iskorištavanje djece – EX YU VIJESTI

U Sarajevu uhićeni muškarac i žena zbog trgovine ljudima i zatraženi pritvor: Djecu su tjerali na prosjačenje

admin — Fri, 06 Feb 2026 13:27:25 +0000

Po nalogu dežurnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, policijski službenici Uprave policije MUP-a KS lišili su slobode muškarca i ženu zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo krijumčarenje ljudi u vezi s iskorištavanjem djece u svrhu prisiljavanja na prosjačenje, saopćeno je iz Tužiteljstva KS.

– Nakon što su predani tužitelju i ispitani, Kantonalnom sudu u Sarajevu predloženo je određivanje jednomjesečnog pritvora, zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogli utjecati na svjedoke, prikriti dokaze i ponoviti kazneno djelo – navodi se u priopćenju.

Dodaje se kako se muškarca i ženu sumnjiči da su u proteklom razdoblju uz uporabu tjelesne snage i prijetnje prisilili dvoje malodobne djece na prosjačenje radi pribavljanja protupravne imovinske koristi.

– Djecu su dugo razvozili na različite lokacije gdje su morali prositi i skupljati novac, uz obavezu predaje najmanje 50 KM dnevno. U slučajevima kada ne bi prikupili traženi iznos, bili su fizički kažnjavani. Prikupljeni novac je predat osumnjičenima, koji su ga međusobno podijelili – navode iz Tužilaštva KS.

Iskorištavao je djecu za krađe, a prijavljen je i za trgovinu ljudima

admin — Wed, 14 Jan 2026 13:27:35 +0000

Splitska policija prijavila je 59-godišnjaka optuženog za iskorištavanje djece za krađe u trgovini za četiri kaznena djela trgovanja ljudima.

Policija je nakon kriminalističkog istraživanja izvijestila da se 59-godišnjak tereti za zlouporabu položaja oca i očuha četvero djece rođene 2012., 2013. i 2017. godine.

Istodobno, znajući da oni zbog svoje dobi nisu kazneno odgovorni, iskoristio je njihovu emocionalnu nezrelost za manipulaciju i stjecanje imovinske koristi, kažu u policiji.

Kako navode, djecu je automobilom dovozio u trgovačke centre u Splitu, Kaštelima, Trogiru, Velikoj Gorici, Zagrebu, Šibeniku i Zadru, upućivao ih da napune kolica robom i pratio ih po trgovinama.

Djeca bi tada s punim kolicima izašla iz dućana ne plativši, nakon čega bi ukradeno zajedno prebacili u auto. Na taj je način, kako navodi policija, na radnjama pričinjena materijalna šteta od blizu 24.000 eura.

Muškarac je uhićen u listopadu 2025. u Zagrebu i trenutno se nalazi u istražnom zatvoru u Splitu, a za njim je talijansko pravosuđe raspisalo europski uhidbeni nalog radi služenja kazne zatvora od 12 godina i 10 mjeseci zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

– Budući da postoji saznanje i opravdana sumnja da je osumnjičenik ranije mijenjao ime i prezime te da se često koristi lažnim imenima, odnosno drugim identitetima, zatražene su provjere i kroz međunarodnu policijsku suradnju, čime je nedvojbeno utvrđeno da se radi o 59-godišnjaku – rekli su u splitskoj policiji koja je 59-godišnjaka kazneno prijavila tužiteljstvu u Zagrebu.

Za pare, ovce i rakiju: Maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini – tradicija, siromaštvo ili čista trgovina djecom

admin — Sun, 11 Jan 2026 06:51:37 +0000

“Majka je udala (čitaj “prodala”) malodobno dijete i od mladoženjine obitelji tražila 3.000 KM, druga je dala malodobnu kćer za ovcu, a jedan otac je udao, odnosno prodao malodobnu kćer za litru rakije…”

Ovo su samo neki od šokantnih i tužnih primjera u Bosni i Hercegovini gdje su maloljetnički brakovi doveli do kršenja ljudskih prava i ignoriranja svih mogućih međunarodnih konvencija, a takve priče nažalost bilježimo i čitamo desetljećima.

Prema podacima UNICEF-a, godišnje se oko 12 milijuna djevojčica oženi prije punoljetnosti, što predstavlja temeljno kršenje prava djeteta, a ni Bosna i Hercegovina, iako formalno zabranjuje sklapanje braka prije punoljetnosti, nije pošteđena ovog problema. Naprotiv, ozbiljno se upozorava na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomskog iskorištavanja, posebice djevojaka.

Što kažu pučki pravobranitelji?

Prema Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, maloljetnički brakovi nisu masovni, ali su prisutni i zabrinjavajući, posebno u socijalno osjetljivim i marginaliziranim zajednicama. Podaci prikupljeni od centara za socijalni rad, sudova, tužiteljstava i policije pokazuju da postoje formalni brakovi s dopuštenjem suda, ali i neformalni zajednički život u koji stupaju maloljetnici, često izvan institucionalne evidencije.

– Tijekom izrade Posebnog izvješća, institucija pučkog pravobranitelja nije zaprimila pojedinačne pritužbe koje bi se izravno odnosile na navode o prodaji djece u svrhu sklapanja braka. Međutim, kroz suradnju s nevladinim organizacijama zabilježena su ozbiljna upozorenja o pojavama prisilnih maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, posebno djevojčica, posebno u marginaliziranim zajednicama – ističu za Faktor iz ove institucije.

U posebnom izvješću Institucije pučkog pravobranitelja ukazuje se da postoji opasnost od zlouporabe instituta dozvole za sklapanje braka maloljetnika, posebice u situacijama kada se ne ispituje dovoljno slobodna volja maloljetnika ili širi društveni kontekst u kojem se brak sklapa.

– Jedna od preporuka je da se razmotri mogućnost uklanjanja iznimaka koje dopuštaju brak mlađima od 18 godina – zaključuju.

Sociolog Srđan Vukadinović za Faktor ističe da zakonski okvir nije dovoljno strog i da je potrebno potpuno zabraniti sklapanje braka mlađima od 18 godina:

– BiH je potpisnica Konvencije o pravima djeteta. Ovdje se radi o djeci. Problem je što nemamo jasnu statistiku koliko zapravo postoji maloljetničkih brakova iu kojim sredinama. To otežava intervencije i prevenciju – smatra.

Vukadinović objašnjava da su glavni uzroci ovog problema siromaštvo, socijalna isključenost i kulturni pritisak zajednice.

– Unutar pojedinih marginaliziranih zajednica, posebice romske populacije, postoji pritisak da se maloljetne djevojke udaju radi ekonomske dobiti. Te se djevojke rano udaju, napuštaju školu i postaju ekonomski ovisne o muževima ili obiteljima kojima se pridruže. Time se povećava rizik od nasilja i dugoročne socijalne i zdravstvene štete – tvrdi Vukadinović.

Dodaje da je problem širi od romske zajednice, a sklapanje maloljetničkih brakova događa se i u siromašnim, ruralnim obiteljima, gdje su djeca posebno ugrožena zbog nedostatka obrazovanja i ekonomske samostalnosti.

Poziva na jačanje zakonskih okvira, točne statistike i obrazovne programe kako bi se spriječilo napuštanje školovanja djevojčica, njihova ekonomska ovisnost i dugoročne zdravstvene i sigurnosne posljedice.

– Bez jasnih podataka i sustavne koordinacije teško je reagirati. Nije cilj samo kažnjavanje, već prevencija, edukacija i zaštita prava djece – kaže Vukadinović.

Zakonske odredbe u BiH

U Bosni i Hercegovini, iako je zakonska dob za sklapanje braka 18 godina, obiteljski zakoni Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta dopuštaju sudski izuzetak već sa 16 godina, ako sud ocijeni da je brak u najboljem interesu maloljetnika.

Kada je riječ o kaznama u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, za punoljetne osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja/staratelja koji to omogući, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Navođenje maloljetnika na sklapanje braka iz interesa kažnjava se kaznom do pet godina.

U Republici Srpskoj za ista djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, a za navođenje maloljetnika do tri godine.

Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a uhitilo je tri osobe zbog iskorištavanja djece za pornografiju

admin — Thu, 25 Dec 2025 12:42:52 +0000

MUP-a RS uhićen je tri osobe na području Bijeljine, Istočnog Sarajeva i Doboja u sklopu međunarodne akcije kodnog naziva AI4Kids (AI for Kids), zbog sumnje da su počinile kazneno djelo korištenje djece za pornografiju.

Pripadnici Jedinice za visokotehnološki kriminal MUP-a Republike Srbije, u sklopu akcije koju provode u suradnji s Interpolom i Ministarstvom unutarnjih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, pomoću AI alata pretraživali su platforme, web stranice, forume s ciljem pronalaska fotografija i video zapisa seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, zatim fotografija i video zapisa seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu, koji su nastali umjetnim putem. inteligencije, kao i pronalaženje specijaliziranih platformi koje omogućuju izradu takvih fotografija i videa.

– Izvršeni su pretresi na tri lokacije koje koriste osumnjičeni, gdje su pronađeni i privremeno oduzeti mobilni telefoni, prijenosna računala, USB stickovi, memorijske kartice, SIM kartice i drugi uređaji za pohranu digitalnih podataka, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu s izvršenjem kaznenog djela – priopćeno je iz MUP-a RS.

Uhićeni trojac sumnjiči se da je putem društvenih mreža, kao iu komunikacijskim grupama, objavljivao i razmjenjivao materijale seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te kontaktirao s djecom, slao ih i navodio na izradu dječje pornografije.

Zlostavljao i iskorištavao svoju djecu

admin — Thu, 10 Feb 2022 09:50:15 +0000

Osnovni sud Brčko distrikta osudio je 33-godišnjeg H.M. na pet godina zatvora zbog iskorištavanja i zlostavljanja svoje djece u mjestu Prutače tokom posljednje dvije godine. On je prisiljavao svoje petero maloljetne djece i vanbračnu suprugu na prosjačenje i psihički i fizički ih zlostavljao.

“Tužilaštvo Distrikta procesuiralo je H. M, jer je tokom 2020. i 2021. godine, s ciljem njihovog iskorištavanja, prisiljavao i navodio na prosjačenje svoju socijalno i obrazovno zapuštenu djecu. Njemu je stavljeno na teret da je djeci zabranjivao odlazak školu, te ih prisiljavao i navodio da odlaze na ulicu i prosjačenjem pribavljaju novčana sredstva od najmanje 50,00 KM dnevno. Pri tome je njih dvoje, u prisustvu ostalih, stalno izlagao fizičkom nasilju prijeteći svima šta će se desiti ako ga ne budu slušali i donosili mu novac ili odbijali da idu u prosjačenje. Kako se dalje navodi u optužnici, H.M. je svoju djecu doveo u stanje bespomoćnosti i straha tako da su svakodnevno, od ranih jutarnjih sati do kasno u noć, na području Brčkog, Srebrenika i Tuzle, gdje ih je dovozio i nadzirao, prosili po ulicama i ugostiteljskim objektima. Pošto bi prikupile određenu količinu novca, žrtve bi ga predavale ili majci ili H. M, koji bi novac trošio na dugovanja i kupovinu alkoholnih pića. Usto, on je u alkoholiziranom stanju, u kući u kojoj je živio s njima, djecu i vanbračnu suprugu svakodnevno fizički zlostavljao i vrijeđao pogrdnim i ponižavajućim riječima i istjerivao ih iz kuće, ugrozivši tjelesnu cjelovitost i mir članova porodice”, navode iz Tužilaštva Brčko distrikta.

H.M. je pravosnažno osuđen za krivična djela trgovine ljudima (iz člana 207a stav 2 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH) i nasilja u porodici (iz člana 218 stav 4 Krivičnog zakona). Nakon suđenja pred Osnovnim sudom Distrikta, osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od pet godina i dva mjeseca. Prethodno mu je za trgovinu ljudima utvrđena kazna zatvora od pet godina, a za nasilje u porodici pojedinačna zatvorska kazna od četiri mjeseca.

Iz Tužilaštva su naveli da je identitet osuđenog izostavljen zbog zaštite djece.