposlanstva Irana u Bosni i Hercegovini.

U pozivu stoji da će troškove putovanja i smještaja snositi Iran.

– Cijenit ćemo da o svom mišljenju što prije obavijestite ovo veleposlanstvo, s obzirom na vremenski rok – navodi se u pozivu Veleposlanstva IR Iran koji je Ministarstvo vanjskih poslova BiH dostavilo predsjedatelju Predsjedništva BiH Bećiroviću.

Unatoč molbi, nije bilo odgovora, pokazujući nepoštovanje prema iranskim vlastima. Predsjedavajući Bećirović se oglušio na ovaj poziv; nije sazvao sjednicu, niti je konzultirao ostala dva člana Predsjedništva o tome kako BiH treba postupiti u ovom slučaju.

Istodobno, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslao je službenog predstavnika te zemlje na ceremoniju uoči Khameneijevog sprovoda, koji potvrđeno i predsjednik Organizacijskog odbora Vahid Jalalzadeh, navodeći Srbiju među zemljama čije će delegacije biti predstavljene.

Novinska agencija Mehr piše da je ceremonija odavanja pošte ubijenom iranskom vrhovnom vođi ajatolahu počela u Teheranu u džamiji Imama Homeinija, a na ceremoniju su stigla izaslanstva iz gotovo 100 zemalja.

Različite ceremonije u Iranu i susjednom Iraku nastavit će se do 9. srpnja, kada će se održati sprovod u Mashadu. Europnews piše da će ajatolah Khamenei i članovi njegove obitelji biti pokopani u blizini groba imama Reze. Očekuje se da će na svim ceremonijama prisustvovati između 15 i 20 milijuna ljudi.

Khamenei je ubijen tijekom američko-izraelskog napada na Teheran 28. veljače.

Podsjetimo, Iran je tijekom rata od 1992. do 1995. godine pružao vojnu pomoć Bosni i Hercegovini, a prema riječima američkog diplomata i glavnog pregovarača Daytonskog mirovnog sporazuma Richarda Holbrookea, 1993. godine takva pomoć bila je ključna za opstanak BiH.

– Kao što sam istaknuo u svom svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Senata, ‘prikrivena’ podrška koju su islamske zemlje (uključujući Iran) pružile bosanskim muslimanima pomogla je vladi u Sarajevu da preživi u vrijeme kada je njen opstanak visio o koncu. Kada bi SAD imale primjedbu na takvu vrstu podrške, a onda ne bi ponudile nešto umjesto nje, po meni bi to bilo nesavjesno – istaknuo je Holbroke.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je Iran izgubio većinu svojih kapaciteta za proizvodnju projektila i bespilotnih letjelica te da mu je preostalo samo “21-22 posto” zaliha projektila.

“Većina tvornica dronova je uništena, većina lansirnih rampi je uništena i većina područja za proizvodnju raketa je uništena”, rekao je Trump u intervjuu za NBC News koji će biti emitiran u nedjelju, a čiji su dijelovi objavljeni u petak.

– Oni ipak imaju određene kapacitete. Imaju i rakete i dronove. Procijenio bih da im je ostalo 21 do 22 posto raketnog arsenala. I dalje je to veliki broj raketa, ali daleko manje nego što su imali kada smo prvi put izvodili napade – dodao je.

Upitan zašto Iran još nije pristao na dogovor o trajnom okončanju rata koji je započeo 28. veljače unatoč onome što je opisao kao očaj s njihove strane, Trump je rekao:

– Ponosni su i postoje stvari za koje nisu mislili da će, a koje će morati napraviti. Nemaju izbora, a potrebno je malo vremena.

Upitan zašto nije uspio ispregovarati bolji dogovor nakon povlačenja iz izvornog iranskog nuklearnog sporazuma u svom prvom mandatu, rekao je:

– Za te stvari potrebne su godine. Ovi ljudi se bore 47 godina.

Američke snage napale su danas iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile bespilotne letjelice koje je Iran lansirao prema Hormuškom tjesnacu, priopćila je američka vojska.

Iranska revolucionarna garda objavila je da je, kao odgovor na američke napade, ispalila projektile na američke baze u regiji i otvorila vatru na četiri tankera koji su bez dopuštenja pokušali proći kroz tjesnac.

Kuvajtska protuzračna obrana presrela je projektile i bespilotne letjelice nepoznatog porijekla, izvijestili su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene, a stanovnicima je naređeno da potraže sklonište.

Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, ali američka vojska kaže da je šest projektila presretnuto, dok je sedmi promašio cilj.

Američko-izraelska vojna kampanja i opsežni napadi na ciljeve u Iranu započeli su krajem veljače 2026. Operacija je uključivala zračne napade na iranska vojna, nuklearna i raketna postrojenja, a od tada su je pratile brojne iranske odmazde protiv Izraela i američkih baza u Perzijskom zaljevu.

Potencijalni mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ovisi o tome hoće li administracija predsjednika Donalda Trumpa pristati osloboditi 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine, rekao je danas za CNN visoki iranski dužnosnik, upozoravajući da će SAD “ući u mračni koridor” ako se sukob nastavi.

U ekskluzivnom intervjuu iz Teherana Mohsen Rezaei, vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Khameneija, rekao je da su pregovori zapali u slijepu ulicu i da američki predsjednik Donald Trump mora pronaći rješenje.

– Pregovori su u zastoju i gospodin Trump mora prekinuti taj zastoj. Lopta je u Trumpovom dvorištu – rekao je Rezaei.

Iran navodno traži oslobađanje 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava odmah nakon potpisivanja privremenog sporazuma, te dodatnih 12 milijardi dolara u kasnijoj fazi. Američki dužnosnici, međutim, strahuju da bi odmrzavanje sredstava u ovoj fazi moglo ukloniti ključni instrument pritiska na iranski režim.

Trump je također naglasio da svaki dogovor mora biti znatno stroži od nuklearnog sporazuma iz 2015. i mora izbjegavati sve što bi se moglo protumačiti kao predaja “palete gotovine”, izraz koji je koristio za kritiku financijske naknade Teheranu tijekom administracije Baracka Obame.

U rijetkom intervjuu, Rezaei je ponudio uvid u razmišljanja unutar iranskih centara moći o poslijeratnoj viziji zemlje, sudbini Hormuškog tjesnaca i mogućim potezima Irana u slučaju novog napada.

Njegove izjave imaju posebnu težinu jer je usko povezan s iranskim sigurnosnim establišmentom i smatra se pouzdanikom aktualnog vrhovnog vođe, koji se nije pojavljivao u javnosti otkako je ozlijeđen u izraelskom napadu u kojem je prvog dana rata ubijen njegov otac.

Rezaei je opisao zahtjev za oslobađanje imovine kao mjeru za izgradnju povjerenja, ističući da bi takav potez Trumpove administracije otvorio “novi horizont za budućnost” Irana i SAD-a.

– Ako on (Trump) želi postići dogovor s Iranom, ove 24 milijarde dolara predstavljaju test povjerenja koje Iran želi uspostaviti s Trumpom. To je test koji Amerika mora proći, nakon čega će se otvoriti put. To je naš novac, a ne američki – rekao je.

Rezaei je upozorio da će, ako SAD nastavi sukob, Iran “proširiti rat” izvan Perzijskog zaljeva, potencijalno proširivši vojne operacije od Hormuškog tjesnaca do Indijskog oceana, Bab el-Mandeba, Crvenog mora i Sredozemnog mora.

– Ratu ćemo dati drugu dimenziju napadom na druge američke baze, uz one koje smo već napali – izjavio je, dodavši da je “mogućnost rata mala”.

Na pitanje o zdravlju i ulozi ajatolaha Khameneija u donošenju odluka, Rezaei nije odgovorio, ali je odbacio mogućnost njegova susreta s Trumpom.

– To se neće dogoditi. Trenutno smo u prvoj fazi pregovora, a gospodin Trump je te pregovore doveo u ćorsokak. Sastanka neće biti – rekao je.

Trump je, s druge strane, ovaj tjedan rekao da se čini da se on i Khamenei “dobro slažu” i da bi mu bila “čast” sastati se s njim.

Rezaei je ponovio da Iran i Oman imaju suverenitet nad Hormuškim tjesnacem, ključnim plovnim putem kojim je prije rata prolazila petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, te da će njime zajednički upravljati. Zahtjev za prolazak brodova izbjegao je nazvati cestarinom, objasnivši da će Iran naplaćivati ​​”naknadu za održavanje” jer ne bi morao sam snositi troškove upravljanja tjesnacem.

Kao član stare garde Islamske revolucionarne garde (IRGC), Rezaei se borio u Iransko-iračkom ratu i vodio te snage od 1981. do 1997., sudjelujući u njihovom oblikovanju u jednu od najmoćnijih institucija Islamske Republike.

Tvrdokorni pragmatičar duboko ukorijenjen u sigurnosni establišment, kasnije se pridružio Vijeću za razboritost, koje savjetuje vrhovnog vođu, i bio je potpredsjednik u vladi bivšeg predsjednika Ebrahima Raisija. Rezaei se također četiri puta neuspješno kandidirao za predsjednika.

Tijekom 40-dnevnog američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je započeo krajem veljače, Islamska Republika uzvratila je napadima na 12 zemalja u regiji, ciljajući vojne objekte, energetsku infrastrukturu i civilne lokacije.

Teheran je također navodno ispalio projektile na Diego Garciu, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom oceanu, udaljenu nekih 3200 kilometara, demonstrirajući svoj vojni doseg.

U intervjuu je Rezaei izrazio sumnju u trajnost bilo kakvog nuklearnog sporazuma s Trumpom, podsjećajući na njegovo povlačenje iz sporazuma iz 2015. i ono što je nazvao svojom strategijom “dvosmislenosti” u pregovorima.

Ako pregovori propadnu, rekao je Rezaei, Iran je spreman za moguću američku kopnenu invaziju.

– Tada će svijet shvatiti stvarne iranske mogućnosti, jer je naša kopnena moć višestruko veća od naše raketne moći – ističe.

Opisao je nedavni rat kao prvu pobjedu Irana protiv njegovih neprijatelja u 47-godišnjoj povijesti Islamske Republike.

– Ovo je prvi put da je Iran iz ratova izašao kao pobjednik, dok je u prethodnim ratovima uvijek bio poražen – zaključio je.

Američko ministarstvo financija objavilo je u petak da je uvelo sankcije mreži pojedinaca, tvrtki i tankera koji su krijumčarili ukapljeni naftni plin (LPG) iranskog podrijetla, lažno predstavljajući ga kao omanski LPG, za izvoz u južnu i istočnu Aziju.

Trumpova administracija redovito nameće sankcije vezane uz Iran kako bi izvršila pritisak na Teheran, čak i dok dvije strane istovremeno vode razgovore o rješavanju sukoba, izvještava Reuters.

Prema podacima objavljenim na stranicama Ministarstva, posljednjim mjerama obuhvaćeno je 12 subjekata, od kojih je pet registrirano na Maršalovim otocima, četiri u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i jedan u Kini. Šest LPG tankera, uključujući četiri broda pod panamskom zastavom, također je sankcionirano.

Ministarstvo financija je u priopćenju navelo da je mreža koristila fiktivne (tzv. “paravan”) tvrtke u UAE i Kini, kao i inozemne bankovne račune, za prijenos milijuna barela iranskog UNP-a i prikrivanje njegovog podrijetla, s ciljem zaobilaženja američkih sankcija.

– Ministarstvo financija nastavit će demontirati iransku “sivu flotu”, mreže sumnjivog bankarstva i pristup globalnoj trgovini – rekao je ministar financija Scott Bessent.

Sankcije su također nametnute iranskoj burzi Mehrdad Geramian Nik and Partners Co i njenoj upravi, uz optužbe da su pomogli u prijenosu stotina milijuna dolara u stranoj valuti u ime sankcioniranih iranskih banaka.

Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je u četvrtak ono što je nazvao “nepatriotskim” glasovanjem za prekid američke vojne akcije u Iranu.

– Jučer, u besmislenom glasanju, Dom je izglasao, četiri loša republikanca i svi “dumokrati”, da se ograniče moje ratne ovlasti, usred mojih završnih pregovora za prekid rata s Islamskom Republikom Iran – napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

U srijedu je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se nastoje ukloniti američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana.

Zastupnički dom usvojio je rezoluciju 215 do 208, nakon što su četiri republikanca stala na stranu demokrata u rijetkom prijekoru Trumpu.

– Tko bi napravio takvu nedomoljubiju. Oni znaju gdje stoje pregovori. Demokrate pokreće Trumpov poremećajni sindrom. Radije bi da naša zemlja propadne nego da mi daju još jednu od mnogih pobjeda – rekao je Trump i dodao:

– Četiri republikanca, to je sasvim druga priča – oni su teatralni! Trebalo bi ih biti sram.

Demokrati su se više puta zalagali za glasove i u Zastupničkom domu i u Senatu kako bi se ograničile Trumpove ratne ovlasti, a nastojanje je posljednjih tjedana postupno dobilo potporu republikanaca.

Mjera će sada biti poslana Senatu na razmatranje. Međutim, čak i ako prođe oba doma, ostaje pravno sporno može li Kongres prisiliti predsjednika da povuče snage prema Rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973.

Prema Ustavu SAD-a, Kongres ima isključivu ovlast objaviti rat. Dužnosnici Trumpove administracije kolebaju se oko toga je li sukob – koji je trenutačno u prekidu vatre, uz povremena neprijateljstva – službeno rat.

Prema Rezoluciji o ratnim ovlastima, predsjedniku je zabranjeno držati američke trupe u aktivnim neprijateljstvima dulje od 60 dana bez odobrenja Kongresa.

Početak primirja 8. travnja, ustvrdila je administracija, zaustavio je sat na njegovoj obvezi od 60 dana, iako se Trumpovi kritičari nisu složili s tim.

Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je u srijedu rezoluciju koju su predložili demokrati, a kojom se naređuje povlačenje američkih snaga iz rata protiv Irana dok Kongres ne odobri daljnje vojne akcije.

To predstavlja politički udarac Donaldu Trumpu koji je 28. veljače u taj sukob uvukao SAD. Zastupnički dom glasovao je s 215 prema 208 glasova, pri čemu je rezolucija usvojena i s glasovima četiri republikanska zastupnika.

Rezolucija navodi da Kongres naređuje predsjedniku da povuče oružane snage Sjedinjenih Država iz neprijateljstava protiv Islamske Republike Iran. No, rezolucija ima prvenstveno simboličan značaj zbog prava veta američkog predsjednika.

Iranska nuklearna elektrana Bushehr proizvela je kumulativno 80 milijardi kilovat-sati električne energije, rekao je u srijedu šef iranske nuklearne elektrane.

Mohammad Eslami, čelnik Iranske organizacije za atomsku energiju, rekao je da je uspjeh zabilježen unatoč vanjskim pritiscima, prijetnjama i osjetljivim regionalnim uvjetima, izvijestila je državna novinska agencija IRNA.

Dodao je kako se proizvodnja električne energije u elektrani kontinuirano odvijala tijekom godina rada.

Prema Eslamiju, kumulativna proizvodnja elektrane uštedjela je ekvivalent od 131 milijuna barela sirove nafte ili 21,3 milijarde kubičnih metara prirodnog plina.

Rekao je da je elektrana tijekom godina rada spriječila emisiju 86,3 milijuna tona plinova štetnih za okoliš.

Eslami je opisao prekretnicu kao još jedno postignuće za iransku nuklearnu industriju i odraz tehnoloških sposobnosti zemlje.

Bushehr, jedina operativna nuklearna elektrana u Iranu, nalazi se na južnoj obali Meksičkog zaljeva i opskrbljuje električnom energijom iransku nacionalnu mrežu.

Regionalne napetosti eskalirale su od kraja veljače nakon što su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran.

Iranski mediji izvijestili su da je elektrana Bushehr više puta bila meta napada tijekom sukoba, ali su rekli da napadi nisu poremetili rad niti utjecali na proizvodnju električne energije u elektrani.

Rat u Iranu započeo je kao nevjerojatno koordinirana zajednička akcija SAD-a i Izraela, no tri mjeseca kasnije Donald Trump i Benjamin Netanyahu ne znaju kako sukob privesti kraju.

S jedne strane, Trump želi diplomatski dogovor koji bi otvorio Hormuški tjesnac, lišio Iran obogaćenog urana i brzo okončao sukob koji je doveo do skoka cijena goriva i – što je još važnije za američkog predsjednika – podijelio njegovu političku bazu.

S druge strane, Netanyahua kritiziraju kod kuće i kažu da bi trebao dodatno pojačati udare na Hezbollah.

Napetosti između dvojice čelnika prošlog su tjedna kulminirale upravo zbog Libanona jer je Teheran uvjetovao nastavak pregovora sa SAD-om prekidom sukoba Hezbollaha i Izraela. Nakon nekoliko žestokih rasprava postignut je labavi dogovor da će Hezbollah prestati napadati Izrael, a Izrael prestati napadati Bejrut, iako su napadi na druga područja Libanona nastavljeni u utorak. The Wall Street Journal.

Trump je pak u petak okupio svoje suradnike u Bijeloj kući i rekao da želi bolji dogovor s Iranom koji bi uključivao jamstva da Teheran nikada neće pokušati doći do nuklearnog oružja te da će predati svoj obogaćeni uran. Taj je zahtjev bio hitan, a Trump je kasnije objavio da je dogovor blizu.

Ali već se spremao novi problem. Netanyahu je pokrenuo novu operaciju protiv Hezbollaha i lansirao više dronova sa smrtonosnim teretom u Libanon. Trump je odmah obaviješten da je došlo do još jedne eskalacije koja prijeti prekidom mirovnih pregovora. A onda je uslijedio niz telefonskih razgovora Trumpa i Netanyahua o kojima su prenijeli svi svjetski mediji.

Netanyahu je inzistirao da jednostavno mora napasti Hezbollah, a Trump mu je uz dosta prostota odgovorio da bi već bio u zatvoru da nema podršku Bijele kuće te da zbog svega toga sada cijeli svijet mrzi i Netanyahua i Izrael.

– Mislim da postoje velike razlike (između njih). Trump želi iscrpiti sve opcije i ne želi da to išta poremeti – rekao je Danny Citrinowicz, bivši izraelski vojni obavještajni dužnosnik i viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.

Obojica lidera su za petama jer se i jednima i drugima bliže izbori, ali ih biračko tijelo gura u suprotnim smjerovima. Rat u Iranu i rastuće cijene goriva podijelili su Trumpovu MAGA bazu, a čak je i Tucker Carlson rekao da podrška Izraelu nema smisla.

Iran, naravno, nije prekriženih ruku promatrao sukob čelnika SAD-a i Izraela, već je brzo zaprijetio prekidom pregovora s Washingtonom ako Izrael proširi svoje napade na uporišta Hezbollaha u južnim predgrađima Beiruta. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da SAD pokušava odvojiti izraelsko-libanonske pregovore od pregovora s Iranom, unatoč naporima Teherana da ih poveže.

– Pokušavamo gledati na razgovore između Libanona i Izraela kao na odvojeno pitanje od Irana, dok Iran pokušava sve to spojiti u jednu cjelinu – rekao je Rubio tijekom saslušanja u Kongresu u utorak. Optužio je Teheran da “pokušava osujetiti svaki pokušaj da Izrael i Libanon konačno počnu surađivati ​​i produžiti sukob kako bi, ako se u budućnosti postigne dogovor, mogao tvrditi da je odgovoran za njegovo postizanje”.

U međuvremenu, neki su demokrati pokušali povezati Trumpovu odluku da uđe u rat s Iranom s njegovim bliskim odnosom s Netanyahuom.

– Netanyahu govori da je na ovo čekao 40 godina – rekao je senator Chris Van Hollen Rubiu tijekom saslušanja.

– Ispada da je konačno našao predsjednika koji je dovoljno glup i nepromišljen da mu se pridruži.

Rubio je, naravno, rekao da se ne slaže s tom ocjenom.

Iako se pravio da ne obraća previše pažnje na iranske prijetnje prekidom pregovora, Trump je ipak pojačao pritisak na Netanyahua da se suzdrži od daljnjih napada. Izrael je rekao da je na kraju pristao ne napadati Bejrut pod uvjetom da Hezbollah prestane napadati izraelske gradove, iako su naknadni izraelski napadi pokazali da gradovi na samom jugu Libanona nisu bili uključeni u dogovor.

I kako sad prekinuti sukob?

Izrael na iransko vodstvo gleda kao na egzistencijalnu prijetnju i strahuje da bi Trump mogao ublažiti pritisak na Teheran prije nego što osigura značajne ustupke u iranskom nuklearnom programu. Trump, iako od Irana traži strože uvjete, traži i diplomatski izlaz iz sukoba. Trumpova umiješanost izazvala je kritike u Izraelu, gdje su protivnici optužili Netanyahua da je dopustio Washingtonu da ograniči izraelske vojne operacije.

Čelnik oporbe Yair Lapid rekao je da zbog cijelog skupa Izrael sada izgleda “kao potpuni protektorat” SAD-a.

Razdor između saveznika čini se tim veći jer je sve počelo kao vrlo koordinirana akcija.

Američki zrakoplovi cisterne pomagali su u izraelskim operacijama, dužnosnici obiju zemalja zajedno su planirali vojne akcije, a Trump i Netanyahu javno su govorili da im je zajednički cilj onesposobiti iranski nuklearni program i oslabiti sposobnost režima da prijeti regiji.

Ali nakon što je Iran zaustavio pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, što je potaknulo rast cijena energije, Washington je počeo tražiti diplomatsko rješenje. Nakon još jednog teškog razgovora krajem svibnja, Trump je javno pohvalio Netanyahua kao gospodara rata, ali je dodao:

– Učinit će sve što ja želim.

– Ovo je Trumpov show. Nije Netanyahuov – to je Citrinowicz rekao, prema izvješćima Jutro.