<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>istraživanje &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<atom:link href="https://exyuvijesti.com/tag/istrazivanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<description>nezavisni informativni portal</description>
	<lastBuildDate>Thu, 30 Jul 2026 10:27:33 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png</url>
	<title>istraživanje &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Više od 60 posto građana smatra da žive lošije nego prije pet godina, njih 75 posto smatra da FBiH ide u lošem smjeru</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/vise-od-60-posto-gradana-smatra-da-zive-losije-nego-prije-pet-godina-njih-75-posto-smatra-da-fbih-ide-u-losem-smjeru/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/vise-od-60-posto-gradana-smatra-da-zive-losije-nego-prije-pet-godina-njih-75-posto-smatra-da-fbih-ide-u-losem-smjeru/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 30 Jul 2026 10:27:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[EX YU]]></category>
		<category><![CDATA[#Koalicija Pod lupom]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/vise-od-60-posto-gradana-smatra-da-zive-losije-nego-prije-pet-godina-njih-75-posto-smatra-da-fbih-ide-u-losem-smjeru/</guid>

					<description><![CDATA[Skoro polovina građana Bosne i Hercegovine, njih 40,6 posto, ozbiljno je razmišljalo o odlasku iz zemlje, dok 63,5 posto smatra da danas živi lošije nego prije pet godina, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja koje je predstavila Koalicija za slobodne i poštene izbore &#8220;Pod lupom&#8221;. Među mladima 62,1 posto ispitanika ozbiljno razmišlja o odlasku, dok je [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Skoro polovina građana Bosne i Hercegovine, njih 40,6 posto, ozbiljno je razmišljalo o odlasku iz zemlje, dok 63,5 posto smatra da danas živi lošije nego prije pet godina, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja koje je predstavila Koalicija za slobodne i poštene izbore &#8220;Pod lupom&#8221;.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Među mladima 62,1 posto ispitanika ozbiljno razmišlja o odlasku, dok je 7,2 posto starijih građana ovaj odgovor.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">PR menadžer Koalicije &#8220;Pod lupom&#8221; Hasan Kamenjaković kazao je da generacijski jaz ukazuje na gubitak perspektive među mladima i predstavlja ozbiljan rizik za dugoročni društveni i ekonomski razvoj zemlje.</div>
</div>
<div></div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Rezultati istraživanja pokazuju da građani kao najveće probleme u BiH izdvajaju kriminal i korupciju, što je navelo 30,2 posto ispitanika, loše stanje u gospodarstvu 16,8 posto, te nepovoljnu političku situaciju 14,9 posto.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Među problemima su navedeni niski iznosi plaća i mirovina, nezaposlenost, inflacija, odlazak stanovništva, stanje zdravstvenog sustava, nacionalizam, nepotizam, neučinkovitost institucija, loša infrastruktura i obrazovni sustav.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kada je riječ o najvažnijim aspektima za svakodnevni život, građani na prvo mjesto stavljaju zdravstveni sustav s 26,2 posto, zatim plaće i mirovine s 22,5 posto te sigurnost s 19,8 posto.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kamenjaković je naveo da je prije dvije godine najveći prioritet građana bilo poboljšanje ekonomske situacije, dok je sada na prvom mjestu zdravstveni sustav.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje je također ukazalo na daljnji pad povjerenja u institucije i druge društvene aktere. Gotovo trećina ispitanika, njih 29,7 posto, izjavila je da ne vjeruje nikome.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Povjerenje u obitelj palo je s 24,7 posto u 2024. na 8,5 posto u 2026., dok je 6,5 posto navelo policiju kao aktera kojem vjeruju, a 3,3 posto zdravstveni sustav.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Projekt menadžer Koalicije &#8220;Pod lupom&#8221; Dario Jovanović kazao je da je evidentan pad povjerenja građana u sve institucije vlasti u Bosni i Hercegovini.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na pitanje za čije interese vlast najviše radi, 25,4 posto ispitanika odgovorilo je da vlast ne čini ništa, dok 20,9 posto smatra da radi isključivo u vlastitom interesu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Građani su rad državnih institucija u prosjeku ocijenili jedva prolaznom dvojkom, a rezultati su deset do 30 posto lošiji nego u istraživanju iz 2024. godine.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Najveću prosječnu ocjenu, 2,45, dobili su gradonačelnici i načelnici, iako je i ona pala u odnosu na ocjenu od prije dvije godine 3,10.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Više od dvije trećine građana smatra da se Bosna i Hercegovina kreće u pogrešnom smjeru. Ovakav stav dijeli 75 posto ispitanika u Federaciji Bosne i Hercegovine i 60 posto u Republici Srpskoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istodobno, gotovo sedam od deset građana smatra da BiH treba postati članica Europske unije. Članstvo podržava 77,65 posto ispitanika u Federaciji BiH i 52,79 posto u Republici Srpskoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ulazak BiH u NATO podržava ukupno 57,1 posto ispitanika, uz velike razlike među entitetima. Članstvo podržava 83 posto ispitanika u Federaciji Bosne i Hercegovine i 17 posto u Republici Srpskoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jovanović je ocijenio da potpora europskim i međunarodnim integracijama predstavlja jedan od rijetkih stabilnih i pozitivnih trendova koji bi mogli biti temelj za širi društveni konsenzus i buduće reforme.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje je naručila Koalicija za slobodne i poštene izbore &#8220;Pod lupom&#8221;, platitelj Centar civilnih inicijativa Koalicije &#8220;Pod lupom&#8221;, a provela Agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja Metrix iz Banja Luke.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Telefonsko istraživanje provedeno je od 14. do 25. svibnja 2026. godine na uzorku od 1000 punoljetnih osoba iz Bosne i Hercegovine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Margina statističke pogreške je plus ili minus 3,1 posto, s razinom pouzdanosti od 95 posto. Rezultati telefonske ankete ne predstavljaju se kao mišljenje određene društvene skupine.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/vise-od-60-posto-gradana-smatra-da-zive-losije-nego-prije-pet-godina-njih-75-posto-smatra-da-fbih-ide-u-losem-smjeru/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/629549/conversions/0e7fafb77e4b189ce3b0e17c1238280a-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Najmanje četvrtina zaposlenih u Bosni i Hercegovini povišicu bi zamijenila za više godišnjih odmora, od kojih je gotovo polovica na raspolaganju šefovima tijekom godine</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/najmanje-cetvrtina-zaposlenih-u-bosni-i-hercegovini-povisicu-bi-zamijenila-za-vise-godisnjih-odmora-od-kojih-je-gotovo-polovica-na-raspolaganju-sefovima-tijekom-godine/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/najmanje-cetvrtina-zaposlenih-u-bosni-i-hercegovini-povisicu-bi-zamijenila-za-vise-godisnjih-odmora-od-kojih-je-gotovo-polovica-na-raspolaganju-sefovima-tijekom-godine/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 11 Jul 2026 06:23:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[EX YU]]></category>
		<category><![CDATA[#godišnjiodmor]]></category>
		<category><![CDATA[#radnici u Bosni i Hercegovini]]></category>
		<category><![CDATA[#zapošljavanje]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/najmanje-cetvrtina-zaposlenih-u-bosni-i-hercegovini-povisicu-bi-zamijenila-za-vise-godisnjih-odmora-od-kojih-je-gotovo-polovica-na-raspolaganju-sefovima-tijekom-godine/</guid>

					<description><![CDATA[Zaposleni u BiH u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi htjeli skoro 30 dana ili osam dana više. Pritom više od polovice očekuje regres, a svaki četvrti bi dio povišice bio spreman zamijeniti za dodatne slobodne dane. Ovo su neki od rezultata regionalnog istraživanja koje je provela Alma Career grupa u sklopu koje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zaposleni u BiH u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi htjeli skoro 30 dana ili osam dana više. Pritom više od polovice očekuje regres, a svaki četvrti bi dio povišice bio spreman zamijeniti za dodatne slobodne dane.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovo su neki od rezultata regionalnog istraživanja koje je provela Alma Career grupa u sklopu koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji. </div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Posao ne prestaje ni na godišnjem odmoru</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">– Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za mnoge uposlenike u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni za vrijeme godišnjeg odmora. Čak 42 posto ispitanika navodi da su uvijek ili često na raspolaganju nadređenima, dok većina smatra da broj dana godišnjeg odmora koji trenutno imaju nije dovoljan &#8211; ističu iz bh. portal Mojposao.ba.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Samo 30 posto ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi više. Dodatnih 12 posto smatra da sadašnji broj dana godišnjeg odmora nije adekvatan jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; S godinama se povećava i potreba za dužim odmorom. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od 30 do 45 godina 29,5, dok zaposlenici stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora &#8211; navedeno je.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Broj dana godišnjeg odmora u Bosni i Hercegovini značajno varira ovisno o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca. Zaposlenici u malim poduzećima i ustanovama u prosjeku imaju 19,3 dana godišnjeg odmora, dok je u srednjim organizacijama taj prosjek 22,2, a u velikim organizacijama 22,6 dana.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Jaz između javnog i privatnog sektora</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Još su izraženije razlike primjetne prema vrsti vlasništva. Zaposleni u državnim tvrtkama i ustanovama u prosjeku imaju 24,1 dan godišnjeg odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnicima 20,5 dana.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Podaci ukazuju na jasan jaz u naknadama: zaposleni u državnom sektoru i tvrtkama u stranom vlasništvu su u povoljnijem položaju od zaposlenika domaćih privatnih poslodavaca – ističe Mojposao.ba.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Koliko dodatni slobodni dani imaju vrijednost za zaposlenike govori i podatak da bi 25 posto ispitanika u BiH bilo spremno povišicu zamijeniti za više dana godišnjeg odmora. Još 43 posto razmislilo bi o takvoj odluci ovisno o visini povišice, dok 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; U Bosni i Hercegovini je najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uvjeta prihvatili više godišnjih odmora umjesto povišice. U Hrvatskoj ih je 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto. Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme za zaposlenike više nije samo zakonsko pravo, već korist koja može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika – navode iz Mojposao.ba.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u Bosni i Hercegovini ne znači potpuni prekid komunikacije s poslom. Za vrijeme godišnjeg odmora nadređenima je uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Rezultati pokazuju da se značajan broj zaposlenika ne uspijeva u potpunosti odmoriti od posla niti tijekom godišnjeg odmora, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>I regresiju</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Povratak ove godine očekuje 53 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini, dok ga ne očekuje 48 posto. Među onima koji računaju na ovu naknadu najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Vjerojatnost plaćanja značajno raste s veličinom poduzeća.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Rezultati istraživanja šalju jasnu poruku poslodavcima: dodatni dani godišnjeg odmora, mogućnost potpunog odvajanja od poslovnih obveza i sigurnija isplata regresa prednosti su koje zaposlenici sve više prepoznaju i cijene. Najveći prostor za napredak postoji u malim i domaćim privatnim poduzećima, gdje je broj dana godišnjeg odmora i očekivanja regresa najmanji &#8211; zaključak je prošlog mjeseca provedenog istraživanja.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/najmanje-cetvrtina-zaposlenih-u-bosni-i-hercegovini-povisicu-bi-zamijenila-za-vise-godisnjih-odmora-od-kojih-je-gotovo-polovica-na-raspolaganju-sefovima-tijekom-godine/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/622764/conversions/radnici,-vru%C4%87ina-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Znanstvenici su razvili novi biološki sat koji pokazuje koliko brzo organizam stari</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/znanstvenici-su-razvili-novi-bioloski-sat-koji-pokazuje-koliko-brzo-organizam-stari/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/znanstvenici-su-razvili-novi-bioloski-sat-koji-pokazuje-koliko-brzo-organizam-stari/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Jun 2026 07:19:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#geni]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[starenje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/znanstvenici-su-razvili-novi-bioloski-sat-koji-pokazuje-koliko-brzo-organizam-stari/</guid>

					<description><![CDATA[Znanstvenici su razvili novi biološki sat temeljen na aktivnosti gena koji točno procjenjuje biološku dob i rizik od smrtnosti te otkriva pokazatelje kroničnih bolesti. Iako ovaj alat ne može točno predvidjeti kada će netko umrijeti, pokazao se vrlo uspješnim u procjeni u kojoj se fazi života nalazi osoba ili životinja, kaže Znanstvena uzbuna. Prema istraživačkom [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znanstvenici su razvili novi biološki sat temeljen na aktivnosti gena koji točno procjenjuje biološku dob i rizik od smrtnosti te otkriva pokazatelje kroničnih bolesti. Iako ovaj alat ne može točno predvidjeti kada će netko umrijeti, pokazao se vrlo uspješnim u procjeni u kojoj se fazi života nalazi osoba ili životinja, kaže <a href="https://www.sciencealert.com/a-new-biological-clock-could-predict-when-youll-probably-die">Znanstvena uzbuna</a>.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema istraživačkom timu, algoritam temeljen na biomarkerima bit će koristan za analizu stopa biološkog starenja kod različitih vrsta, uključujući ljude, te za razumijevanje kada se proces ubrzava ili usporava.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Novi pristup mjerenju starenja</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Trenutačni alati za procjenu biološkog starenja, takozvani epigenetski satovi, prate kemijske oznake na DNK koje se nakupljaju s godinama, ali nisu uvijek potpuno pouzdani. Novi sat je transkriptomičan, što znači da analizira molekule RNA koje nose genetske upute za stvaranje proteina.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na taj se način utvrđuje koji su geni aktivni, a koji neaktivni, a kako se njihova aktivnost mijenja tijekom godina, ti podaci mogu poslužiti kao pokazatelj procesa starenja.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Istraživanje četiri vrste sisavaca</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedna od ključnih inovacija ovog istraživanja je činjenica da su znanstvenici prikupili velik skup podataka za četiri vrste &#8211; miševe, štakore, makakije i ljude &#8211; te usporedili procese starenja kod životinja i različitih dijelova tijela.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Starenje i vanjski utjecaji utječu na zdravlje i smrtnost, ali osnovni molekularni mehanizmi tih procesa još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni &#8211; navode istraživači u svom radu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Razvili smo transkriptomske satove za kronološku dob i rizik od smrtnosti za više vrsta i tkiva, na temelju više od 11.000 uzoraka četiriju vrsta sisavaca. Time smo odgovorili na potrebu za biomarkerima starenja koji se mogu primijeniti na različite organe i vrste, a ujedno odražavaju zdravstveno stanje organizma &#8211; navodi se.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Što geni otkrivaju o starenju?</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživački tim otkrio je da su geni povezani sa zdravom diobom stanica i zacjeljivanjem rana pokazatelji sporijeg molekularnog starenja. S druge strane, geni povezani sa staničnim odumiranjem i upalnim procesima ukazuju na brže starenje i veću biološku starost.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novi molekularni sat, prilagođen ovim nalazima, pokazao se vrlo točnim u procjeni sporijeg ili ubrzanog biološkog starenja, kao i rizika od smrtnosti. U uzorcima ljudske krvi procijenio je rizik smrtnosti jednako uspješno kao i najbolji postojeći epigenetski satovi.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Osim toga, identificirao je poznate čimbenike koji pridonose starenju, poput kroničnih bolesti, u životinjskim modelima i uzorcima tkiva ljudskih pacijenata.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Iznenađujuća sličnost između vrsta</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znanstvenike je iznenadila činjenica da su genetski pokazatelji starenja vrlo slični kod sve četiri promatrane vrste. Ta je dosljednost također potvrđena u različitim vrstama stanica, uključujući mišićne i krvne stanice.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Isti geni povezani su sa starenjem, primjerice, u jetri i srcu štakora i ljudi &#8211; rekao je za Scientific American glavni autor studije, bioinformatičar Alexander Tyshkovskiy s Harvard Medical School.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Iako stanice imaju potpuno različite funkcije i podrijetlo, još uvijek dijele iste biomarkere povezane sa starenjem &#8211; rekao je.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Uzrok, posljedica ili prilagodba?</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ove zajedničke značajke sugeriraju da biomarkeri mogu predstavljati stvarne pokazatelje starenja, iako još nije jasno doprinose li samom procesu starenja ili su njegova posljedica.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Odavno je poznato da se s godinama povećava aktivnost gena koji štite stanice od stresa i reagiraju na njega, što više ukazuje na prilagodbu nego na uzrok starenja &#8211; napisao je u komentaru studije molekularni biolog João Pedro de Magalhães sa Sveučilišta u Birminghamu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Zbog toga ostaje nejasno pokreću li transkriptomski indikatori starenje, nastaju li kao njegova posljedica ili predstavljaju kompenzacijske mehanizme &#8211; rekao je.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Moguća primjena novog alata</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako ne možemo izravno utjecati na većinu procesa starenja, određeni čimbenici poput prehrane, bolesti ili zagađenja mogu ubrzati ili usporiti naše biološke satove. Novi analitički alat mogao bi biti osobito koristan za ispitivanje učinaka različitih intervencija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Moglo bi se koristiti za praćenje kako promjene u životnim navikama ili lijekovi utječu na biološko starenje, bez potrebe za dugotrajnim kliničkim ispitivanjima. No, važno je naglasiti da se radi o alatu za procjenu koji u mnogim slučajevima ne bi zamijenio klasično testiranje, već bi služio za ranu procjenu učinaka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znanstvenike čeka još puno posla na razvoju ove tehnike, uključujući dodatna testiranja na raznolikijim ljudskim populacijama i preciznije definiranje mjerenja starenja. Ipak, čini se da bi ovo moglo postati važan alat u istraživanju procesa starenja.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživači vjeruju da su otkrili zajedničke obrasce biološkog starenja u različitim vrstama i tkivima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ova studija otkriva očuvane obrasce i modularnu arhitekturu regulacije mortaliteta, pružajući okvir za kvantificiranje i ciljanje starenja staničnih podsustava u različitim vrstama i tkivima &#8211; zaključuju autori rada objavljenog u časopisu Nature.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/znanstvenici-su-razvili-novi-bioloski-sat-koji-pokazuje-koliko-brzo-organizam-stari/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/607819/conversions/gen-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Slučaj Vijadukt: Fantomska tvrtka iz Portoroža iz BiH izvukla 110 milijuna KM, na čijem su računu završili?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/slucaj-vijadukt-fantomska-tvrtka-iz-portoroza-iz-bih-izvukla-110-milijuna-km-na-cijem-su-racunu-zavrsili/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/slucaj-vijadukt-fantomska-tvrtka-iz-portoroza-iz-bih-izvukla-110-milijuna-km-na-cijem-su-racunu-zavrsili/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 May 2026 16:28:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[EX YU]]></category>
		<category><![CDATA[#Primož Cirman]]></category>
		<category><![CDATA[#vijadukt]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/slucaj-vijadukt-fantomska-tvrtka-iz-portoroza-iz-bih-izvukla-110-milijuna-km-na-cijem-su-racunu-zavrsili/</guid>

					<description><![CDATA[Kako je slučaj Viadukt razotkrio organizirani financijski inženjering u kojem je fiktivna slovenska tvrtka, bez ikakvih tehničkih i ekonomskih kapaciteta, poslužila kao paravan za legalizirano izvlačenje 110 milijuna KM iz proračuna Bosne i Hercegovine? Bosna i Hercegovina je prošle godine iz proračuna morala isplatiti 110 milijuna KM slovenskoj tvrtki Viaduct na ime odštete utvrđene kroz [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kako je slučaj Viadukt razotkrio organizirani financijski inženjering u kojem je fiktivna slovenska tvrtka, bez ikakvih tehničkih i ekonomskih kapaciteta, poslužila kao paravan za legalizirano izvlačenje 110 milijuna KM iz proračuna Bosne i Hercegovine?</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Bosna i Hercegovina je prošle godine iz proračuna morala isplatiti 110 milijuna KM slovenskoj tvrtki Viaduct na ime odštete utvrđene kroz arbitražni postupak koji je ova tvrtka pokrenula protiv Bosne i Hercegovine. </div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Podsjetimo, cijeli spor nastao je nakon što je Vlada RS raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sustava na Vrbasu, pa je slovenska strana pokrenula arbitražni postupak za naknadu štete.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dobili su spor, Vlada RS je Vijaduktu trebala isplatiti blizu 90 milijuna KM odštete. Istovremeno, Vlada RS-a se sporazumom s Vijećem ministara BiH iz 2017. godine obvezala bezuvjetno ispunjavati svoje obveze, te preuzeti troškove arbitraže i isplatiti odštetu.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ona to nije učinila. Ignorisali su ranije apele Vijeća ministara BiH na ovaj sporazum. Nakon što je BiH konačno iz proračuna isplatila cijeli dug Viaductu, tvrtka je prodana za samo milijun eura vlasniku koji je jedan od najvećih poreznih dužnika u Sloveniji.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Gdje su milioni iz Bosne i Hercegovine?</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">O pozadini cijelog slučaja, mogućim skrivenim interesima i pitanjima na koja još nema odgovora, navodnoj umiješanosti Milorada Dodika i njegovog sina Igora Dodika, za Faktor govori Primož Cirman, ugledni slovenski istraživački novinar i urednik portala Necenzurirano.si, koji je istraživao ovu aferu i došao do zanimljivih informacija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Cirman je rekao da 56 milijuna eura iz BiH nije otišlo na račun Viaducta, nego na neki američki račun, te da se iz bilanci ove tvrtke vidi da je na njihov račun stiglo, možda, četiri ili pet milijuna eura, a sve ostalo je otišlo na neke račune u drugim državama.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Gdje je na kraju završio novac, ne možemo znati, to je pitanje za istražne organe u Sloveniji, ali i u BiH &#8211; rekao je Cirman.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Kako je tvrtka bez rejtinga i novca dobila koncesiju</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ističe da je pitanje svih pitanja kako je Viaduct uopće mogao dobiti taj ugovor s RS-om, odnosno BiH, jer oni nisu imali nikakvog posla, a imali su neke minimalne prihode.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"> &#8211; Daleko od toga da je to bila tvrtka koja je bila sposobna izvesti takav posao koji košta blizu 156 milijuna eura. U proteklih desetak godina imali ste veliki broj primjera firmi koje su htjele imati koncesiju za vodu u BiH i nisu je mogle dobiti, a išlo im je dobro, a Viadukt se pojavi odjednom, dobije taj posao niotkuda i mislim da je to bio početak te priče koja ima mnogo više pitanja nego odgovora. A drugo važno pitanje je zašto je koncesija raskinuta nakon devet godina – objašnjava Cirman.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dodaje da je razlog očit jer su neki dobili informaciju da Viadukt nije u stanju bez problema izvesti ovaj projekt. Bilo je to 2013. godine, a ni 2004. ili 2005., kada je dobio koncesiju, nije uspio realizirati projekt.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Zbog firme koja nije bila u stanju provesti proces porezni obveznici u BiH izgubili su ogroman novac i platili 56 milijuna eura nekim ljudima za koje ni ne znaju tko su &#8211; kazao je Cirman.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Gdje je obitelj Dodik i vlast u RS?</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na pitanje kako su Milorad Dodik i vlast u RS-u upleteni u ovu “prevaru decenije”, o čemu se dugo spekuliralo, a što je pokazalo istraživanje njegovog portala, Cirman ističe da su pronašli dvije poveznice, koje, kako je istaknuo, nisu dokaz, ali jesu indicije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Prva verzija bio je slovenski odvjetnik i stečajni upravitelj Damjan Belić, koji je bio na nekim razgovorima u vezi s tvrtkom Viadukt, doznajemo iz provjerenih izvora. Radio je u ime te tvrtke i na nekim se sastancima predstavljao kao njihov predstavnik, a prije 18 godina bio je vlasnik zaštitarske tvrtke iz Bijeljine koja je bila povezana s najužim krugom Milorada Dodika.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Još jedna poveznica je da je sjedište Viaducta u Portorožu, to je slovenska obala koja nije jako duga, duga je 43 kilometra, malo je duža od bosanske obale, ali zapravo u toj maloj regiji postoji nekoliko kuća, a nekada je čak bilo i nekoliko jahti koje su bile u vlasništvu ljudi iz kruga Milorada Dodika, odnosno koji su bili vrlo bliski suradnici njegovog sina Igora Dodika &#8211; rekao je Cirman.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Novac legalno uzet, država izgubljena</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kaže da je novac koji je dala BiH otišao u nepovrat i da je uzet na potpuno legalan način, kroz neke sudske sporove koje je država izgubila. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"> – Ali problem je što je dovelo do tog sudskog spora, što se radilo prije i što se sada događa. Imate tvrtku koja dobije spor i ne dobije 56 milijuna eura na svoj račun, nego na račun negdje u SAD-u, a kada se ta transakcija izvrši, tako tvrtka mijenja vlasnika, a vlasnik postaje netko tko se profesionalno bavi gašenjem tvrtki &#8211; rekao je Cirman.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ističe kako smatra da je ta slovenska tvrtka bila &#8220;paravan&#8221; za neke druge igrače. Ističe da je pitanje je li novac ikada bio u Sloveniji i sve ostalo, tko su financijeri, kako je Viaduct proveo arbitražu, veliki je to novac, netko je to sve morao platiti, a Viaduct to nije mogao. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"> &#8211; Moramo otkriti tko je sve to mogao platiti i tko je imao interesa i tko je mogao voditi ovaj spor. Viaduct je s tim novcem morao procvjetati i tvrtku su prodali čovjeku koji je jedan od najvećih poreznih dužnika u Sloveniji, a njegove tvrtke slovenskoj Poreznoj upravi duguju nekoliko milijuna kuna. Tužitelji u Sloveniji i BiH trebali bi otkriti gdje su nestali milijuni &#8211; rekao je Cirman.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/slucaj-vijadukt-fantomska-tvrtka-iz-portoroza-iz-bih-izvukla-110-milijuna-km-na-cijem-su-racunu-zavrsili/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/604507/conversions/viaduct-dodik-cirman-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Rak u BiH godišnje odnese 8600 života, koliko je potrebno da se to smanji</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/rak-u-bih-godisnje-odnese-8600-zivota-koliko-je-potrebno-da-se-to-smanji/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/rak-u-bih-godisnje-odnese-8600-zivota-koliko-je-potrebno-da-se-to-smanji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 18 May 2026 17:38:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[EX YU]]></category>
		<category><![CDATA[#Ministarstvo civilnih poslova BiH]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/rak-u-bih-godisnje-odnese-8600-zivota-koliko-je-potrebno-da-se-to-smanji/</guid>

					<description><![CDATA[Svake godine u Bosni i Hercegovini se zabilježi oko 14.000 novih slučajeva raka i oko 8.600 smrtnih slučajeva. Mnogi oblici raka otkrivaju se kasno, kada je liječenje teže i postotak preživljavanja niži, unatoč činjenici da se značajan broj slučajeva može spriječiti ili uspješno liječiti zahvaljujući ranom otkrivanju i probiru. Priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Svake godine u Bosni i Hercegovini se zabilježi oko 14.000 novih slučajeva raka i oko 8.600 smrtnih slučajeva. Mnogi oblici raka otkrivaju se kasno, kada je liječenje teže i postotak preživljavanja niži, unatoč činjenici da se značajan broj slučajeva može spriječiti ili uspješno liječiti zahvaljujući ranom otkrivanju i probiru. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH nakon što su predstavljeni rezultati prvog sveobuhvatnog istraživanja prevencije raka u Bosni i Hercegovini. </div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ističu kako rak predstavlja jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova u našoj zemlji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Istraživanje predstavlja najcjelovitiju ocjenu prevencije raka grlića maternice, dojke, debelog crijeva i prostate u Bosni i Hercegovini i nudi operativni putokaz za uspostavu organiziranih programa probira u skladu sa standardima Europske unije &#8211; navode iz Ministarstva.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje je provedeno u sklopu zajedničkog projekta EU i UN-a. Europska unija financira ga s 900.000 eura, a UN sa 100.000 dolara.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na temelju njegovih rezultata, EU će izdvojiti dodatnih 11,5 milijuna eura za sveobuhvatni program prevencije raka, koji će podržati uspostavu organiziranog sustava probira širom Bosne i Hercegovine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ovo istraživanje predstavlja važan korak za Bosnu i Hercegovinu. Po prvi put imamo zajedničku i sveobuhvatnu osnovu za bolje planiranje prevencije, ranog otkrivanja i kontrole četiri vrste raka. Naš cilj je jasan: da rezultati ovog istraživanja postanu temelj konkretnih politika, održivih preventivnih programa i boljih ishoda liječenja pacijenata. BiH treba sustav koji neće čekati – kazala je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje pokazuje da Bosna i Hercegovina već ima snažnu osnovu za daljnji razvoj: pravne okvire, kliničke kapacitete i temelje za unapređenje populacijskih registara raka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">No niti jedna od četiri vrste raka još uvijek nije obuhvaćena organiziranim programom probira.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Danas se pregledi većinom provode individualno, a ne kroz sustavno organiziran program, a otprilike 70 posto pacijenata ulazi u sustav zdravstvene skrbi tek nakon pojave simptoma.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Sada su potrebne operativne odluke: donošenje preventivnih programa, uspostava posebnih informacijskih sustava koji će sustavno pozivati ​​i pratiti osobe uključene u skrining, dosljedna primjena propisa koji jamče besplatne preventivne usluge i održivo financiranje kako bi programi dugoročno opstali &#8211; navedeno je.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istaknuto je da je probir raka dojke trenutno najrazvijeniji, a mamografija široko dostupna, ali uglavnom oportunističkim pristupom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Probir za rak debelog crijeva još je u ranoj fazi: dijagnostički kapaciteti postoje, ali nedostaju strukturirani programi i sustavi za pozivanje građana. Rano otkrivanje raka prostate temelji se na oportunističkom testiranju PSA, u skladu s europskim pristupom koji procjeni rizika daje prednost nad univerzalnim probirom – zaključuje MCP.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Justine Coulson, predstavnica UNFPA-e u Bosni i Hercegovini, istaknula je da su dokazi sada jasni. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Kod sve četiri vrste raka trošak spašavanja jedne godine života organiziranim probirom predstavlja samo mali dio bruto društvenog proizvoda po stanovniku. Uz kontinuirani politički angažman i daljnja ulaganja u koordinaciju i kvalitetu, zahvaljujući ranom otkrivanju bolesti mogu se spasiti tisuće života, što je cilj koji je potpuno ostvariv &#8211; rekla je. </div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/rak-u-bih-godisnje-odnese-8600-zivota-koliko-je-potrebno-da-se-to-smanji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/599861/conversions/konferencija-karcinom-mcp-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Novinari tajno razgovarali s prodavačima: Kineska droga na klik, opasnost sakrivena iza oglasa u BiH i susjedstvu</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/novinari-tajno-razgovarali-s-prodavacima-kineska-droga-na-klik-opasnost-sakrivena-iza-oglasa-u-bih-i-susjedstvu/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/novinari-tajno-razgovarali-s-prodavacima-kineska-droga-na-klik-opasnost-sakrivena-iza-oglasa-u-bih-i-susjedstvu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 21 Apr 2026 09:49:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[CRNA HRONIKA]]></category>
		<category><![CDATA[#droga]]></category>
		<category><![CDATA[#oglasi]]></category>
		<category><![CDATA[#prodaja droge]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/novinari-tajno-razgovarali-s-prodavacima-kineska-droga-na-klik-opasnost-sakrivena-iza-oglasa-u-bih-i-susjedstvu/</guid>

					<description><![CDATA[Novinari Detektora sedmicama su, pod krinkom, razgovarali s prodavačima sintetičkih droga koje se povezuju s Kinom. Ovi razgovori otkrili su kako i na koji način se ove ilegalne supstance, od kojih su neke i u najmanjim količinama smrtonosne, oglašavaju i stižu na Balkan legalnim kanalima distribucije. &#8220;Mi šaljemo iz Španije i možemo poslati u Bosnu [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novinari <a href="https://detektor.ba/2026/04/21/kineska-droga-na-klik-opasnost-sakrivena-iza-oglasa-u-bih-srbiji-hrvatskoj-i-crnoj-gori/">Detektora</a> sedmicama su, pod krinkom, razgovarali s prodavačima sintetičkih droga koje se povezuju s Kinom. Ovi razgovori otkrili su kako i na koji način se ove ilegalne supstance, od kojih su neke i u najmanjim količinama smrtonosne, oglašavaju i stižu na Balkan legalnim kanalima distribucije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8220;Mi šaljemo iz Španije i možemo poslati u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju… U roku od tri četiri dana… Ovo su ilegalne transakcije… Moramo da zaštitimo naše kupce…&#8221;.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovo su samo neki od odgovora prodavača koje su novinari Detektora dobili tokom višesedmičnog istraživanja lanaca prodaje sintetičke droge nitazen na Zapadnom Balkanu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zapadne agencije su navele da se većina nitazena zaplijenjenih u Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu može pratiti do laboratorija u Kini, a neke od kompanija u toj zemlji predmet su optužnica u SAD-u.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novinari Detektora pronašli su na internetu na desetke oglasa u kojima se nitazen nudi na prodaju. Predstavljajući se kao zainteresovani kupac pod imenom Boro M. i komunicirajući nekoliko nedjelja s prodavačima, online trag je novinare odveo do Kine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Komunikacija sa svim prodavcima nitazena prekidana je iz etičkih razloga kada se od novinara koji su se lažno predstavili očekivalo da finaliziraju porudžbinu o kojoj su se raspitivali.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ruggero Scaturro, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), upozorio je za Detektor da evropsko iskustvo više nije hipotetičko, te da je od 2019. godine najmanje 21 zemlja prijavila pojavu nitazena.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Zapljene su brzo porasle, a detekcija nitazena u prahu utrostručila se na 10 kilograma u 2023. Također su povezani sa klasterima predoziranja i smrtnim slučajevima, posebno tamo gdje se prodaju kao lažni oksikodon, benzodiazepini ili čak heroin &#8211; navodi Scaturro.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>Oglasi</div>
<div class="whitespace-nowrap">FOTO: <!-- -->Detektor<!-- --> </div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Unutar oglasa</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema podacima nacionalnih i međunarodnih agencija za suzbijanje trgovine drogama u Velikoj Britaniji, Evropskoj uniji i Sjevernoj Americi, nitazen je do sada uzrokovao stotine smrtnih slučajeva u ovim regijama.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ova sintetička droga je do 40 puta snažnija od fentanila i do 500 puta snažnija od heroina.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analizirajući gotovo trideset oglasa koji se odnose na BiH, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, novinari Detektora otkrili su kako je ova opasna vrsta opijata dostupna kroz legalne internet oglašivače, kako oni koji se predstavljaju kao prodavci takve droge slobodno komuniciraju sa kupcima nudeći im dostavu i redovnim poštanskim kanalima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U oglasima se, pored drugih opijata, najčešće nude i protonitazen, isotonitazen i metonitazen, što su podvrste nitazena koje se razlikuju u jačini.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nazivi droga u oglasima koje je Detektor analizirao najčešće su ispisani jarkim crvenim i žutim slovima na reklamnom flajeru. Praćeni su fotografijama mladih djevojaka iz Azije, nalijepljenih uz fotografije praškastih materija različitih boja i u različitim pakovanjima. Ovakvi oglasi, ispisani na bosanskom, hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, navode da garantuju brzu dostavu &#8220;robe&#8221; i diskretnost.</div>
</div>
<div>
<div class="w-full">
<div class=" mx-auto pr-4 lg:pr-0 w-full">
<div></div>
</div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U jednom od oglasa na stranici malioglasi.rs, korisnik &#8220;adking&#8221;, sa historijom oglašavanja više od 4.000 različitih usluga i predmeta, od kultivatora i mreža za fudbalske golove, preko kuće u Trebinju, ponudio je i nitazen.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Oglas nudi kontakt-telefon za komunikaciju putem WhatsAppa, Telegram kanal pod nazivom @DHlabo i kod za komuniciranje putem Threeme, ultra-sigurne švicarske aplikacije za dopisivanje, koja ne zahtijeva broj telefona ili e-mail za registraciju.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Koristeći lažni broj i identitet, novinari Detektora stupili su putem WhatsAppa u kontakt sa osobom koja se krije iza oglasa, interesujući se za kupovinu nitazena.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Da, šaljemo u Evropu. Mi šaljemo iz Španije &#8211; odgovorio je prodavač nakon što je potvrdio da prodaje nitazene.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na pitanje da li bi takav proizvod mogao poslati na Balkan, recimo u BiH ili Srbiju, prodavač je odgovorio potvrdno uz, link online prodavaonice u kojoj je protonitazen izlistan uz kristalni metamfetamin, heroin, tramadol.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Cijena za protonitazen je 105 eura za deset grama. Moguće ga je kupiti u kvantitetima od 25, 50, 100, 250 i 500 grama, te jednog kilograma koji košta 2.220 eura.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U opisu proizvoda se čak i navodi da proizvod nosi smrtonosne rizike, jer je do 200 puta snažniji od morfijuma. Dodaje se kako može izazvati respiratornu depresiju koja mozak tjera da &#8220;zaboravi&#8221; disati, otpornost na lijekove protiv predoziranja, ukočenost mišića grudnog koša, te ovisnost i visok rizik od oštećenja mozga.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prodavač je bio uporan u prodaji tokom komunikacije s novinarima Detektora.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Najčešće koristimo FedEx i DHL. Iz Španije u BiH može stići za maksimalno tri do četiri dana &#8211; bio je njegov odgovor na pitanja o načinu slanja paketa.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>Dio prepiske</div>
<div class="whitespace-nowrap">FOTO: <!-- -->Detektor<!-- --> </div>
</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>Dio prepiske</div>
<div class="whitespace-nowrap">FOTO: <!-- -->Detektor<!-- --> </div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kako je tvrdio, i ranije je slao takve pakete u BiH, te je siguran da može dostaviti protonitazen. Ipak, nepovjerljiv je nakon pitanja da obezbijedi dokaze.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ovo je ilegalna transakcija i naši kupci vjeruju nam da ćemo uvijek čuvati njihove kontakte kao povjerljive. Nije važno koliko naručujete. Moramo da zaštitimo naše kupce. Možete biti policija, ne znamo &#8211; dodao je.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nakon uvjeravanja, stigla je poruka da &#8220;shvata našu zabrinutost&#8221; i dostavlja dokument o dostavi jednog od paketa iz njegovog sjedišta u BiH. Detektor nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost dokumenta, slikanog telefonom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U njemu se tvrdi kako je korisnik DH Research Labo poslao paket, putem brze pošte DHL, na adresu Homoljska Ćuprija, Zeničko-dobojski kanton.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kako se tvrdi, paket čija je težina iznosila 89 grama je u BiH dostavljen avionom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prodavac koji je za sebe tvrdio da je iz Španije, što Detektor također nije mogao potvrditi, rekao je novinarima da su njegove cijene dobre i kako će ponuditi i popust za narudžbe veće od dva kilograma.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>DHL: Odgovornost na nacionalnim policijama</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iz vodeće njemačke kurirske i logističke kompanije DHL za Detektor su pojasnili da je presretanje ilegalnih supstanci odgovornost carinskih i organa za provođenje zakona.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U pisanom odgovoru su naveli da i sami imaju sisteme provjere i kontrole, te procese osmišljene za sprečavanje zloupotrebe njihovih transportnih mreža, ali da nisu u mogućnosti otkriti na koji način to rade zbog sigurnosnih razloga.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na upit da li su ranije otkrili pošiljke sa nitazenima, niti da li kompanija ima razvijene sisteme za detekciju sintetičkih opijata nisu dali odgovor.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; DHL će nastaviti blisko sarađivati s organima za provođenje zakona i carinskim organima širom svijeta kako bi identificirao, procijenio i odgovorio na promjenjive prijetnje u globalnom lancu snabdijevanja” &#8211; zaključili su iz ove kompanije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iz kompanije FedEx za Detektor su, u pisanom odgovoru, rekli da oni ne toleriraju korištenje njihove mreže u ilegalne svrhe i da zbog toga na snazi imaju snažne sigurnosne procedure i procedure usklađenosti.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; U potpunosti sarađujemo s carinskim i organima za provođenje zakona širom svijeta i ne komentarišemo konkretne pošiljke, sigurnosne mjere ili tekuće istrage &#8211; naveli su iz FedEx-a.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Vlasnik &#8220;malioglasi.rs&#8221;, na kojem &#8220;adking&#8221; oglašava nitazen, novinarima se predstavio kao Andrija. U pisanom odgovoru je kazao da nije primijetio da ovakvi oglasi postoje, niti da ga je iko ranije kontaktirao u vezi s njima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Svi oglasi se provjeravaju i ručno objavljuju od prošle godine, ali u starijoj verziji sajta od prije dvije godine i više, čiji su ostaci još uvijek na sadašnjem sajtu, to nije bilo tako pa je tu bilo svega i svačega objavljenog &#8211; dodao je Andrija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Oglas koji promovira prodaju nitazena iz ovog oglasnika obrisali su nakon Detektorovog upita, kao i nekolicinu sličnih koji su promovirali prodaju opijata.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Slični oglasi povremeno se pokušaju objaviti, što će reći da ta operacija i dalje traje, ali s obzirom da ih sada ručno svaki dan provjeravam, odmah ih brišem &#8211; naveo je Andrija.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>Jedan od oglasa prodavca koji tvrdi da je iz Vlasenice</div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Međunarodni problem bez lokalne svijesti</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Još devet prodavaca ponudilo je zainteresovanom kupcu iza kojeg su bili novinari Detektora svoje usluge uz tvrdnje kako imaju &#8220;odličnu robu&#8221;, te kako nude diskretnu dostavu bilo gdje u svijetu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Većina ih je navela da pakete mogu dostaviti u roku od nekoliko dana. Dva prodavca tvrdili su da dostave vrše iz Evrope, a jedan od njih precizirao je da svoje pakete šalje iz Gruzije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tri prodavca dostavili su navodne dokaze o slanju paketa u Brazil, Veliku Britaniju i Meksiko, tvrdeći da je to dokaz njihove legitimnosti u svijetu prodaje nitazena.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedan od prodavaca, s kojim su novinari komunicirali putem Telegrama, koji je insistirao na prodaji nitazena, rekao je da svoju robu sigurno može poslati u BiH. On je naveo i da plaćanja prima u kriptovalutama.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Minimalna porudžbina je 175 eura. (…) Sa poštarinom to bi ukupno bilo 200 eura &#8211; pojasnio je.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tvrdio je i kako su njegovi paketi stoprocentno nevidljivi i da je nemoguće da ih otkriju policija ili carina.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Brate, mi radimo stopostotno dvostruko vakuumsko zatvaranje i dobiješ ga bez problema &#8211; dodao je i objasnio da je procedura takva da se narudžbina plaća unaprijed.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div class="whitespace-nowrap">FOTO: <!-- -->Detektor<!-- --> </div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nakon duže razmjene poruka, ponudio je i, kao znak povjerenja, uplatu pola novca prije isporuke, a ostatak po preuzimanju paketa.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Njegove poruke prate i fotografije za koje tvrdi da su zadovoljni kupci, koji su već preuzeli svoje pakete.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Njegov oglas, objavljen u maju 2025. godine, novinari su pronašli na oglasnoj mreži &#8220;ASoglas&#8221;.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Vlasnik oglasa na ovom servisu aktivan je od decembra 2024, a objavu u kojoj uz brojne druge opijate prodaje i protonitazen zaveden je u kategoriju &#8220;Satovi&#8221;. Sam korisnik navodi da je iz Rijeke u Hrvatskoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Njegov Telegram nalog otkriva da ova osoba nudi prodaju različitih drugih vrsta opijata, poput gljiva i marihuane. Nekoliko fotografija prikazuje pakete spremne za otpremanje i korisnike koji preuzimaju ove pakete, kao i oružje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na jednoj fotografiji vidljive su i koordinate gdje se tvrdi da je jedan od paketa dostavljen. Novinari Detektora utvrdili su da je riječ o lokaciji u rezidencijalnom naselju u ulici Windsor Cres, nadomak grada Bristol u Velikoj Britaniji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novinari Detektora svim prodavcima na kraju razgovora predstavili su se stvarnim identitetom, a oni koji su odgovorili odbili su razgovor o tržištu nitazena na Zapadnom Balkanu. Neki od njih su za razgovor tražili novac ili da novinari kupe nitazene koje nude. Jedan je naveo da &#8220;on ništa ne dobija tim, osim rizika za sebe i svoj posao&#8221;.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Nakon upita Detektora dodatan oprez</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dejan Spasojević iz &#8220;ASoglasa&#8221; u RS-u za Detektor je rekao kako nisu primijetili da je profil koji je objavljivao ovakav oglas problematičan, te da će odmah po saznanju obrisati i oglas i profil koji ga je oglašavao.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dodao je kako, zbog ovakvih slučajeva, ubuduće planiraju uvesti dodatna ograničenja, kojim bi spriječili objavljivanje oglasa sa spornim artiklima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Nikada nismo podržavali ništa protivzakonito, pa nam je neprijatno što se ovakvi oglasi pojavljuju &#8211; naveo je Spasojević.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Veliki broj oglasa, u kojima prodavci nude nitazene, Detektor je pronašao u Crnoj Gori putem oglasnika &#8220;prodajemkupujem.me&#8221;. Nakon što su ih novinari kontaktirali putem društvene mreže Instagram, ovaj oglasnik obrisao je sve oglase koji su promovirali prodaju nitazena. Neki od oglasa na ovom portalu su obrisani i prije upita Detektora.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Sada vidimo poruku. Brišemo sve ovog momenta &#8211; kratko su odgovorili u privatnoj poruci iz ovog oglasnika, bez pružanja komentara o tome da li su bili ranije svjesni promocije nitazena na njihovim servisima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Puteve nitazena u Evropi ranije su istraživali i novinari međunarodne istraživačke mreže Bellingcat, koji su otkrili da nitazeni porijeklom iz Kine stižu na ovaj kontinent putem legitimnih kurirskih službi.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Connor Plunkett, istraživač Bellingcata koji je radio na ovoj priči za Detektor kaže kako ga je tokom rada najviše pogodilo koliko su prodavači bili smjeli.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ono što smo vidjeli jeste da se ovi prodavači oglašavaju na internetu, na vlastitim web stranicama, društvenim mrežama i legitimnim platformama za e-trgovinu, hvaleći se svojom sposobnošću da sigurno dostavljaju u Evropu &#8211; rekao je Plunkett u pisanom odgovoru.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema nalazima tog istraživanja nitazeni su se, od 2019. godine, pojavili u najmanje 20 evropskih zemalja, otprilike u vrijeme kada je porastao i broj smrtnih slučajeva od predoziranja povezanih s tom drogom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako se istraživanje Bellingcata nije fokusiralo na Zapadni Balkan, Plunkett smatra da bi taktike koje prodavci koriste mogle biti iste kao i bilo gdje drugdje u svijetu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Mislim da upornost ove vrste online prodavača pokazuje da imaju kontinuirani uspjeh. Ako to funkcionira za jednu sintetičku supstancu, onda postoji svaki razlog da se misli da će funkcionirati i za druge &#8211; naglasio je Plunkett.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>Oglasi sa portala Prodajemkupujem.me, obrisani tokom istraživanja</div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Online dileri, offline nevidljivi: Oglasi za drogu postoje, a slučajeva nema</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kao i u slučajevima koje je Bellingcat razotkrio, iza nekoliko oglašivača koji nude sintetičke opijate na Zapadnom Balkanu stoje online prodavaonice, otkrio je Detektor.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Svaka od njih nudi prodaju &#8220;istraživačkih hemikalija&#8221;, među kojima se nalaze i nitazeni.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Stvarni vlasnici sakriveni su za javnost, ali je moguće pronaći podatke o serverima na kojima se nalaze njihovi podaci. Sve tri registrovane su u tri različite zemlje – Litvanija, Kina i Malezija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Vlasnik prodavaonice &#8220;larsaarup.com&#8221; prikriven je, ali meta podaci stranice pokazuju da ona koristi IP adresu sa Kipra, kao i da stranica koristi hosting servise litvanske kompanije Hostinger Operations UAB, kod koje je i kupljena domena.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nakon upita Detektora o ovoj online prodavaonici, kompanija Hostinger Operations UAB uklonila je tu web stranicu zbog kršenja uslova korištenja. Iz kompanije su u pisanom odgovoru pojasnili kako nisu imali saznanja, niti ranije prijave o ovoj prodavaonici, jer ne vrše proaktivni monitoring cjelokupne infrastrukture kojom upravljaju.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Oslanjamo se na kombinaciju internih sistema, eksternih signala i izvještaja od korisnika, partnera i pouzdanih upozoritelja da bismo otkrili potencijalnu zloupotrebu, uključujući ilegalnu trgovinu kontroliranim supstancama &#8211; dodali su iz kompanije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Naveli su i da zbog zakonskih ograničenja nisu u mogućnosti da podijele informacije o vlasniku sajta, ali da sarađuju sa policijskim agencijama, kojima takve informacije pružaju.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap">
<div>tranica prodavca koji je tvrdio da je iz Španije obrisana je nakon Detektorovog upita</div>
<div class="whitespace-nowrap">FOTO: <!-- -->Detektor<!-- --> </div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Online prodavaonica &#8220;Genlabschemicals.com&#8221; registrirana je u Maleziji, a kao krajnji korisnik navedena je osoba Hans Chicago, sa adresom 3075 Limer Street u Chicagu. Provjerom dostupnih podataka novinari Detektora nisu mogli utvrditi da ova adresa ili vlasnik postoje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Trag treće prodavaonice vodio je do Kine. Pod nazivom &#8220;suppliersyjl.com&#8221; registrirana je kod Alibaba Cloud Computing LTD, ali bez imena krajnjeg korisnika. Sadržaj stranice ipak nije pohranjen kod ovog kineskog tehnološkog giganta, već se oslanja na kinesku marketinšku platformu Globalso, specijaliziranu za povezivanje kineskih proizvođača s globalnim tržištem.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Predstavnik prodavaonice odgovorio je na upite novinara, nudeći im prodaju droge i potvrđujući da je mogu poslati u BiH, ali nakon zvaničnog upita za razgovor o prodaji nitazena prestao je odgovarati.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Alibaba i Globalso nisu odgovorili na upite Detektora.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kako se vidi, vlasnik stranice je iz kineske provincije Sichuan. Na samoj internet stranici navodi se da je prodavaonica povezana sa kompanijom Dejuru Pharmaceutical Co., Ltd. sa adresom u 863 Park, u kineskom gradu Zhengzhou.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Pretraga imena ove kompanije ne pokazuje da postoji ni u jednom zvaničnom registru. Google pretraga vodi samo na ranije pomenutu online prodavaonicu. Na adresi koja je navedena na sajtu nalazi se jedan od kineskih nacionalnih tehnoloških parkova, fokusiran na visoku tehnologiju i inovacije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ova online prodavaonica svoje proizvode nudi na čak 107 jezika, među kojima su zastupljeni svi jezici zemalja Zapadnog Balkana, na ćiriličnom i latiničnom pismu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U verziji na bosanskom jeziku, novinari Detektora vidjeli su da je sa ovom stranicom povezana kompanija Hebei Shengyuan Jinlong Imp. &amp; Exp. Co., Ltd. Ni ova kompanija ne postoji u zvaničnim registrima, te pretraga do nje također vodi samo na stranicu prodavaonice.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Analizom sadržaja, vidi se da ova online prodavaonica koristi različite fotografije drugih kompanija, kako bi sebe lažno predstavila potencijalnim kupcima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Osim ove tri, u jednom od oglasa u kojem se nitazen prodavao na stranici &#8220;halooglasi.com&#8221; navedena je i online prodavaonica &#8220;amarvelbio.com&#8221;, koja više nije aktivna.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovu domenu, u junu 2023. godine, zaplijenila je Američka agencija za borbu protiv droge (DEA), jer je služila kao glavni online kanal kineske kompanije Hubei Amarvel Biotech za globalnu prodaju prekursora za fentanil, sa posebnim fokusom na SAD i Meksiko.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ključni ljudi ove kompanije, prema Ministarstvu pravde SAD-a, uhapšeni su u junu 2023. godine u okviru tajne akcije DEA i potom dvije godine kasnije osuđeni na 25 godina zatvora zbog trgovine fentanilom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iz &#8220;Halo oglasa&#8221; nisu odgovorili na upit Detektora.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako su oglasi, koje su novinari Detektora otkrili i analizirali, prilagođeni jezicima zemalja Zapadnog Balkana, većina online prodavaonica je na engleskom jeziku. Taj jezik koriste i svi prodavci koje je Detektor kontaktirao.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><strong>Hrvatska na oprezu, institucije u BiH, Srbiji, i Crnoj Gori bez odgovora</strong></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iz Ministarstva za unutrašnje poslove Republike Hrvatske pojasnili su kako do sada u ovoj zemlji nisu imali evidentiranih zapljena droga iz skupine nitazena.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U pisanom odgovoru naveli su kako intenzivno, kroz Europol, sarađuju u globalnoj koaliciji borbe protiv sintetičkih droga, među kojima su nitazeni i fentanil, posebno sa američkom DEA-om. Istovremeno, naveli su, sve institucije na državnom nivou rade sa kompanijama koje se bave prometom poštanskih pošiljki i paketa kako bi adekvatno odgovorili ovom problemu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Svi unutar nacionalnog sistema upoznati su s opasnostima zloupotrebe fentanila i nitazena, pa i Carina i Hrvatska pošta, te pravne osobe koje rade u luci Rijeka i Ploče, vezano uz promet roba &#8211; dodali su iz MUP-a Hrvatske.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upite Detektora o eventualnim saznanjima ili operativnim akcijama u vezi sa prodajom ili distribucijom nitazena u BiH.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Detektor je upite poslao i ministarstvima unutrašnjih poslova Crne Gore i Srbije, ali do objave ovog teksta odgovori nisu stigli.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prisustvo ove sintetičke droge na tržištu Zapadnog Balkana ne prepoznaju ni domaći, ali ni međunarodni izvještaji o trgovini opijatima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ruggero Scaturro smatra da nepostojanje javnih dokaza o nitazenima na tržištu Zapadnog Balkana ne mora nužno značiti da oni nisu prisutni, nego da postoji velika šansa da kapaciteti otkrivanja i praćenja nisu na zadovoljavajućem nivou.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">On je posebno istakao upravo činjenicu da trgovci nitazenima radije koriste digitalne i fragmentirane modele distribucije, u kojima su tradicionalne puteve zamijenile internet stranice, šifrirane aplikacije za razmjenu podataka i kurirske službe.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Kina kao zemlja je bila važan izvor sintetičkih prekursora i gotovih supstanci, ali modelom ne dominiraju uvijek klasične mafijaške orgaizacije. U mnogim slučajevima, čini se da se prodavači oslanjaju na manje, fleksibilne online mreže i dobavljače &#8211; objasnio je Scatturo.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema njegovim riječima, jedan od najčešćih problema je činjenica da se često prodaju jako male količine, koje je lako sakriti i teško identificirati bez ciljane inteligencije i naprednog skrininga. Zbog toga su, dodaje, paketni i kurirski sistemi postali centralni dio tržišta, jer je obim pošiljki veliki, zbog čega je i sistematska inspekcija nemoguća.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Nitazeni nisu uvijek obuhvaćeni rutinskom toksikologijom ili standardnim terenskim testovima, osim ako laboratorije nisu posebno opremljene da ih traže. Na Zapadnom Balkanu to vjerovatno znači da bi se neki slučajevi mogli propustiti, kako u zaplijeni, tako i u obdukcijskoj analizi &#8211; zaključuje Scaturro.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/novinari-tajno-razgovarali-s-prodavacima-kineska-droga-na-klik-opasnost-sakrivena-iza-oglasa-u-bih-i-susjedstvu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/587688/conversions/droga-kina-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Objavljeni su rezultati novog istraživanja: Ovo su najuljudnije zemlje na svijetu</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/objavljeni-su-rezultati-novog-istrazivanja-ovo-su-najuljudnije-zemlje-na-svijetu/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/objavljeni-su-rezultati-novog-istrazivanja-ovo-su-najuljudnije-zemlje-na-svijetu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 05 Apr 2026 15:42:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#najuljudnije zemlje na svijetu]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/objavljeni-su-rezultati-novog-istrazivanja-ovo-su-najuljudnije-zemlje-na-svijetu/</guid>

					<description><![CDATA[Više od polovice najuljudnijih zemalja svijeta nalazi se u Europi, pokazalo je novo istraživanje, ali njihova vlastita procjena često je u suprotnosti s ostatkom svijeta. Ujedinjeno Kraljevstvo smatra se najpristojnijom zemljom u Europi, a slijede je drugi europski susjedi, piše Euronews. Vlastita pristojnost U istraživanju koje je provela američka tvrtka Remitly sudjelovalo je gotovo 5000 [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Više od polovice najuljudnijih zemalja svijeta nalazi se u Europi, pokazalo je novo istraživanje, ali njihova vlastita procjena često je u suprotnosti s ostatkom svijeta.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ujedinjeno Kraljevstvo smatra se najpristojnijom zemljom u Europi, a slijede je drugi europski susjedi, piše <a href="https://www.euronews.com/culture/2026/04/02/mind-your-manners-which-european-countries-are-the-most-polite-in-the-world"><strong>Euronews</strong></a>.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Vlastita pristojnost </h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U istraživanju koje je provela američka tvrtka Remitly sudjelovalo je gotovo 5000 ljudi iz 26 zemalja.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zamoljeni su da navedu nacije za koje smatraju da imaju najbolje manire, ali i da ocijene koliko su oni sami pristojni.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kako bi sami sebe ocijenili, sudionici su odgovarali na pitanja o vlastitom ponašanju, na primjer &#8211; odnose li se s poštovanjem prema strancima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na globalnoj listi najuljudnijih zemalja navedene su zemlje koje su ispitanici najviše spominjali, a na listi za samoprocjenu zemlje u kojima je prikupljeno dovoljno odgovora stanovništva za izradu liste.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Globalno, više od trećine ispitanika smatra da su Japanci najpristojniji, što i ne čudi s obzirom na reputaciju Japana kao pristojne nacije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kanada je na drugom mjestu, a Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem. Britanci su zauzeli visoko mjesto na listi zbog česte upotrebe riječi &#8220;molim&#8221; i &#8220;hvala&#8221;, samozatajnog humora i kulture strpljivog čekanja u redu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ironično, sami Britanci svrstani su tek u donju polovicu tablice u smislu vlastite pristojnosti. Možda su bili previše pristojni da sebe stave ispred drugih.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Slične su razlike vidljive i kod drugih naroda. Njemačka, koju drugi smatraju petom najpristojnijom zemljom zbog naglaska na privatnosti, točnosti i obzirnosti, smjestila se na 21. mjesto.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Najveći jaz </h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">S druge strane, Francuzi su sebe ocijenili kao petu najpristojniju naciju, dok ih je ostatak svijeta svrstao na 19. mjesto.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Najveći zaostatak vidljiv je u Japanu, globalnom favoritu, koji je u samoprocjeni završio na 25. mjestu &#8211; pretposljednjem od svih promatranih zemalja.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U istraživanju se navodi da je razlika između najbolje i najlošije rangirane zemlje manja od jednog boda, što se tiče samopoimanja, što pokazuje da se većina ljudi smatra pristojnim.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Najuljudnije zemlje svijeta prema globalnoj percepciji su: Japan, Kanada, Velika Britanija, Kina, Njemačka, Filipini, Švedska, Danska, Finska, Južna Afrika, Australija (izjednačeno), Švicarska (izjednačeno), Sjedinjene Američke Države, Indija, Irska, Novi Zeland, Norveška, Nizozemska, Tajland (izjednačeno), Francuska (izjednačeno), Brazil, Španjolska, Belgija, Italija, Austrija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zemlje koje se smatraju najpristojnijima su: Brazil, Čile, Indija, Švedska, Francuska, Meksiko, Španjolska, Južnoafrička Republika, Sjedinjene Američke Države, Portugal, Italija, Austrija, Grčka, Kanada, Irska, Belgija, Australija, Velika Britanija, Novi Zeland, Nizozemska, Njemačka, Filipini, Češka, Mađarska, Japan, Poljska.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/objavljeni-su-rezultati-novog-istrazivanja-ovo-su-najuljudnije-zemlje-na-svijetu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/582025/conversions/AA-20240319-34031500-34031463-RANIJE_NEGO_INACE_JAPANSKE_TRESNJE_NAJAVILE_PROLJECE_U_WASHINGTONU-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Više od polovice ljudi &#8220;bulji&#8221; u vaš telefon, evo u što najviše gledaju</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/vise-od-polovice-ljudi-bulji-u-vas-telefon-evo-u-sto-najvise-gledaju/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/vise-od-polovice-ljudi-bulji-u-vas-telefon-evo-u-sto-najvise-gledaju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Apr 2026 20:17:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[privatnost]]></category>
		<category><![CDATA[telefoni]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/vise-od-polovice-ljudi-bulji-u-vas-telefon-evo-u-sto-najvise-gledaju/</guid>

					<description><![CDATA[Novo istraživanje tvrtke Samsung otkriva alarmantne podatke o tome koliko su naši digitalni životi zapravo izloženi pogledima stranaca. Javni prostori postali su svojevrsni &#8220;zajednički ekrani&#8221;, a brojke pokazuju da je privatnost u javnom prijevozu ili redovi u trgovinama gotovo nestali. Prema istraživanju koje je obuhvatilo 11.000 ispitanika diljem Europe, čak 56 posto ljudi priznaje da [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novo istraživanje tvrtke Samsung otkriva alarmantne podatke o tome koliko su naši digitalni životi zapravo izloženi pogledima stranaca.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Javni prostori postali su svojevrsni &#8220;zajednički ekrani&#8221;, a brojke pokazuju da je privatnost u javnom prijevozu ili redovi u trgovinama gotovo nestali.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema istraživanju koje je obuhvatilo 11.000 ispitanika diljem Europe, čak 56 posto ljudi priznaje da slučajno baci pogled na ekran telefona osobe pored sebe.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans">Osjećaj gledanosti</h3>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Najkritičnije mjesto je javni prijevoz (57 posto), zatim čekanje u redovima (35 posto) i boravak u kafićima (13 posto).</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako se većina ovakvih situacija događa nenamjerno, jer ljudi u masi jednostavno &#8220;nemaju gdje drugdje gledati&#8221;, podaci su prilično intimni.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Trećina ispitanika priznala je da je vidjela sadržaj koji definitivno nije namijenjen njihovim očima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zanimljivo, gotovo polovica korisnika (48 posto) smatra da je njihovo korištenje telefona u gužvi privatno, dok istovremeno njih 52 posto smatra da je iznimno lako vidjeti što netko drugi radi na njihovom uređaju.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zbog tog “osjećaja promatranosti” mnogi su počeli mijenjati svoje navike. Čak 62 posto Europljana izbjegava mobilno bankarstvo na javnim mjestima, dok polovica njih ne upisuje kodove ako osjete da im netko stoji iza leđa.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"> &#8211; Vaš telefon jedna je od najosobnijih stvari koje posjedujete. Zadnje što želite u prijevozu je da osoba pored vas vidi vaše poruke ili bankovne podatke – rekao je Benjamin Brown, direktor marketinga Samsung Europe.</div>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans">Zatamnjen zaslon</h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kao odgovor na ove izazove, Samsung je predstavio inovativnu tehnologiju &#8211; Privacy Display &#8211; lansiranjem novog flagship modela Galaxy S26 Ultra.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za razliku od softverskih filtera, ovo je hardversko rješenje koje omogućuje da sadržaj na ekranu bude kristalno jasan onima koji ga izravno gledaju, dok ekran ostaje zatamnjen ili nečitljiv za osobe koje gledaju sa strane.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovo štiti privatnost od bočnih kutova bez žrtvovanja kvalitete prikaza ili osvjetljenja za korisnika.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Uz novu zaštitu zaslona, ​​uređaj također dolazi s obećanim sedam godina sigurnosnih ažuriranja, naglašavajući fokus tvrtke na dugoročnu sigurnost podataka.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/vise-od-polovice-ljudi-bulji-u-vas-telefon-evo-u-sto-najvise-gledaju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/579420/conversions/58b44de48031c26e545d430dd1477890-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Umjetna inteligencija laska korisnicima dajući loše savjete</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/umjetna-inteligencija-laska-korisnicima-dajuci-lose-savjete/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/umjetna-inteligencija-laska-korisnicima-dajuci-lose-savjete/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Apr 2026 05:30:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#umjetna inteligencija]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/umjetna-inteligencija-laska-korisnicima-dajuci-lose-savjete/</guid>

					<description><![CDATA[AI chatbotovi toliko su skloni laskanju i potvrđivanju svojih korisnika da im često daju loše savjete koji mogu oštetiti odnose i ojačati štetna ponašanja, pokazuje nova studija. Istraživanje je promatralo 11 vodećih sustava umjetne inteligencije i otkrilo da svi oni u određenoj mjeri pokazuju ulizičko ponašanje koje je pretjerano ugodno i podržavajuće. Problem liza i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">AI chatbotovi toliko su skloni laskanju i potvrđivanju svojih korisnika da im često daju loše savjete koji mogu oštetiti odnose i ojačati štetna ponašanja, pokazuje nova studija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje je promatralo 11 vodećih sustava umjetne inteligencije i otkrilo da svi oni u određenoj mjeri pokazuju ulizičko ponašanje koje je pretjerano ugodno i podržavajuće.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Problem liza i povjerenja korisnika</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Problem nije samo u tome što chatbotovi daju neprikladne savjete, već i u tome što im ljudi više vjeruju kada potvrde svoja uvjerenja.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Stvara perverzne poticaje za ulizice da prežive. Upravo ta značajka uzrokuje štetu koja također potiče angažman &#8211; prema studiji istraživača sa Sveučilišta Stanford.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovaj fenomen može biti posebno opasan jer je često suptilan i korisnici ga ne primjećuju.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Eksperimenti: AI protiv ljudi</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedan od eksperimenata uspoređivao je odgovore chatbota na komentare ljudi na Reddit forumu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na primjer, na pitanje je li u redu ostaviti smeće u parku ako nema kanti, ChatGPT je djelomično opravdao takvo ponašanje, dok su korisnici Reddita jasno osudili tu praksu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U prosjeku, chatbotovi potvrđuju radnje korisnika 49 posto češće nego ljudi, uključujući situacije koje uključuju neodgovorno ili štetno ponašanje.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Utjecaj na međuljudske odnose</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Poseban fokus istraživanja bio je na savjetima o međuljudskim odnosima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ljudi koji su koristili pretjerano afirmativnu umjetnu inteligenciju bili su više uvjereni da su u pravu i manje voljni popraviti vezu &#8211; rekao je koautor studije Sin Li.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">To znači da je manja vjerojatnost da će pokazati spremnost ispričati se ili promijeniti svoje ponašanje.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Poseban rizik za mlade</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživači upozoravaju da su djeca i tinejdžeri posebno ranjivi jer još uvijek razvijaju emocionalne i socijalne vještine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Umjetna inteligencija može utjecati na njihovo razumijevanje sukoba, drugih perspektiva i vlastitih pogrešaka, što može imati ozbiljne dugoročne posljedice.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Širi rizici: Zdravlje, politika i društvo</h2>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans">Korištenje umjetne inteligencije može imati ozbiljne posljedice iu drugim područjima:</h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; u zdravstvu može utjecati na pogrešne dijagnoze</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; u politici može ojačati ekstremne stavove</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; u društvu može produbiti postojeće predrasude</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživači upozoravaju da bi utjecaj mogao biti široko rasprostranjen.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Ima li rješenja?</h2>
</div>
<div>
<h3 class=" undefined text-[22px] font-[600]" style="font-family:Open Sans">Studija ne nudi konkretna rješenja, ali istraživači predlažu nekoliko pristupa:</h3>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; da chatbotovi više ispituju korisnike</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; za postavljanje dodatnih pitanja</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; poticati razmišljanje iz više perspektiva</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedna od ideja je da odgovori počinju rečenicama poput: &#8220;Čekaj malo!&#8221; kako bi se izbjeglo automatsko slaganje s korisnikom.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Budućnost umjetne inteligencije</h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Stručnjaci ističu da je važno razvijati umjetnu inteligenciju koja ne samo da podržava korisnike, već ih i potiče na razmišljanje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8220;U konačnici, želimo umjetnu inteligenciju koja proširuje ljudsko razmišljanje i perspektive, a ne sužava ih&#8221;, zaključuju istraživači.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/umjetna-inteligencija-laska-korisnicima-dajuci-lose-savjete/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/578319/conversions/chatGpt-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
		<item>
		<title>Dva grada iz BiH našla su se na prestižnoj listi najboljih za šetnju</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/dva-grada-iz-bih-nasla-su-se-na-prestiznoj-listi-najboljih-za-setnju/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/dva-grada-iz-bih-nasla-su-se-na-prestiznoj-listi-najboljih-za-setnju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 30 Mar 2026 19:24:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#dvoje iz Bosne i Hercegovine]]></category>
		<category><![CDATA[#najbolji za hodanje]]></category>
		<category><![CDATA[#planinarenje]]></category>
		<category><![CDATA[gradovi]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Mostar]]></category>
		<category><![CDATA[sarajevo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/dva-grada-iz-bih-nasla-su-se-na-prestiznoj-listi-najboljih-za-setnju/</guid>

					<description><![CDATA[Freetour.comvodeći portal za rezervacije besplatnih pješačkih obilazaka, objavio je svoju ljestvicu 100 gradova svijeta koji se najviše preporučuju za istraživanje pješice za 2026. na temelju pretraživanja, rezervacija i recenzija milijuna putnika. Na listi su i dva grada iz Bosne i Hercegovine. Našu zemlju na globalnoj listi predstavljaju Sarajevo koje se nalazi na 80. mjestu i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left"><a href="https://www.freetour.com/destination">Freetour.com</a>vodeći portal za rezervacije besplatnih pješačkih obilazaka, objavio je svoju ljestvicu 100 gradova svijeta koji se najviše preporučuju za istraživanje pješice za 2026. na temelju pretraživanja, rezervacija i recenzija milijuna putnika. Na listi su i dva grada iz Bosne i Hercegovine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Našu zemlju na globalnoj listi predstavljaju Sarajevo koje se nalazi na 80. mjestu i Mostar na 83. mjestu, što ističe atraktivnost zemlje za putnike koji uživaju u otkrivanju gradova pješice.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za ove se gradove kaže da su poznati po svojoj bogatoj povijesti, raznolikoj kulturnoj baštini i urbanim područjima po kojima se može pješačiti, nudeći posjetiteljima priliku da istražuju znamenitosti, povijesne ulice i četvrti dok uranjaju u lokalni život.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Izvršni direktor Freetour.com Ignacio Merino istaknuo je kako je hodanje jedan od najboljih načina da doživite karakter i kulturu grada.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; U zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje se povijest i tradicija odražavaju kako u arhitekturi tako iu svakodnevnom životu, putnici mogu uživati ​​u nezaboravnim urbanim iskustvima pješice &#8211; kazao je Merino.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Budimpešta vodi na globalnoj ljestvici, a slijede je Rim, Beč, Barcelona i Madrid, ističući snažnu privlačnost europskih gradova za putnike koji uživaju istraživati ​​pješice.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/dva-grada-iz-bih-nasla-su-se-na-prestiznoj-listi-najboljih-za-setnju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/577706/conversions/402316423e9aac1463645eb5372122a3-webp.webp" medium="image"></media:content>
            	</item>
	</channel>
</rss>
