Islandski premijer Kristrun Frostadottir najavio je u srijedu da će se sljedećih mjeseci održati nacionalni referendum o tome treba li zemlja nastaviti pregovore o članstvu s Europskom unijom.

Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Varšavi s poljskim premijerom Donaldom Tuskom, Frostadottir je ponovila stav svoje vlade da konačna odluka o ovom važnom vanjskopolitičkom pitanju mora biti u rukama građana Islanda.

Tusk je izrazio snažnu potporu potencijalnoj integraciji Islanda, istaknuvši da su vrata Europske unije otvorena ako se islandski narod odluči na taj korak.

– Bio bih jako sretan kada bi Island, Norveška i druge europske zemlje postale dio iste zajednice kao Poljska – rekao je Tusk.

Odnosi između Islanda i EU-a u zastoju su od 2015., kada je vlada službeno povukla svoj zahtjev za članstvo koji je podnesen 2009., nakon neslaganja oko ribolovnih kvota i pitanja nacionalnog suvereniteta.

Iako je Island još uvijek član Europskog gospodarskog prostora (EEA) i Schengenskog prostora, zemlja prolazi unutarnju raspravu o stabilnosti islandske krune i rastućoj inflaciji.

Island razmatra mogućnost raspisivanja referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji već u kolovozu, tvrde dvije osobe upućene u pristupne pripreme i najavile Političko.

Sve se događa u trenutku kada se u Bruxellesu ponovno osjeća zamah širenja Unije, piše ugledni medij.

Europska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, trenutno najnapredniji kandidat, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je referendum o obnovi pregovora najkasnije do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada zamrznula proces 2013. godine.

No rok se sada ubrzava, u atmosferi geopolitičkih previranja, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu i prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će aneksirati Grenland.

Islandski parlament trebao bi objaviti datum referenduma sljedećih tjedana, tvrde izvori koji su željeli ostati anonimni. Odluka dolazi nakon niza zajedničkih posjeta – europskih političara Islandu i islandskih dužnosnika Bruxellesu.

Glasaju li Islanđani “za”, mogli bi postati članicom Unije prije svih drugih zemalja kandidata, tvrdi jedan od sugovornika.

– Razgovor o proširenju se mijenja – rekla je europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja se prošli mjesec u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir.

– Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu podijeljenom na suprotstavljene sfere utjecaja. To se tiče svih Europljana.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca ugostila islandskog premijera Kristrúna Frostadóttira u Bruxellesu i rekla da njihovo partnerstvo “nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu”.

Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog srpnja, trebala bi se vratiti u arktičku regiju u ožujku.

Rasprave o produbljivanju odnosa s Islandom počele su i prije nego što se Trump vratio u Bijelu kuću prošle godine.

Prema riječima jednog europskog dužnosnika, Bruxelles je već počeo pridavati više pozornosti strateški važnoj zemlji sjevernog Atlantika.

Ali prijetnje iz SAD-a dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Među njima je i “šala” Billyja Longa, Trumpova kandidata za veleposlanika u Reykjavíku, da bi Island mogao postati 52. američka savezna država, a on njezin guverner.

– Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u jednom od Trumpovih govora – dok je govorio o Grenlandu u Davosu – doista privukla pozornost – rekao je drugi europski dužnosnik, dodavši da “to mora biti uznemirujuće za malu zemlju”.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009., usred financijske krize u kojoj su sve tri njegove glavne poslovne banke propale.

No već 2013. vlada je zamrznula pregovore, dok se gospodarstvo oporavljalo, a neki su ekonomisti upozoravali na mogući raspad eurozone.

U ožujku 2015. Island je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatkinjom.

U međuvremenu se geopolitička slika značajno promijenila.

Island zauzima strateški položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema svoju vojsku, a za sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.

Čini se da upravo ta sigurnosna dimenzija, zajedno s ekonomskim prednostima članstva, mijenja raspoloženje javnosti. Ankete pokazuju sve veću podršku ulasku u EU.

No, put do članstva nije lak.

– Pristupanje bi moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke – upozorio je Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda.

Najveći kamen spoticanja tradicionalno su prava na ribolov – ključna grana islandskog gospodarstva i tema koja je i prije izazivala napetosti.

– Na kraju se sve svodi na ribu – to je uvijek bilo pitanje – kaže jedan od europskih dužnosnika.

Ali danas postoji jedna bitna razlika u odnosu na prethodne pregovore – Brexit.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Island već su desetljećima imali zategnut odnos oko ribolova, uključujući takozvane “ratove bakalara” od 1950-ih do 1970-ih.

Tijekom pristupnih pregovora pojavile su se nove napetosti oko količine skuše koju su ulovili islandski ribari – spor nazvan “Rat skuše” – a EU je čak zaprijetila trgovinskim sankcijama.

Ali sada kada Velika Britanija više nije članica Unije, pitanje ribolovnih prava moglo bi biti manja prepreka.

Odluče li Islanđani nastaviti pregovore, proces bi mogao ići relativno brzo. Island je članica Europskog gospodarskog prostora i dio Schengenskog prostora slobodnog kretanja, što znači da je već usvojio velik dio europske pravne stečevine.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, kandidat koji je najviše napredovao, tek je posljednjih mjeseci premašila tu brojku.

– Na papiru to ne bi bilo posebno teško – moglo bi potrajati i samo godinu dana da se zatvore sva poglavlja – kaže jedan europski dužnosnik.

No, drugi izvor upozorava da bi takav rok bio preambiciozan s obzirom na složenost pojedinih pitanja.

Za konačno članstvo Island bi morao održati drugi referendum, nakon završetka pregovora.

Za Island bi koristi od članstva bile prvenstveno sigurnosne, a manje ekonomske. Država ima peti najveći BDP po stanovniku u svijetu, što znači da ekonomski poticaj za ulazak u EU nije toliko presudan kao za zemlje koje snažno teže članstvu, zaključuje se.

Čini se da je američki predsjednik Donald J. Trump pobrkao Grenland s Islandom dok je ranije govorio na Svjetskom gospodarskom forumu.

– Ne znam bi li (NATO) bio tu za nas. Nema ih za nas po pitanju Islanda, to vam mogu reći. Mislim, burza nam je jučer prvi put pala zbog Islanda. Dakle, Island nas je već koštao mnogo novca. Ali taj pad je mala stvar u usporedbi s tim koliko je narastao – rekao je Trump.

U nastavku govora ponovno je “pobrkao” Grenland i Island rekavši:

– U Europi pomažem NATO-u i do zadnjih dana kad sam im pričao o Islandu, voljeli su me. Zvali su me tata, zar ne, prošli put. Vrlo pametan čovjek je rekao, on je naš tata. On vodi. Bio sam kao vodeći. Od voditeljice sam postala užasno ljudsko biće.

Zbog leda koji je okovao sarajevske ulice, zdravstveni radnici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo danas i večeras imaju pune ruke posla.

Prema riječima dr. Amre Avdića, od jutros do večernjih sati u Kliniku za ozljede dovezeno je 60 pacijenata, od čega više od 30 prijeloma, a od toga više od 10 složenih i teških prijeloma ekstremiteta.

– Ženu koja je jutros pala na ledu samo su dovezli u ambulantu, a kasnije opet. Ozljede su ozbiljne. Moram reći da je situacija sve kompliciranija kako dani prolaze. Pješačke zone u gradu su neočišćene, zaleđene, ljudi više ne mogu čekati u svojim kućama, moraju izaći jer im treba – ističe Avdić.

Dodaje kako im dolaze pacijenti svih dobi, od najmlađih do najstarijih.

– Kolega je do večeras više od 20 pacijenata s prijelomima ekstremiteta uputio na daljnje liječenje – gips i operacije – u Opću bolnicu “Prim. dr. Abdulah Nakaš” i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Teške povrede glave i grudnog koša hitno su upućeni na KCUS, a lakše u Opću bolnicu. Kada su u pitanju povrede glave, takve pacijente bez izuzetka odmah šaljemo neurohirurgu i neurologu KCUS-a, jer je za to potrebna hitna kompjuterizirana dijagnostika – CT uz stalno praćenje stanja osobe – pojašnjava Avdić.

U Hitnoj pomoći ističu da su sve dežurne ekipe pripravne, jer tijekom noći očekuju veći priljev pacijenata s ozljedama uzrokovanim padom.

– Na mjesto događaja idemo i na poziv građana. Moram reći da je jako teško doći do nekih ulica jer snijeg nije očišćen, pa naše medicinske ekipe ulažu nadljudske napore da dođu do nekih kvartova, ulica. Zato apelujemo na građansku, ljudsku solidarnost da se ulice, posebno u brdovitim dijelovima grada, što više očiste kako bi vozila hitne pomoći mogla doći do svakog pacijenta – kazao je Avdić.

Kazala je kako ovih dana imaju dosta kroničnih bolesnika koji su u težim, zapuštenim stanjima jer prethodnih dana nisu mogli izaći van i posjetiti liječnika.

– Riječ je o pacijentima s kroničnim bolestima koji prethodnih dana nisu izlazili iz domova, jer je bilo otežano doći do zdravstvenih ustanova. Zbog toga im se pogoršalo zdravstveno stanje, moram reći da takvi ljudi vrše veliki pritisak na našu kliniku. Apeliramo na građane da pomoć potraže u domovima zdravlja, jer hitne službe nažalost ne mogu riješiti sve hitne slučajeve – istaknuo je Avdić.

Prije svega, nabavite dovoljno drva za ogrjev i namirnica. Provodite što manje vremena vani ili u negrijanom zatvorenom prostoru.

Prije izlaska na otvoreno odjenite dovoljno toplu odjeću i obuću, s naglaskom na zaštitu glave te gornjih i donjih ekstremiteta (šake i stopala).

U prostorijama koje se ne griju, prije najavljenih niskih temperatura, ispustiti vodu iz vodovoda, spremnika ili bojlera te iz sustava centralnog grijanja koji nije u pogonu, a tamo gdje je to predviđeno i moguće, potrebno je uliti tekućinu protiv smrzavanja (permanta).

Uključite radio i TV prijemnike kako biste bili informirani o aktualnim vremenskim uvjetima i potrebnim informacijama te ne napuštajte stanove i kućne prostore bez većih razloga (kretanja ograničite samo na nužna).

Kao vlasnik ili korisnik stambenog ili poslovnog prostora dužni ste redovito i na vrijeme čistiti od snijega i leda nogostupe ispred, kao i prometnice koje vode do vašeg objekta.

Ako ne možete očistiti led s kolnika, potrebno je zaleđenu površinu posuti odgovarajućim sredstvom za topljenje (sol, pepeo i sl.).

Izbjegavajte nepotrebna kretanja, posebice kretanja ispod krovova zgrada, inače koristite cipele s grubim gumenim potplatom kako biste smanjili rizik od klizanja i pada na ledu ili snijegu.

Napominjemo da ste dužni (sami ili angažiranjem stručnih službi) ukloniti snijeg ili led koji prijeti padati s krova Vašeg objekta, vodeći računa o nosivosti krovne konstrukcije Vašeg objekta, kako ne bi došlo do urušavanja krovišta.

Prije puštanja u promet motorno vozilo temeljito očistite od snijega i leda, uz obaveznu upotrebu zimske opreme na vozilu.

Ukoliko ste zbog velikih snježnih padalina i neočišćenih cesta izolirani, a nalazite se u hitnoj situaciji (ako vam je potrebna liječnička ili veterinarska pomoć, bolničko liječenje, nedostatak potrebne hrane ili energenata i sl.), nazovite jedan od brojeva hitnih službi čija vam je pomoć potrebna.

Pažnja! Nemojte tresti i čistiti neizolirane električne vodove, kao ni druge električne uređaje i uređaje – smrtna opasnost!!!

Slijedite preporuke kako biste spriječili padove.

Ako morate izaći, hodajte očišćenim pločnicima i stazama polako, malim, kratkim koracima i gledajte ispred sebe dok hodate.

Nosite cipele s gumenim i grubim potplatom koji smanjuju klizanje.

Držite ruke izvan džepova i ne nosite teške predmete u ruci jer vam mogu utjecati na ravnotežu.

Kada silazite niz stepenice, držite se za rukohvat.

Hodate li pored zgrada ili ispod drveća, budite oprezni jer snijeg ili led mogu iznenada pasti s njih i ozlijediti vas.

Ne parkirajte vozilo pored zgrada ili ispod drveća s kojeg može padati snijeg ili led.

Nemojte slučajno hodati po zaleđenim površinama, posebno po zaleđenim vodenim površinama, npr. po zaleđenim jezerima i ribnjacima (led treba biti debeo najmanje 12 cm da se po njemu može sigurno stati)

Ne gazite na sivi led jer nije dovoljno debeo.

Uposlenici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo inače rade užurbano, čak iu uvjetima kada je grad okovan snijegom i ledom i kada su vremenske prilike nepovoljne.

Trude se odgovoriti na sve pozive i doći do svakog građanina kojem je njihova pomoć potrebna.

Pozivaju se građani na razumijevanje jer se na ovaj način omogućuje brže reagiranje ekipa u najkritičnijim situacijama.

Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS u protekla 24 sata javilo se ukupno 400 pacijenata, a bilo je 80 kućnih posjeta. Sve medicinske ekipe su na terenu, “probijaju se na sve moguće načine”.

Dežurni doktor u Zavodu Mirsad Hošić ističe da je stanje uobičajeno za ovo doba godine, a najčešći su prijelomi ekstremiteta (ruke, noge, zglobovi), jer se pada na ekstremitete.

– Već u ranim jutarnjim satima imali smo dva teška prijeloma, pacijente smo zbrinuli i poslali u bolnicu na daljnje liječenje – rekao je.

Stanovništvu savjetuje da se do poboljšanja vremenskih prilika svede na minimum jer pad na zaleđenim ulicama može izazvati ozbiljne komplikacije. Naglašava da koštani sustav, posebno kod žena, s godinama slabi i svaki pad za njih može biti koban.

Hošić ističe da rade punim kapacitetom, a do nekih lokacija, posebno u brdskim dijelovima grada, teško je doći.

– Prioritet nam je pacijent, molimo građane za razumijevanje jer zbog trenutne situacije na terenu, zbog snijega i leda, potrebno je nešto više vremena da ekipe stignu na adresu. Trudimo se, prema našim mogućnostima, što prije doći do pacijenta – naglasio je.

Naglašava da su često prisiljeni ići pješice kako bi došli do pacijenta. Idu kardiomobilom, koliko je moguće, a onda pješice.

Problem pristupa lokaciji gdje se često nalaze pacijenti čine i parkirani automobili, posebno u rubnim dijelovima grada.

Apelirao je na građane da vode računa gdje parkiraju svoje automobile.

– Situacija je teška za sve medicinske djelatnike, a razumijem i ljude koji rade na čišćenju ulica od snijega. To je veliko područje i potrebno je razumijevanje – kazao je.

Doktorica Hošić naglašava da su Zavodu pomoć ponudili i pripadnici gorske službe spašavanja, a sve kako bi im se olakšao pristup pacijentu.

Prema informacijama cestarskih službi, uvjeti za vožnju su dobri, niske temperature od -14 do 3 stupnja, zbog čega je moguća poledica. Kolnici su pretežno suhi ili mokri, mjestimično vlažni, a promet se odvija bez većih zastoja.

Nakon novogodišnje noći i povećanog broja uspješno realiziranih intervencija kolega, ali i ostalih dežurnih službi, i dalje su na snazi ​​pojačane policijske patrole, kako je i ranije najavljeno, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Na pojedinim dionicama zabilježeni su manji odroni i izlijevanje kamenog materijala, zbog čega se provode aktivnosti čišćenja i posipanja. Također, na pojedinim područjima zabilježen je jak vjetar koji može utjecati na sigurnost prometa.

Vozačima se preporučuje oprezna vožnja, prilagodba brzine uvjetima na cestama i korištenje zimske opreme.

Pojačan je promet vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška.

Prije polaska provjerite vremensku prognozu i stanje na cestama. Planirajte rutu unaprijed i birajte glavne ceste, jer su one obično očišćene, a zimska služba je pripremila ceste. Tijekom vožnje pripazite na cestu ispred sebe, posebno na zaleđene dijelove i na vrijeme usporite, posebno prije zavoja, raskrižja ili nizbrdica.

– Na zaleđenoj cesti put kočenja može biti i do deset puta duži nego na suhoj cesti, stoga povećajte udaljenost i vozite sporije. Zbog toga su zimske gume od velike pomoći, nude bolje prianjanje i mogu značajno povećati performanse u zimskim uvjetima vožnje. Osim toga, izbjegavajte nagla kočenja i ubrzavanja, a sve naredbe za kočenje, upravljanje, promjenu brzina i ubrzanje izvodite što nježnije kako biste smanjili rizik od proklizavanja – kaže inženjerka prometa Silma Muminović.

Smanjite brzinu vožnje, držite razmak između vozila dovoljan da imate prostora za usporavanje i zaustavljanje u nepredviđenim situacijama.

– Usporite prebacivanjem u niži stupanj prijenosa ranije nego inače, jer će to omogućiti postupno smanjenje brzine i lagano koristite papučicu kočnice. Inače će se kotači blokirati i proklizavati. Ako vozilo počne zanositi, otpustite papučicu gasa, ali nemojte naglo kočiti. Vozite oprezno i ​​prilagodite se uvjetima jer se u zimskim uvjetima nikada ne možete potpuno osloniti na svoje kočnice. Treba se informirati, isprobati i naučiti čemu služe i kako pravilno koristiti sustave u vozilu poput ABS-a, ASR-a (TCS), ESP-a, BAS-a i ostalih sustava aktivne sigurnosti – kaže Muminović.

Čak i ako je temperatura iznad nule i nema leda na cesti, treba biti dodatno oprezan u vožnji.

– Napominjemo da i kada se led otopi postoje dionice na kojima on ostaje kao što su šumske površine, pustoši (visoravni), usjeci, usjeci, ispod mostova, na mostovima i vijaduktima. Najbolji savjet je uvijek onaj najjednostavniji, ako su najavljeni veliki minusi i poledica ostanite kod kuće ili ako možete odgodite putovanje – zaključuje za Faktor inženjerka saobraćaja Silma Muminović.