IT stručnjak prof. dr.sc. Hadžib Salkić kaže da masovne dojave o podmetnutim bombama u velikom broju škola na području Tuzlanskog kantona predstavljaju ozbiljan sigurnosni događaj koji se ne može svesti samo na “uznemirujuću poruku”.

– E-mail je poslan putem servisa Yandex Mail, odnosno ruskog e-mail provajdera – Yandex. U tekstu poruke također se spominje Gmail adresa, ali to nije davatelj pošiljatelja, već samo kontakt naveden u sadržaju poruke. Provajder pošiljatelja se uvijek određuje prema from adresi i zaglavlju poruke, a ovdje je to Yandex – objašnjava Faktor Salkić.

Kaže kako se u profesionalnoj sigurnosnoj i forenzičkoj praksi ovakvi incidenti promatraju na više razina: kao specifična prijetnja na koju je potrebno hitno reagirati, ali i kao potencijalni pokazatelj šireg sigurnosnog ili društveno-političkog rizika.

– Činjenica da su poruke poslane istovremeno, koordinirano i prema većem broju škola ukazuje na namjeru postizanja maksimalnog psihološkog učinka. Škole nisu odabrane slučajno – one su simbol sigurnosti, budućnosti i povjerenja roditelja u institucije. Napad na obrazovni sistem je ujedno i napad na osjećaj normalnosti i stabilnosti u društvu – kaže Salkić.

Ističe da se u aktualnom političkom kontekstu Bosne i Hercegovine, kojeg karakteriziraju institucionalne tenzije, politička polarizacija i narušeni međunacionalni odnosi, ovakvi incidenti s pravom analiziraju kroz prizmu moguće destabilizacije.

– U sigurnosnoj teoriji i praksi ovakvi se događaji ponekad nazivaju i “probnim balonima” – testovi reakcije sustava, koordinacije institucija, komunikacije s javnošću i otpornosti društva na krizne situacije. To ne znači automatsko postojanje organizirane ili politički motivirane pozadine, ali znači da takva mogućnost mora biti predmet ozbiljne stručne procjene – naglašava Salkić.

Posebno je važno naglasiti da se ovakva izvješća, bez obzira na stvarni motiv, mogu zloupotrijebiti za produbljivanje straha, širenje nepovjerenja i podizanje napetosti, uključujući i osjetljive međureligijske i međunacionalne odnose.

– U društvu poput BiH, u kojem su još uvijek prisutna kolektivna sjećanja na sigurnosne traume, psihološki učinak ovakvih poruka višestruko je jači. Sa stručne strane, institucije moraju djelovati hladno, racionalno i isključivo na temelju činjenica.

To podrazumijeva jasnu proceduru provjere integriteta poslanih poruka: čuvanje izvornih elektroničkih dokaza, analizu tehničkih karakteristika poruka, utvrđivanje radi li se o jednom izvoru i pribavljanje dodatnih podataka isključivo putem sudskih i tužiteljskih naloga. Takav pristup omogućava odvajanje nagađanja od dokaza i onemogućava politizaciju istrage – pojasnio je Salkić.

S druge strane, kaže, važno je da javnost shvati da smirenost i povjerenje u institucije nisu znak slabosti, već preduvjet sigurnosti.

Jednako je važno, dodaje Salkić, da se ovakvi incidenti ne banaliziraju i ne relativiziraju jer svaka lažna dojava troši resurse, izaziva strah i potencijalno otvara prostor za mnogo ozbiljnije prijetnje u budućnosti.

– Zaključno, dojave o bombama u školama na području Tuzlanskog kantona moraju se tretirati kao ozbiljan sigurnosni alarm. Je li riječ o izoliranom incidentu ili testu sustava može se utvrditi samo stručnom, temeljitom i depolitiziranom istragom. Samo takav pristup štiti djecu, institucije i društvo u cjelini, te sprječava da strah postane sredstvo destabilizacije u Bosni i Hercegovini – prof.dr.sc. Hadžib Salkić.