U poslijepodnevnim i predvečernjim satima jako nevrijeme, praćeno kišom, olujnim vjetrom i poledicom, spustilo se na pojedine dijelove naše zemlje.

Na web stranici BH metea nešto prije 18 sati objavljen je snimak iz okoline Rogatice, odakle se, kako se navodi, nevrijeme kretalo dalje prema Žepi i Srbiji.

Također, na Facebook stranici KBC-a Konjević Polje objavljeni su video snimci iz Srebrenice, Perućca i lokaliteta Zeleni Jadar, gdje se vide jaki pljuskovi i velike količine leda, koji se, kako je opisano, “kupi na cesti lopatom”.

U isto vrijeme, kako javljaju meteorolozi sa portala BH meteo, u sklopu predfrontalnih nestabilnosti, između Prijedora i Sanskog Mosta bio je olujni razvoj oblačnosti uz pojavu poledice.

To je, kako se navodi, znak da nam se približava hladna fronta i osvježenje sa sjevera, pa se u narednim satima očekuje dosta nestabilno vrijeme na sjeverozapadu, uglavnom na sjeveru i sjeveroistoku Bosne, uz lokalno jače pljuskove s grmljavinom i olujnim nevremenom.

– Oprez zbog lokalno jakog nevremena s poledicom, jakim vjetrom i obilnom kišom u kratkom vremenu. Moguće su superćelijske oluje – upozorili su.

U ostatku zemlje tijekom večeri ne očekuju se veće nestabilnosti.

Osman Lindov, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije Sveučilišta u Sarajevu, u razgovoru za Fenu ocjenjuje da cestovna infrastruktura u istočnoj Bosni ne zadovoljava ni osnovne standarde te da je taj dio zemlje zanemaren od svih institucija, ističući kako nema ekonomskog napretka bez kvalitetne prometne povezanosti.

Profesor Lindov ističe da su putevi prema Goraždu i Foči kontinuirano u izuzetno lošem stanju i da je to problem koji traje već dvije decenije, a uključuje dotrajalost mostova, tunela i puteva. Posebno je upozorio na stanje mostova na magistralnom putu Ustiprača – Rogatica, gdje, kako navodi, niti jedan most ne zadovoljava potrebne sigurnosne kriterije, zbog čega postoji opravdana bojazan od mogućih težih posljedica.

Napominje da u istočnoj Bosni i Podrinju i dalje živi značajan broj stanovnika, iako je stanovništvo uglavnom starije životne dobi, te da ti dijelovi BiH imaju potencijala, posebno u oblasti poljoprivrede, zbog čega se bilježi određeni povratak stanovništva.

– No, bez dobrih prometnica nema pravog povratka, pogotovo za mlađu populaciju – ističe.

Naglašava da Foča i Goražde ulažu određene napore u razvoj, ali da bez kvalitetnih cesta njihov napredak ostaje ograničen. Posebno upozorava da Goražde trpi ozbiljne posljedice koje se negativno odražavaju na njegov ukupni razvoj, odnosno da ovaj grad “umire” jer nema dobru saobraćajnu infrastrukturu.

– Iako postoje neka ulaganja u cestovne pravce prema Foči i Goraždu, ona će vjerojatno stagnirati ili se odustati, jer te ceste uopće ne zadovoljavaju kriterije za razvoj industrije, poljoprivrede ili turizma. Moguće je razvijati samo takozvane adrenalinske rute i na njima graditi posao, ali to je ozbiljan i zahtjevan posao – smatra profesor Lindov.

Dodao je da smo svi upoznati sa stanjem na tim prometnicama i da se sve uredno evidentira, ali da se vozači i dalje stalno suočavaju s odronima i obustavama prometa.

Ukazao je i na pasivnost lokalnog stanovništva u tim krajevima, navodeći da su se mnogi pomirili s postojećim stanjem i uvjerenjem da se ništa ne može promijeniti.

– Kad se neka cesta zatvori, ljudi jednostavno prihvate da idu obilaznicom – kaže Lindov.

Ukazao je i na loše stanje putne infrastrukture na dionici Rogatica – Višegrad, upozorivši da su mostovi na tom putu već duže vrijeme u fazi rekonstrukcije i stoje na skelama, što, ističe, predstavlja potencijalnu opasnost.

Riječ je o mostovima izgrađenim sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon ukidanja uskotračne pruge Sarajevo – Višegrad, kada je uspostavljena cestovna infrastruktura, koja i danas predstavlja ključnu vezu sa Srbijom.

Prometni stručnjak ističe da se važnost cestovne infrastrukture ne ogleda samo u povezivanju s većim gradovima, već da služi razvoju gospodarstva i turizma, ističući potrebu bolje prometne povezanosti sa susjednim zemljama poput Crne Gore, Srbije ili Hrvatske.

– Bosnu i Hercegovinu moramo povezati sa zapadnim Balkanom, jer su to zemlje na koje smo oslonjeni i s kojima imamo trgovinsku razmjenu – istaknuo je.

Razlog zašto nema većeg angažmana u obnovi cestovne infrastrukture u BiH, smatra Lindov, leži u neznanju, ali i nerazumijevanju kolike koristi država ima od kvalitetnih cesta.

– Gospodarstvo se ne može razvijati bez dobrog prometa i prometne infrastrukture. Jedno ne može završiti priču bez drugog. Svi mi pričamo o razvoju gospodarstva, ali ono umire zbog neznanja, bez obzira o kojoj se razini vlasti radi – naglasio je profesor Lindov.

Upozorava da ceste u BiH ugrožavaju sigurnost ljudi te da ćemo u takvim uvjetima stalno biti primorani privremeno zatvarati pojedine dionice. Kao jedan od primjera navodi magistralni put Tuzla – Bijeljina, gdje je došlo do odrona koji je napravio veliku štetu.

– Očito je da se ovo klizište moglo predvidjeti. Putovao sam tom cestom, a i laiku bi bilo jasno da će ozbiljnije kiše i poplave napraviti štetu jer cesta nije adekvatno zaštićena, a ni sustav odvodnje nije pravilno izveden – tvrdi Lindov.

Upozorio je i na probleme odrona zemlje i kamenja prisutnih na nekim od najvažnijih magistralnih cesta u BiH, navodeći primjere učestalih odrona na cesti Jablanica – Prozor, posebno nakon kiše, gdje odroni često usporavaju promet, te na klizište koje je nedavno blokiralo dionicu autoputa Banjaluka – Jajce u mjestu Dabrač.

– Ovo su neki od naših najjačih cestovnih pravaca – istaknuo je, dodavši kako većina izgrađenih cesta, kojih je do sada u BiH izgrađeno jako malo, već nakon nekoliko godina počinju propadati, a glavni razlog za to Lindov vidi u skraćivanju procedura i nepoštivanju standarda izgradnje i održavanja.

Između ostalog, podsjeća na činjenicu da Bosna i Hercegovina jedina ima dvije akcize na gorivo namijenjeno izgradnji autocesta, te da građani BiH izdvajaju ogromna sredstva za izgradnju i održavanje cesta.

– Zbog toga je nemoguće da se barem glavne prometnice ne bi adekvatno sanirale i zaštitile od propadanja – ističe Fenin sugovornik.

Navodi i da, za razliku od loše cestovne infrastrukture, kamere za brzinu rade učinkovito, napominjući da će one vjerojatno biti postavljene na gotovo svakom kilometru.

– Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje po 15 kamera, radi odlično, dok naše ceste propadaju. Čini se da je prioritet punjenje proračuna, a ne sigurnost i kvaliteta infrastrukture. Ne znam kako itko očekuje napredak ako gospodarstvo, iako svima važno, nije dovoljno u fokusu. Bez razvijenog gospodarstva nema stabilnog punjenja proračuna – zaključio je Lindov.