Danas je službeno završen proces prijave za hadždž 2027. godine, koji je otvoren 13. jula.

U Ured za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u BiH stigle su ukupno 3.372 prijave, što je više od ovogodišnje kvote za Bosnu i Hercegovinu.

Od ukupnog broja prijavljenih, 943 kandidata prenijelo je prijavu iz prethodne godine, dok je 2429 novih prijava.

Među prijavljenima je 1.758 muškaraca i 1.614 žena, a prosječna dob kandidata je nešto više od 53 godine.

Najviše prijava stiglo je od Muftijstva sarajevskog (1.129), zatim Zeničkog (624), Tuzlanskog (569), Bihaćkog (330), Travničkog (225), Mostarskog (100), Goraždanskog (39) i Banjalučkog (34), dok je iz dijaspore evidentirano 316 zahtjeva.

Prema riječima šefa Ureda za hadž i umru Dževada Hadžića, u narednim danima će se izvršiti obrada prijava i raspodjela kvota po muftijstvima i medžlisima, u skladu sa važećim Pravilnikom Ureda za hadž i umru, nakon čega će biti objavljene konačne liste putnika za hadž 2027. godine.

– U narednim danima ćemo rasporediti kvote po muftijstvima i medžlisima, nakon čega će se tačno poimenično znati ko putuje na hadž 2027. godine. Nadamo se da ćemo taj posao završiti do kraja jula – kazao je Hadžić.

Odabir putnika će se vršiti u skladu sa Pravilnikom Ureda za hadž i umru. Prednost imaju kandidati koji prošle godine nisu putovali i čije su prijave prenijete, zatim osobe koje prvi put idu na hadž i pripadnici su Islamske zajednice, a zatim ostale kategorije predviđene pravilnikom, uključujući hadžijske bedele (zamjene).

Nakon objave konačnih lista pristupit će se prikupljanju potrebne dokumentacije – važećih putovnica, potvrda o cijepljenju, liječničkih potvrda i ostalih dokumenata. Tek nakon što Rijaset odredi cijenu hadža, počet će isplate.

Govoreći o organizaciji hadža, Hadžić je istaknuo da je većina priprema već završena. Ugovoren je zračni prijevoz, smještaj u Mekki i Medini te partnerske usluge u Saudijskoj Arabiji.

Ovogodišnja kvota za Bosnu i Hercegovinu ostaje 2.222 hadžija, uz mogućnost da Ministarstvo hadža Kraljevine Saudijske Arabije naknadno odobri dodatni broj mjesta.

Ured za hadž i umru nastavlja koristiti mobilnu aplikaciju koja je prvi put implementirana prošle godine. Nakon iskustava i sugestija korisnika, aplikacija će biti dodatno unaprijeđena, a posebna novost bit će objedinjene informacije i šerijatska pojašnjenja namijenjena ženama.

Organizatori ističu da kontinuirano prate sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku te da su u stalnoj komunikaciji s Ministarstvom hadža Kraljevine Saudijske Arabije i drugim nadležnim institucijama.

– Naš posao je da pripremimo organizaciju kao da će hadž proći bez ikakvih prepreka. Sve što može ovisiti o okolnostima u Saudijskoj Arabiji ili regiji, naši putnici će saznati na vrijeme, a mi ćemo postupiti u skladu s uputama nadležnih institucija – rekao je Hadžić.

Polazak prve skupine hodočasnika planiran je početkom svibnja 2027. godine. Kao i prethodnih godina, putovanje će biti organizirano u suradnji sa saudijskom aviokompanijom Flynas s kojom Ured surađuje već četvrtu godinu. Prema Hadžićevim riječima, dosadašnja suradnja obuhvatila je 72 leta bez ijednog kašnjenja ili operativnog problema.

Poseban naglasak će se iu narednim godinama staviti na zdravstvenu i logističku podršku hodočasnicima. Uz organizaciju putovanja, hodočasnike će pratiti 47 vodiča, šest šerijatskih savjetnika i 14 članova medicinskog tima, s ciljem da se putnici u potpunosti posvete obavljanju obreda hadža.

Govoreći o iskustvima organizacije, šef Ureda je podsjetio da će hadž 2027. godine biti njegov šesti u ulozi poglavara te naglasio da veliki interes vjernika potvrđuje povjerenje koje Ured za hadž i umru uživa među muslimanima u BiH i dijaspori.

Danas je službeno završen proces prijave za hadždž 2027. godine, koji je otvoren 13. jula.

U Ured za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u BiH stigle su ukupno 3.372 prijave, što je više od ovogodišnje kvote za Bosnu i Hercegovinu.

Od ukupnog broja prijavljenih, 943 kandidata prenijelo je prijavu iz prethodne godine, dok je 2429 novih prijava.

Među prijavljenima je 1.758 muškaraca i 1.614 žena, a prosječna dob kandidata je nešto više od 53 godine.

Najviše prijava stiglo je od Muftijstva sarajevskog (1.129), zatim Zeničkog (624), Tuzlanskog (569), Bihaćkog (330), Travničkog (225), Mostarskog (100), Goraždanskog (39) i Banjalučkog (34), dok je iz dijaspore evidentirano 316 zahtjeva.

Prema riječima šefa Ureda za hadž i umru Dževada Hadžića, u narednim danima će se izvršiti obrada prijava i raspodjela kvota po muftijstvima i medžlisima, u skladu sa važećim Pravilnikom Ureda za hadž i umru, nakon čega će biti objavljene konačne liste putnika za hadž 2027. godine.

– U narednim danima ćemo rasporediti kvote po muftijstvima i medžlisima, nakon čega će se tačno poimenično znati ko putuje na hadž 2027. godine. Nadamo se da ćemo taj posao završiti do kraja jula – kazao je Hadžić.

Odabir putnika će se vršiti u skladu sa Pravilnikom Ureda za hadž i umru. Prednost imaju kandidati koji prošle godine nisu putovali i čije su prijave prenijete, zatim osobe koje prvi put idu na hadž i pripadnici su Islamske zajednice, a zatim ostale kategorije predviđene pravilnikom, uključujući hadžijske bedele (zamjene).

Nakon objave konačnih lista pristupit će se prikupljanju potrebne dokumentacije – važećih putovnica, potvrda o cijepljenju, liječničkih potvrda i ostalih dokumenata. Tek nakon što Rijaset odredi cijenu hadža, počet će isplate.

Govoreći o organizaciji hadža, Hadžić je istaknuo da je većina priprema već završena. Ugovoren je zračni prijevoz, smještaj u Mekki i Medini te partnerske usluge u Saudijskoj Arabiji.

Ovogodišnja kvota za Bosnu i Hercegovinu ostaje 2.222 hadžija, uz mogućnost da Ministarstvo hadža Kraljevine Saudijske Arabije naknadno odobri dodatni broj mjesta.

Ured za hadž i umru nastavlja koristiti mobilnu aplikaciju koja je prvi put implementirana prošle godine. Nakon iskustava i sugestija korisnika, aplikacija će biti dodatno unaprijeđena, a posebna novost bit će objedinjene informacije i šerijatska pojašnjenja namijenjena ženama.

Organizatori ističu da kontinuirano prate sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku te da su u stalnoj komunikaciji s Ministarstvom hadža Kraljevine Saudijske Arabije i drugim nadležnim institucijama.

– Naš posao je da pripremimo organizaciju kao da će hadž proći bez ikakvih prepreka. Sve što može ovisiti o okolnostima u Saudijskoj Arabiji ili regiji, naši putnici će saznati na vrijeme, a mi ćemo postupiti u skladu s uputama nadležnih institucija – rekao je Hadžić.

Polazak prve skupine hodočasnika planiran je početkom svibnja 2027. godine. Kao i prethodnih godina, putovanje će biti organizirano u suradnji sa saudijskom aviokompanijom Flynas s kojom Ured surađuje već četvrtu godinu. Prema Hadžićevim riječima, dosadašnja suradnja obuhvatila je 72 leta bez ijednog kašnjenja ili operativnog problema.

Poseban naglasak će se iu narednim godinama staviti na zdravstvenu i logističku podršku hodočasnicima. Uz organizaciju putovanja, hodočasnike će pratiti 47 vodiča, šest šerijatskih savjetnika i 14 članova medicinskog tima, s ciljem da se putnici u potpunosti posvete obavljanju obreda hadža.

Govoreći o iskustvima organizacije, šef Ureda je podsjetio da će hadž 2027. godine biti njegov šesti u ulozi poglavara te naglasio da veliki interes vjernika potvrđuje povjerenje koje Ured za hadž i umru uživa među muslimanima u BiH i dijaspori.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ove godine bira novog reis-ul-ulemu. U utrci se izdvajaju tri imena od kojih svako nosi određenu težinu, velika postignuća, ali i različite izazove.

Sadašnji muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović je rođen 1976. godine u Gornjoj Bijeni kod Nevesinja. Nakon što je u teškim ratnim okolnostima završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, diplomirao je na čuvenom Al-Azharu u Kairu, a kasnije magistrirao i doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, baveći se poviješću šerijatskog prava i vakufskog naslijeđa.

Kroz službu je prošao doslovno sve stepenice – od imama i glavnog imama u Mostaru, pa sve do mjesta muftije na kojem je od 2014. godine, a na koje je nedavno imenovan po treći put. Njegovo ime veže se uz obnovu i pokretanje velikih projekata, poput Studentskog hotela u Mostaru, kompleksa Tekija u Blagaju i Centra u Podveležju.

Život u Hercegovini često donosi trvenja i zategnute odnose u političkim i društvenim krugovima. U javnosti se često moglo čuti kako je Dedović funkciju muftije koristio za suptilno postizanje političkih ciljeva, pozicionirajući se kao nezaobilazan politički faktor. Određeni krugovi tvrde da ima nemjerljiv utjecaj na kadrovska rješenja u politici te da je iskoristio sukobe s hrvatskim političkim predstavnicima da se kandidira za reisa.

Muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus (rođen 1968. godine) slovi za jednog od najobrazovanijih i akademski najaktivnijih ljudi u Islamskoj zajednici. Kao redoviti profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Grabus iza sebe ima veliku akademsku karijeru, brojne studijske boravke u svijetu i uspješnih petnaest godina na čelu Islamske zajednice u Sloveniji (od 2006. do 2021.). Aktivan je i na međunarodnoj sceni, gdje obnaša funkciju supredsjedatelja Muslimansko-židovskog vijeća u Beču.

No, s njegovim se imenom ponovno pokreću stare, prilično neugodne polemike.

Naime, povjerljiva depeša američkog veleposlanstva u Ljubljani iz svibnja 2007. godine, koju je objavio Wikileaks, otkriva njegove iznimno bliske i intenzivne veze s tadašnjim američkim veleposlanikom u Ljubljani.

Prema podacima iz te depeše, dr. Grabus i njegov tajnik Nevzet Porić blisko su surađivali s američkom diplomacijom koja im je zauzvrat omogućila programe usavršavanja u SAD-u.

No, najkontroverzniji dio dokumenta odnosi se na interne obračune u Sloveniji.

Iz depeše je vidljivo da su svi muslimani koji se nisu slagali s Grabusovom politikom pred Amerikancima označeni kao radikalni i ekstremni.

Navodi se i da je Grabus svog prethodnika, bivšeg slovenskog muftiju Osmana Đogića, prijavio američkom veleposlanstvu kao islamskog ekstremista, što kritičari tumače kao pokušaj eliminacije konkurencije i osiguravanja svoje pozicije uz pomoć stranih službi i u sjeni Guantanama.

Iako Grabus posjeduje neosporne vještine, ove sjene iz prošlosti mogle bi mu biti ozbiljan teret.

dr. hfz. Mensur Malkić (rođen u Živinicama 1970. godine) predstavlja kandidata izuzetno stabilnog, reklo bi se briljantnog profesionalnog i duhovnog puta. Nakon doktorata na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i sticanja titule hafiza 2001. godine, Malkić se usavršavao u Kairu, Kuvajtu i Mekki, te postao jedan od najvećih autoriteta u oblasti kiraeta (učenja Kur’ana) na našim prostorima.

Malkić je godinama uspješno vodio Gazi Husrev-begovu medresu kao njen direktor, nakon čega je preuzeo dužnost direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta. Dugo je bio i prvi imam Begove džamije u Sarajevu, što ga čini jednom od najprepoznatljivijih duhovnih ličnosti u zemlji.

Njegov rad s mladima ostavio je dubok trag. Kao muhafiz izvodio je čak 30 hafiza Kur’ana, a i sam je osvajao visoka mjesta na evropskim i svjetskim takmičenjima učača Kur’ana.

Kroz sve godine rada u Saboru Islamske zajednice i raznim komisijama Malkić je izgradio autoritet čovjeka koji je potpuno posvećen vjeri, obrazovanju i institucijama.

Bez ijedne političke afere ili kontroverznog javnog nastupa, njegov besprijekoran životopis pozicionira ga kao kandidata koji nudi mir, stabilnost i neupitan moralni autoritet.

Islamska zajednica u BiH najoštrije osuđuje gnusnu provokaciju koja se danas dogodila u haremu Liska u Mostaru, gdje je u kompleksu harema uz spomen obilježje žrtvama rata ostavljena svinjska glava.

– Islamska zajednica zahtijeva od gradskih vlasti da se ovaj prostor adekvatno zaštiti kako bi se osiguralo dostojanstvo onih koji su ukopani na ovom mjestu. Islamska zajednica traži od nadležnih organa hitno procesuiranje ovog slučaja i privođenje pravdi počinitelja ovog zločina iz mržnje – saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u BiH, javlja MINA.

Kažu da tehnologija i društvene mreže uvelike ugrožavaju ustaljeni habitus ljudskog postojanja. Naravno, postoje argumenti za i protiv. No dobra strana tehnologije i društvenih mreža je što se na njima mogu pronaći trenuci i detalji koji su već na smetlištu povijesti ili koje bi neki radije zaboravili.

Tako u dubinama YouTube platforme, usuđujem se reći, postoji antologijska snimka od 9. svibnja 1991. godine kada je rahmetli Alija Izetbegović posjetio Široki Brijeg. Prizor koji, s obzirom da danas živimo u atmosferi u kojoj društveni aktivisti, po tko zna čiji hatar, šire moralnu, medijsku i svaku drugu paniku – djeluje nadrealno. Alija kao predsjedavajući Predsjedništva dolazi u Široki Brijeg, a oduševljena hrvatska svjetina kliče: “Alija, Alija!” Ovacije se izmjenjuju nekad u pravcu “Alija, Alija”, pa “Hoćemo Aliju!”.

Zašto ovo pišemo? Iz razloga što je predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić. prilikom gostovanja na Federalnoj televizijikazao je kako je potrebno relaksirati odnose između Bošnjaka i Hrvata, pohvalivši pritom gestu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je došao na bajramski prijem kod reisu-l-uleme Husein ef. Kavazović.

Eh, sad se opet moram vratiti Aliji. Kada se Alija obratio Hrvatima u Širokom Brijegu, počeo je riječima:

– Došao sam k tebi. Neki su mi rekli da ne idem tamo, opasno je. (Svjetina jednoglasno viče: Nije!). Ne mislim da je opasno. Vi ste moj narod, ja sam vaš. Znaj da je tako.

Zaključio je Ali, a publika je to uzvišeno klicala.

Nakon Bičakčićeve izjave sigurno će neki reći koliko je to opasno, i šta sve ne. Zapravo, bit će pripremljen teren za svakog Bošnjaka koji se pokuša unaprijed diskreditirati i proglasiti nacionalnim murtedom (izdajnikom). Tu dolazimo do fenomena destruktivnog, nihilističkog bosanskog uma koji, zapravo, ni za što ne valja. To je um koji je ostao zarobljen u prošlom stoljeću i na sve gleda iz perspektive partijskog šablona. Dakle, ako ne razmišljate kao širitelji moralne i društvene panike, odmah dobijete etiketu fašista, satelita ili čega već iz širokog arsenala naslijeđenog od propagandnog alata prošlog sustava.

Čini li se čudnim reći da su Hrvati 1991. i 1992. bili za neovisnu BiH, a dobar dio Bošnjaka, koji su se, kako sada kažu, borili protiv fašizma (taj izraz ponavljaju kao papagaji, ali vjerojatno ni sami ne znaju što znači), borili su se protiv Alije i mahali slikama “najvećeg sina naših naroda i narodnosti”? Alija je mogao otići na Široki Brijeg, a u Sarajevu su mu nasapunali dasku i pripremili svileni gajtan. Često se izmiče i etiketa da su Alija i njegovi suradnici dijelili Bosnu, ali čini se da je nikada nisu dijelili.

No, kada se govori o raspadu Jugoslavije i njegovom odrazu na BiH, nisu bile samo tri strane, već četiri, a četvrta je bila međunarodna zajednica, koja je od početka kroz razne ustavne aranžmane i planove zapravo trasirala i zagovarala podjelu, tretirajući prostor isključivo kroz etničke postotke i karte. Sve su to činjenice, možda će ih neki oklijevati, ali ipak činjenice.

Ipak, vratimo se našim aporijama, izazvanim bajramskom posjetom Dragana Čovića reisu. Čini se da Bajram, u slučaju Bošnjaka, neće biti najradosniji, već najpolemičniji praznik. Važno je shvatiti, posebno iz bošnjačke perspektive, da svaka promjena mora doći iznutra sustava. Ne može zaobići sustav. Čović je sustav i na određeni način utjelovljuje politiku Hrvata u BiH zadnjih dvadesetak godina. Stoga je važno da s njihove strane postoji želja za poboljšanjem situacije. Isto se može vidjeti i sa Zdenkom Lučićem koji je također dio sustava. Pojedinac izvan sustava, kad bi bio zlatan, beskoristan je jer nema težinu; zapravo, on je samo puki entuzijast koji na kraju neće postići nikakav rezultat. Svaki Bošnjak, Hrvat i Srbin koji je dio sistema i pokušava promijeniti stanje je dobrodošao. Jer sustav ima moć mijenjanja, ali pojedinac nema.

Predsjednik Sabora IZ Bičakčić dobro zna da je retorika oštra, puna negativnih osjećaja. I istina je da, kada pratite društvene mreže, imate dojam da u Bosni i Hercegovini teku potoci krvi i da se na svakom ćošku odvija sukob izazvan nacionalno-vjerskim podjelama. Na žalost nekih, a na sreću mnogih, hvala Bogu, nije. I dobro je ići na domjenke. No, pritom ne treba gubiti iz vida da je naš problem državno-nacionalni, a ne treba ga svoditi na vjerski. Vjerski autoritet treba usmjeriti u tom smjeru, kako bi se poboljšali nacionalni pristupi i politike. Svaka religija je apsolutna u svojoj dogmi, stvarno nema promjene, ili si vjernik ili nisi. U politici, međutim, stvari nisu konačne; rezultat su spleta različitih okolnosti, a sve se svodi na sposobnost percipiranja povijesnog trenutka.

Da se zaoštrila retorika pokazuje i izjava kandidata iz reda hrvatskog naroda Slavena Kovačevića koji svakog Hrvata koji glasuje za Čovića ili Lučića unaprijed proglašava fašistom. Koja je poruka protagonista građanske države i društva? Hrvati i Srbi kažu da bi ta država bila uvod u bošnjačku hegemoniju, ali zapravo bi ta država, u ovakvom konstelacijskom poretku, bila rigidna diktatura u kojoj bi prije svega stradali sami Bošnjaci i autentična bošnjačka politika. Oni bi, slikovito rečeno, branili građansku državu do posljednjeg Bošnjaka.

Ovdje je ključno uvesti političku teoriju Carla Schmitta, koji u svom temeljnom djelu Pojam političkog objašnjava da je bit politike razlikovanje “prijatelja” od “neprijatelja”. Schmitt postavlja tezu da liberalni koncept “građanske države” služi kao paravan za nametanje dominacije pod krinkom univerzalnih humanističkih načela. U društvu s tri konstitutivna naroda, gdje nepovjerenje nije prevladano, inzistiranje na apstraktnom “građaninu” bez poštivanja kolektivnih identiteta ne vodi slobodi. Schmitt nas uči da se politički problem ne rješava ignoriranjem stvarnosti, već jasnim prepoznavanjem aktera i njihovih pozicija. Ignoriranje te trostruke stvarnosti u ime utopijskog građanskog ideala vodi izravno u destabilizaciju, jer je sustav koji ne prepoznaje stvarne kolektivne strahove i interese osuđen postati instrumentom ugnjetavanja.

Ja bih stoga dopunio Bičakčićeva zapažanja. Treba nam relaksacija na sve tri strane, jer u Bosni situacija da su dva protiv jednog obično ne donosi ništa dobro.

Relaksirani odnosi između sve tri strane koje imaju stvarnu težinu u svom narodu ključ su stabilnosti.

Sve preko toga zapravo imamo više od trideset godina u Bosni i Hercegovini i čini se da je to postao najunosniji posao. Neki će reći da je etnonacionalizam postao najunosniji biznis u BiH, ali ja smatram da je prodavanje magle i mlaćenje prazne slame postao najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini.

To je unosan posao u kojem se stvarna rješenja odgađaju kako bi se održao profitabilni status quo politike praznih obećanja.

Stoga, da se popis preprodavača magle ne širi, potrebno je razgovarati i stvari promatrati racionalno i trezveno.

U Studentskom centru Islamske zajednice u BiH počela je podjela kurbana u okviru akcije Islamske zajednice “Kerbani 2026”.

Riječ je o raspodjeli trećine kurbana vjernicima koji nisu bili u mogućnosti kurban osobno priložiti u okviru svojih ukućana. Preostale dvije trećine, u organizaciji Islamske zajednice, raspodjeljuju se obrazovnim ustanovama, društveno korisnim organizacijama i socijalno ugroženim osobama.

Ova akcija ima dugu tradiciju, a godinama su evidentirani nedostaci otklanjani, tako da je danas to projekat koji se uspješno realizira bez ikakvih nedostataka, na opće zadovoljstvo vjernika poput Amira Džeke, koji već godinama koristi ovu uslugu Islamske zajednice.

– Prekrasan je. Ja sam preko mjeseca. Vrlo je elegantan. Dobro je organiziran. Sve pohvale – kaže Džeko.

A Vedad već godinama plaća kurbane u Islamskoj zajednici. Na to se odlučio jer nije u stanju sam prinijeti kurban kod kuće.

– Izuzetno sam zadovoljan. Radi se o vrlo kvalitetnoj organizaciji. Prije svega mislim na higijenske uvjete, mislim na samu organizaciju preuzimanja kurbanskog mesa. Sve vezano za ovu akciju, mislim, je na vrhunskom nivou – ističe Vedad.

Odavanjem kurbana Islamskoj zajednici jača se Bosna i Hercegovina. društva, jer se kurbani kupuju prvenstveno od povratnika u manjem bh. entitet. Šef Odjela za kurbane Rijaseta Islamske zajednice dr. Bilal Memišević ističe da akciju provode domaće firme.

– Danas ljudi ovdje dobivaju dobro ohlađeno meso koje je prošlo sve veterinarsko-sanitarne procedure. Stoga se čin prinošenja kurbana obavljao prvog dana Bajrama. Drugi dan Bajrama meso se hladilo, a zatim se rezalo na komade – kaže Memišević.

Dodaje da se akcija privodi kraju na najbolji mogući način, te da je u nju bio uključen veliki broj ljudi.

– Zajednica je zadovoljna što je imala priliku da bude servis svojim članovima, da bude servis muslimanima u Bosni i Hercegovini. Naravno, onima koji nisu imali priliku prinijeti svoju žrtvu u krugu svoje obitelji i sa svojim obiteljima. I dalje pozivamo sve one koji to mogu. To je najbolje, to je najbolji način i to nam Poslanik preporučuje. Ova akcija je osmišljena i organizirana isključivo za one koji je u uvjetima življenja i urbanizma, koji su nas pogodili sa svih strana, nisu u mogućnosti realizirati – pojašnjava Memišević.

Oni koji su se odlučili na kurban u sklopu ove akcije Islamske zajednice mogu biti sigurni da je njihov kurban šerijatski priložen i da će meso biti podijeljeno širom Bosne i Hercegovine.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini izražava podršku uposlenicima državne javne službe BHRTHayat i drugi domaći mediji, novinari i uposlenici medijskih kuća koji se ovih dana bore za dostojanstvo svoje profesije i slobodu medija.

U saopćenju Ureda za odnose s javnošću navodi se da Rijaset Islamske zajednice u BiH izražava zabrinutost najavama obustave rada državnog javnog servisa, kao i najavama obustave emitiranja većeg broja domaćih televizijskih kanala putem platforme Moja TV u vlasništvu BH Telecoma.

– Funkcionalan i profesionalan javni servis i nesmetan rad BHRT-a državni su prioritet i interes svih građana i svih struktura društva, pa tako i vjerskih zajednica. Nadležna tijela dužna su ponuditi rješenje za nesmetan rad javnog RTV sustava i osigurati provedbu već postojećih zakona i propisa bez prebacivanja odgovornosti – stoji u priopćenju.

Dodaje se i da je država dužna i kroz svoja javna poduzeća podupirati domaće medije i domaću produkciju, a ne dovoditi ih u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju iz okruženja.

– Zato je neprihvatljiva najava menadžmenta BH Telecoma da će prestati emitirati putem platforme Moja TV. Hayat i još neke domaće TV postaje. Također je potrebno pronaći rješenje za ovo pitanje, jer je državni interes Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda i građana da domaći javni i privatni mediji mogu slobodno i profesionalno djelovati i obavljati svoju misiju. Državna vlast dužna je bdjeti nad medijskim slobodama i stvarati uvjete u kojima se domaći mediji mogu razvijati, a ne biti razlogom njihovog gašenja ili slabljenja – stoji u priopćenju.

Svi koji su članovi Islamske zajednice u BiH s prebivalištem u Sarajevu od siječnja ove godine plaćaju godišnju članarinu skuplju za 12 KM. Sada je članarina 84 KM. Članarina je također povećana prošle godine i iznosila je 72 KM, dok je 2024. godine iznosila 60 KM.

Od Rijaseta Islamske zajednice u BiH zatražili smo objašnjenje razloga zbog kojih je članarina ponovo poskupjela, ali odgovor nismo dobili.

– Pa bilo je za očekivati. Sve je poskupilo, pa je morala poskupjeti i članarina – kazao nam je jedan od imama.

Građane koji su dugogodišnji članovi Islamske zajednice iznenadilo je ovo poskupljenje.

– Donio sam 72 KM, misleći da je za ovu 2026. godinu, ali mi je na šalteru rečeno da je poskupio i da je sada 84 KM. Nije bilo prethodne najave – rekao nam je čitatelj Faktora iz Sarajeva.