Ministarstvo sigurnosti BiH je umjesto jednog zaposlilo dva državna službenika, odnosno popunilo dva radna mjesta iako je oglas bio raspisan za popunjavanje jednog radnog mjesta, utvrdili su državni revizori u novom izvješću.

Ovo je samo jedna od primjedbi koje je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine imao kada je u pitanju rad i način trošenja novca ovog ministarstva u prošloj godini. U 2025. godini Ministarstvo je vodio zamjenik Ivica Bošnjak (HDZ).

– Tijekom 2024. godine državni službenik, nakon provedenog natječaja, interno je raspoređen na radno mjesto višeg stručnog suradnika za poslove readmisije, prije isteka probnog rada.

Nakon toga, tijekom 2025. godine Ministarstvo je aktiviralo pričuvnu listu za radno mjesto viši stručni suradnik za drugostupanjski postupak. Agencija za državnu službu BiH donijela je Rješenje o imenovanju prvog uspješnog kandidata s rezervne liste – navodi se u izvješću.

Međutim, Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH propisano je da državni službenik mora biti na probnom radu u trajanju od 12 mjeseci, a imenovanje je moguće nakon pozitivne ocjene. Ako dobije negativan, otpušta se. Policajac koji je premješten bio je na probnom radu manje od devet mjeseci.

– Smatramo da Ministarstvo nije dokumentiralo postojanje iznimnih i opravdanih razloga koji su bili potrebni za interni premještaj tijekom probnog rada… Time se dovodi u pitanje pravna valjanost prekida probnog rada i ocjene uspješnosti probnog rada za konkretno radno mjesto – kažu revizori.

Nadalje, rezervna lista se aktivira samo ako je državni službenik razriješen dužnosti, a nije.

– Postupajući na navedeni način, Ministarstvo je umjesto jednog službenika dobilo dva državna službenika, odnosno popunilo dva radna mjesta iako je oglas raspisan za popunjavanje jednog radnog mjesta – stoji u izvješću.

Osporavan je i angažman vanjskih suradnika putem ugovora o djelu, za što je na deset osoba potrošeno 81.380 KM.

Za obavljanje poslova u Uredu zamjenika ministra tijekom 2025. godine na temelju ugovora o djelu angažirane su između ostalog dvije osobe. Jedna od njih je mjesec dana bila angažirana na administrativnim poslovima uz mjesečnu naknadu od 1.300 KM, nakon čega je, zanimljivo, počela raditi kao službenica u Ministarstvu.

Jedan ugovor o djelu bio je sumnjivog opravdanja. Koštao je 2.500 KM mjesečno.

– Predmet ugovora je intelektualni rad i poslovi “Pružanje stručne pomoći u pripremi prijedloga Zakona o zaštiti kritične infrastrukture”… Smatramo da je angažman po ugovoru o djelu za ugovoreni posao preuranjen s obzirom na to da nije formirana radna skupina za izradu prijedloga zakona, što ujedno dovodi u pitanje opravdanost navedenog angažmana – dodaju revizori, uz napomenu da je ista osoba i ranije bila angažirana. za isti rad uz istu naknadu.

Revizori su ukazali i na spor koji je vodio tajnik Ministarstva Bakir Dautbašić, a nakon što ga je smijenjeni ministar sigurnosti Nenad Nešić (DNS) nakon presuda odbio vratiti na posao.

Na kraju, Dautbašić je Sudu BiH podnio tužbu za naknadu materijalne štete zbog manje isplaćenih plaća za period od 2020. do 2025. godine, uplate doprinosa i troškova postupka. Postupak je u toku, a vrijednost spora je 65.923 KM.

Dautbašić je vraćen na dužnost početkom 2025. Nešić je smijenjen početkom 2025. godine.

Ured za reviziju osvrnuo se i na stručno obrazovanje, na koje je prošle godine utrošeno 11.579 KM, a najveći dio se odnosi na troškove kotizacija za sudjelovanje na seminarima i edukacijama u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Kada se uračunaju putni troškovi, na školovanje je zapravo potrošeno 22.229 KM.

Sporno je da su te edukacije mogle biti organizirane iu BiH.

– Edukacije su većinom organizirale specijalizirane tvrtke iz Bosne i Hercegovine, a teme koje su obrađene odnosile su se na područja javne nabave, unapređenja računovodstvenih, financijskih i administrativnih procesa, uredskog i arhivskog poslovanja u digitalnom okruženju, zaštitu osobnih podataka, poslovnu psihologiju, upravljanje stresom i profesionalnim pritiscima, te integritet, vodstvo i prevenciju korupcije. Uvidom u programe realiziranih edukacija utvrdili smo da se ista ili slična tematika organizira na seminarima i stručnim usavršavanjima koja se održavaju u Bosni i Hercegovini – navode revizori.

Dodaju da je stoga školovanje u inozemstvu rezultiralo dodatnim troškovima službenih putovanja, te napominju da je pri planiranju ovih usavršavanja potrebno voditi računa o ekonomičnosti i racionalnom korištenju proračuna, posebice u slučajevima kada je isto ili slično obrazovanje dostupno u zemlji.

Ministarstvo sigurnosti je u 2025. godini imalo na raspolaganju 13,4 milijuna KM.

Vijeće ministara BiH danas nije donijelo odluku o rješavanju problema u radu softvera za obradu biometrijskih podataka stranaca i izdavanje viza.

Ranije danas Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, koji obnaša dužnost ministra, kazao je za Faktor, između ostalog, da imaju sastanak s Delegacijom EU, a potom je i sjednica Vijeća ministara.

Međutim, nakon sjednice Vijeća ministara BiH, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izvijestio je da je dio sjednice bio posvećen ovom problemu te da je Ministarstvo sigurnosti BiH na putu rješenja.

– Danas je bila važna tema, problem prikupljanja biometrijskih podataka u cijeloj diplomatsko-konzularnoj mreži. Ministarstvo sigurnosti traži rješenje. Čini mi se da će morati svojim unutarnjim resursima, stručnjacima otkloniti problem za koji je isključivo odgovorno Ministarstvo sigurnosti BiH, koje je provelo proceduru javne nabave s Europskom unijom, čini mi se, i radila je pet-šest mjeseci, a zadnjih mjesec dana ne funkcionira. Poslali smo tri dežurne službe od kojih tražimo hitnu reakciju – rekao je Konaković.

Potom je komentirao i najavu bivše ministrice vanjskih poslova Bisere Turković.

– Činjenica je da se biometrijski podaci ne uzimaju i da imamo veliki problem s izdavanjem viza, ali je notorna neistina da Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima ikakvu odgovornost. Ovo je zbunjujuća izjava Bisere Turković, koja je četiri godine bila na čelu Ministarstva vanjskih poslova, a ne poznaje njegovu nadležnost – kazao je Konaković.

Istaknuo je kako su na kraju odbili obavijest Ministarstva sigurnosti BiH kako bi otklonili problem.

– A ako ne, predlagali smo tri puta suspenziju odluke o prikupljanju biometrijskih podataka dok se sustav ne popravi kako turistička sezona ne bi patila. Veliki je broj zahtjeva za dolazak u Međugorje i druge dijelove Bosne i Hercegovine. Čeka se veliki broj posjeta – dodao je Konaković.

Bošnjak je pak za Faktor rekao da nema ništa loše u privremenoj obustavi odluke o prikupljanju biometrijskih podataka jer bi nas to udaljilo od Europske unije.

Prethodno je optužio Konakovića i da Ministarstvo vanjskih poslova godinu dana nije donijelo odluku o službenom puštanju u rad ovog sustava, te da je odluka donesena kada je već istekao jamstveni rok.

Nakon sjednice Vijeća ministara, Konaković je kazao da su dosta vremena proveli razgovarajući o pismu namjere i pitanju sive liste Moneyvala.

– O tom ćemo dokumentu morati glasovati tijekom dana ili sutra ujutro. Riječ je o pismu političke namjere najvećeg tijela izvršne vlasti u BiH da se kroz akcijski plan provedu procesi koji su neophodni u skladu s ustavnim nadležnostima kako ne bi završili na crnoj listi Moneyvala. 12. maj je krajnji rok da takvo pismo namjere bude potpisano – kazao je kratko Konaković.

Tražimo rješenje i nadam se da će problem sa softverom za obradu biometrijskih podataka stranaca i izdavanje viza biti vrlo brzo riješen, rekao je za Faktor Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH koji obnaša dužnost ministra.

Tehnički problem traje već mjesec dana.

– U 10 sati imam sastanak s Delegacijom EU, u 11 sati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Tražimo rješenje. Novac je potreban, a proračun institucija Bosne i Hercegovine nije usvojen. O proračunu pitajte Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Proračun nisu samo plaće – kazao je Bošnjak, aludirajući na to da Bećirović i Komšić, kao predsjedavajući i član Predsjedništva BiH, nisu podržali nacrt ovogodišnjeg proračuna institucija Bosne i Hercegovine, pa je isti vraćen Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine.

Bošnjak je napomenuo da će vjerojatno kroz tekuću proračunsku pričuvu pokušati pronaći sredstva za popravak i održavanje biometrijskog sustava.

Dodao je da bi Vijeće ministara o tome trebalo odlučiti danas, pa bi problem izdavanja viza za strance mogao vrlo brzo biti riješen.

Pad dijela biometrijskog sustava za identifikaciju stranaca dovodi u pitanje niz službenih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i turista.

Projekt unapređenja sustava biometrijske identifikacije stranaca financiran je sredstvima Europske unije, a koštao je oko pet milijuna maraka. Službeni prijem sustava potpisan je 2024. godine, ali je Vijeće ministara BiH odluku donijelo znatno kasnije, nakon isteka jamstva.

Tvrtka Page iz Istočnog Sarajeva, koja je zajedno s američkim partnerom razvila sustav, u ranijem je reagiranju navela kako nadležno ministarstvo nije pokrenulo postupak niti organiziralo održavanje sustava nakon isteka jamstvenog roka za sustav.

Još uvijek nije riješen problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka građana (fotografija, otisak prsta, potpis), koji se koristi u postupcima izdavanja viza i odobravanja boravka stranaca u Bosni i Hercegovini. Identificiran je prije više od tri tjedna.

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, koji obnaša dužnost ministra, trebao se prije dva dana sastati s Delegacijom Europske unije kako bi pokušali pronaći rješenje, no taj će sastanak, kako nam je rekao Bošnjak, biti održan danas.

– Pokušavamo riješiti problem. Danas je sastanak s Delegacijom EU. Nadam se pozitivnom ishodu. On ima nekoliko prijedloga – kazao je Bošnjak za Faktor.

Na pitanje o kakvim se prijedlozima radi, odgovorio je da “idem u sanaciju”, za što im treba novac.

Ranije je Ministarstvo vanjskih poslova BiH predložilo Vijeću ministara BiH da privremeno suspendira Odluku o obvezi davanja biometrijskih podataka stranaca do rješavanja problema. Također su naveli da ih je Ministarstvo sigurnosti BiH obavijestilo da su isti predložili.

No, Bošnjak danas kaže da od toga nema ništa.

– Opcija odgode zahtjeva za vizu, nema od toga ništa. To nam je zadnja opcija. To nas stavlja pet kilometara od Europske unije. Postoji pet-šest opcija – rekao je Bošnjak.

Dodao je da će se, ukoliko se problem riješi, odmah oglasiti.

Problem biometrijskog sustava identifikacije stranaca dovodi u pitanje broj službenih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i turista.

Projekt unapređenja sustava biometrijske identifikacije stranaca financiran je sredstvima Europske unije, a koštao je oko pet milijuna maraka.

Službeni prijem sustava potpisan je 2024. godine, ali je Vijeće ministara BiH odluku donijelo znatno kasnije, nakon isteka jamstva.

Već tri tjedna obustavljen je zaprimanje zahtjeva za izdavanje viza i boravak stranih državljana u Bosni i Hercegovini zbog tehničkih problema sa softverom za obradu biometrijskih podataka, a Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH koji obnaša dužnost ministra, kaže da pokušava riješiti problem.

– Sustav se djelomično srušio. Jutros sam imao sastanak. Poslijepodne ću imati sastanak s Delegacijom EU kako bismo pronašli rješenje. Mnogo toga ne zavisi od mene – tvrdi Bošnjak za Faktor.

Iz tvrtke Page iz Istočnog Sarajeva, koja je zajedno s američkim partnerom izradila sustav, navode da do problema ne bi došlo da je Ministarstvo sigurnosti BiH ispunjavalo svoje obveze, te da, između ostalog, nadležno ministarstvo nije pokrenulo proceduru niti organiziralo održavanje sustava nakon isteka jamstvenog roka za sustav, što je obvezna procedura za funkcioniranje ovako opsežnih i tehnički složenih sustava.

Bošnjak odgovara usmjeravanjem odgovornosti na Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čijem je čelu Elmedin Konaković.

– Ministarstvo vanjskih poslova godinu dana nije donijelo odluku o službenom puštanju u rad ovog sustava, odluka je donesena kada je istekao jamstveni rok. Niz je stvari i sada ih sve treba posložiti. Pokušavam riješiti problem. Da je po mom, to bi se odmah riješilo – dodao je Bošnjak.

Problem biometrijskog sustava identifikacije stranaca dovodi u pitanje broj službenih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i turista.

Službeni prijem sustava potpisan je 2024. godine, ali je Vijeće ministara BiH odluku donijelo znatno kasnije, nakon isteka jamstva.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) kazao je za Faktor da će sutra podnijeti kaznenu prijavu protiv Zorana Tegeltije (SNSD), direktora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, i Ivice Bošnjaka (HDZ), zamjenika ministra sigurnosti BiH, zbog sinoćnjeg nezakonitog privremenog otvaranja novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

Dodao je da je moguća i kaznena prijava protiv ravnatelja Granične policije BiH Mirka Kuprešakovića te da se njegova odgovornost utvrđuje, dok je odgovornost Tegeltije i Bošnjaka nesumnjiva.

– Sutra je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i osobno ću podnijeti kaznene prijave protiv svih počinitelja. Vjerojatno misle da će ih (glavni državni tužitelj Milanko) Kajganić i (ravnatelj SIPA-e Darko) Ćulum zaštititi. Vjerovatno hoće, ali neće vječno ostati na svojim pozicijama, a djelo će ostati – rekao je Konaković.

Istaknuo je kako je sve protuzakonito te objasnio da se promet robe odvija na novom graničnom prijelazu koji je zabranjen jer se na privremenom prijelazu ne može uvoziti roba koja podliježe inspekcijskom nadzoru i trošarinama, a sporan je i način na koji je otvoren.

– Bošnjak je zloupotrijebio pravilnik i zakon – kazao je Konaković.

Na konstataciju da je novi granični prijelaz privremeno otvoren iako Vijeće ministara BiH to nije odobrilo, Konaković je odgovorio da Vijeće ministara nije moglo donijeti odluku o otvaranju privremenog prijelaza kako je predložila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ).

– U zaključku je sugerirano da se zadužuju oni koji su nadležni, to je eksces. Za privremeno otvaranje graničnog prijelaza nadležno je Ministarstvo sigurnosti. Vjerovatno su htjeli prikriti Bošnjaka kolektivnom odgovornošću – dodao je Konaković.

Podsjetimo, Krišto je zatražila da se Ministarstvu sigurnosti BiH, Upravi za neizravno oporezivanje BiH i Graničnoj policiji BiH daju zadaće da osiguraju nesmetano i učinkovito funkcioniranje privremenog graničnog prijelaza Gradiška Novi Most – Gornji Varoš.

Odgovorio je na pitanje ima li kakvih saznanja s obzirom da postoji sumnja na namjerno rušenje dijela mosta.

Konaković se osvrnuo na izjavu načelnika Bosanske Gradiške Zorana Adžića da su “rastjerali” omladinu prije rušenja mosta.

– Ovo što se dogodilo je sumnjivo. Neka struka istraži i kaže. Ne postoji takva informacija – odgovorio je Konaković.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je, kako tvrde u odgovoru na zastupničko pitanje, na poslovna putovanja u posljednje tri godine potrošio oko 180.780 KM.

Nenad Nešić kao ministar sigurnosti, do smjene početkom 2025., te njegovi savjetnici Vedran Knezović, Darko Šandara, Mlađen Božović, Ljuban Panić, Miroslav Lečić, Jelena Orašanin i Dobrica Kucalović, uglavnom su putovali. Nešto manje od savjetnika putovali su zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, te pomoćnici ministra i pročelnici odjela.

Išli su u Beograd, Skoplje, Bruxelles, Portorož, Baku, Varšavu, Majorku, Ohrid, Tivat, Zagreb, Rim, Beč, Zlatibor, Tiranu, Budimpeštu, Ljubljanu, Kairo, Rijad, Bled, Dubai, Moskvu, Novi Sad, Budvu, Glasgow, Brdo kod Kranje, Berlin, London, Maroko, Strasbourg.

Podatke o službenim putovanjima ministara i zamjenika ministara iz ovog saziva Vijeća ministara BiH zatražio je zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH Edin Ramić, koji je zatražio da se tabelarno prikaže svrha svakog putovanja, tko je i gdje išao, kada, koliko je koštalo, te rezultat putovanja.

Prvo putovanje bilo je ono Nenada Nešića i njegovog savjetnika Darka Šandare u Beograd početkom 2023. godine na obilježavanje Dana državnosti Srbije. Kao rezultat putovanja, kako se navodi, proslavljen je Dan državnosti Srbije.

Putovali su i u posjete, na sajmove i izložbe, potpisivali memorandume, konferencije i sastanke. Neki od njih nisu imali mnogo veze sa sigurnošću.

Nešić je službeno i o trošku države BiH bio i u Skupštini Srbije, na Vidovdanskoj povorci, a gostovao je i na režimskim medijima u Srbiji. Dva dana u lipnju 2024. izdvojio je za gostovanje na Informetu i Pinku, a ponovno u prosincu iste godine dva dana za gostovanje na Pinku.

U svibnju 2023. godine zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak išao je na Svjetsko malonogometno prvenstvo u Mallorci u Španjolskoj. Bilo je to od 10. do 15. maja. Troškovi puta su, kako stoji u odgovoru, iznosili 2.678,61 KM.

Njih šest, na čelu s Nešićem, otišlo je 2023. u Baku na potpisivanje bilateralnog sporazuma za zaštitu i spašavanje. Putni troškovi iznosili su 13.500 KM. Ostala su tri dana.

Njih četvorica, Nešić i tri savjetnika, bila su potrebna za potpisivanje memoranduma s Mađarskom 2023. godine.

Nešić je s dva savjetnika bio u bilateralnom posjetu Kairu. Tamo su bili četiri dana. Iz Ministarstva sigurnosti BiH tvrde da su troškovi tog putovanja iznosili 5.600 KM.

Nešić i dva savjetnika putovali su u Rijad na Svjetsku izložbu obrane u veljači 2024. godine. Prema izvještaju, za pet dana potrošeno je 4.900 KM.

Detalje službenih putovanja iz Ministarstva sigurnosti BiH možete vidjeti na ovaj link.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak nedavno je rekao da Ministarstvo nema saznanja o ruskim logorima u BiH.

Slično je odgovorio i na pitanje o otvaranju Ureda Protuterorističkog centra MUP-a Mađarske (TEK) u Banjoj Luci bez suglasnosti institucija BiH – da Ministarstvo sigurnosti nije bilo uključeno, nije sudjelovalo u osnivanju Ureda, niti su službenim putem dobili bilo kakve informacije.

Otprilike ovo je za FTV kazao je novoimenovani ministar unutarnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Edin Vranj.

Odgovornost je locirao prije svega u institucijama države.

Govoreći o tvrdnjama da Ministarstvo sigurnosti BiH nema saznanja, Vranj je problem nazvao kako ga on vidi – nefunkcionalnost sustava.

– Da kojim slučajem institucije na državnoj razini dobro rade svoj posao, ministar sigurnosti bi imao informacije – rekao je Vranj, podsjetivši da postoji Služba za poslove sa strancima, Obavještajno-sigurnosna agencija, Granična policija i SIPA.

Kada bi, kako je naveo, svatko iz svoje domene dostavljao podatke, krovna kuća – Ministarstvo sigurnosti bi imalo potpune informacije i ne bismo imali ovu rahomonijadu tumačenja, šutnju i uznemirenost građana.

Posebno je istaknuo kako se u ovom slučaju ne radi o rubnim kaznenim djelima.

– Riječ je o teškim kaznenim djelima, o najtežim kaznenim djelima koja su propisana Kaznenim zakonom BiH – napad na ustavni poredak i suverenitet države – upozorio je.

Dodao je kako ovakve pojave zaslužuju punu pozornost svih sigurnosnih institucija, kao i Tužiteljstva BiH koje je nadležno za procesuiranje ovakvih aktivnosti.

“Nažalost, imamo nijemo promatranje i neuvredljivo ponašanje, barem prema onome što izlazi, odnosno ne izlazi u javnost”, rekao je.

Govoreći o međunarodnoj policijskoj suradnji, Vranj je bio izričit da se ona mora odvijati isključivo preko državne razine.

– Sva međunarodna policijska suradnja mora ići preko državnih tijela. To je ustavom propisana obveza. Ne mogu se svi u ovoj zemlji igrati s ustavom i zakonima – kazao je.

Naglasio je da se nikakvi centri ili uredi ne mogu formirati bez odluka Vijeća ministara i bez angažmana Ministarstva sigurnosti i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

– Niže razine ne mogu sklapati sporazume s drugim državama. To mora biti međudržavno partnerstvo – rekao je.

U kontekstu uspostave mađarskog centra u Banjoj Luci, Vranj smatra da takav potez nije faktor stabilnosti.

– Po mom dubokom uvjerenju, to je protuustavno i protuzakonito, ali i protivno sigurnosti. To nije faktor stabilnosti. Naprotiv, to može biti čimbenik nestabilnosti – istaknuo je, dodavši da za takvu ocjenu može navesti niz argumenata.

Govoreći o sigurnoj budućnosti BiH i regije, Vranj je istaknuo kako je ključ u transparentnosti i suradnji na državnoj razini.

– Kad se karte stave na stol i kad država surađuje s državom, nema se što skrivati. Svi smo uključeni i svima nam je stalo – rekao je.

Podsjetio je da na državnoj razini već postoje tijela i operativne grupe za borbu protiv terorizma, uključujući i tužiteljstva, te da su u njih uključene institucije iz cijele Bosne i Hercegovine.

– Tako se sklapa suradnja, ako ćemo iskreno – zaključio je.

Na kraju je upozorio na opasnost prepuštanja borbe protiv terorizma na niže razine vlasti.

– Zamislite da borbu protiv terorizma, jednog od najtežih zločina, prepustimo najnižim razinama. Zna se tko s kim surađuje i na kojoj razini – rekao je Vranj.

Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine počela je zastupničkim pitanjima, između ostalog, o ruskim kampovima u BiH i otvaranju Ureda Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske (TEK) u Banjoj Luci bez suglasnosti institucija BiH.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH, koji obnaša dužnost ministra, Ivica Bošnjak (HDZ) nije imao konkretne odgovore na ova pitanja.

Safet Kešo, zastupnik SDA, pitao je zamjenika Bošnjaka da li je Ministarstvo na bilo koji način prije, za vrijeme ili nakon otvaranja službeno obaviješteno o otvaranju poslovnice TEK-a, da li smatra da je događaj sigurnosni ili na bilo koji drugi način interesantan.

– Ako niste upućeni, kako to tumačite propustima nadležnih obavještajno-sigurnosnih službi, nedostatkom suradnje i koordinacije između Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova BiH, nerelevantnošću događaja koji je uznemirio pola države, tumačite li ga kao prazan i pravno nedefiniran prostor ili neke druge razloge. Jeste li planirali poduzeti neke aktivnosti u vezi s ovim slučajem – dodao je Kešo.

Bošnjak je naveo da Ministarstvo nije bilo uključeno, nije sudjelovalo u osnivanju ureda, niti su dobili bilo kakve informacije službenim putem.

Podsjetio je da BiH i Mađarska imaju sporazum o suradnji u borbi protiv terorizma, trgovine drogom i organiziranog kriminala te da se eventualna suradnja može odvijati samo u okviru tog sporazuma.

– U BiH, kada je u pitanju borba protiv terorizma, postoji dobra suradnja državnih i entitetskih organa. Informacije o ovom pitanju zatražili smo od nadležnih policijskih i sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini. Od svih nadležnih institucija nismo dobili odgovore. Informaciju ću pripremiti čim dobijemo kompletan materijal – odgovorio je Bošnjak.

Kešo je komentirao kako se Ministarstvo sigurnosti trebalo uključiti i provjeriti sve aspekte dogovora, s obzirom na “divljačku ofanzivu čelnika vladajuće stranke u RS-u i koalicijskog partnera vlasti na državnoj razini, koju paralelno s otvaranjem Centra na domaćem i međunarodnom planu vodi Milorad Dodik, koji pokušava ocrniti Bošnjake, prije svega, kao najbrojniji narod u BiH, te ih prikazati kao radikalne teroristička i islamistička opasnost“.

Zastupnik SDP-a Saša Magazinović također je imao pitanje za Bošnjaka, a nakon što je sud u Moldaviji izrekao presudu protiv tri osobe za sudjelovanje u ruskim logorima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

– Priznali su da su često dolazili u Banju Luku gdje su bili ili postoje logori. Kakva saznanja o ovome ima Ministarstvo sigurnosti i što ste poduzeli – upitao je Magazinović.

Bošnjak je na ovo pitanje odgovorio slično – da nemaju saznanja i da su tražili informacije. Ponovno je govorio o suradnji i dogovorima.

– Osim zajedničkih vježbi i obuke, nemamo informacija o eventualnom postojanju drugih kampova za obuku – kazao je Bošnjak.

– Nisam te to pitao. Dali ste odgovor o međunarodnoj policijskoj suradnji i suradnji policijskih agencija. Rekli ste da nemate saznanja o tome. Ne želim biti grub prema vama, ali ne možete reći da ne znate kada je to bilo po medijima. Možete reći da imam saznanja, ali iz medija. Odgovori su zabrinjavajući – komentirao je Magazinović.

Europska unija upozorila je Bosnu i Hercegovinu da je potrebno hitno usvojiti dva zakona, kao i uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih osoba u BiH, jer će se u protivnom naša zemlja ponovno naći na sivoj listi Moneyvala, odnosno FATF-a (International Money Laundering Group), a vremena ima još do kraja veljače, odnosno još mjesec dana.

Od Ministarstva sigurnosti BiH smo 15. siječnja zatražili odgovor na pitanja jesu li pripremljena potrebna dva zakona (zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i zakon o ciljanim novčanim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i širenje oružja za masovno uništenje), kada bi zakoni mogli biti pred Vijećem ministara BiH i zašto do sada nisu. Nismo dobili odgovor. Na čelu Ministarstva sigurnosti je zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak (HDZ).

Ista pitanja postavljaju i državni saborski zastupnici, no odgovor još nisu dobili.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Denis Zvizdić (NiP) na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 22. siječnja postavio je pitanje realne opasnosti od vraćanja BiH na sivu listu FATF-a, odnosno Moneyvale, upozorivši da bi takav razvoj događaja imao ozbiljne posljedice po BiH, posebno poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije, te vjerodostojnost države. Pitanje o dinamici donošenja zakona i uspostave registra postavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), koja nije bila na sjednici vijeća, pa se još čeka njezin odgovor.

Ono što je poznato je da na sjednici Vijeća ministara BiH 26. siječnja ovaj problem i pitanje potrebnih zakona uopće nije bilo riječi.

– Danas o tome nismo razgovarali. To očekujem na sljedećoj sjednici, koja će biti održana, mislim za 14 dana – kazao je nakon sjednice Edin Forto (Naša stranka), ministar komunikacija i prometa BiH.

Na pitanje kako usvojiti zakone koji moraju proći kompletnu proceduru do kraja veljače, od Vijeća ministara BiH, do kojeg još nisu stigli, do Parlamentarne skupštine BiH, Forto je odgovorio da su se više puta uvjerili da je moguće ekspresnom brzinom usvojiti ključne zakone i da je sve stvar volje.

Tu volju, napomenimo, čine žene na vlasti, a to su Trojka, HDZ i SNSD.

Prije dva dana, nakon sjednice Vijeća ministara, Krišto je pokušala odgovoriti na pitanje kada se mogu očekivati ​​dva zakona.

– Na neki način sam iz medija vidio da postoje neke obveze za donošenje zakona. Danas smo usvojili Program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i svaki resor je dostavio svoje prijedloge. Neki su pitali zašto neke obveze nisu uvrštene u prijedlog. Ne znači da ako nešto nije u programu, to ne mora usvojiti Vijeće ministara. Nadam se da će resori nadležni za tu oblast učiniti sve da to ponude Vijeću ministara. Pretpostavljam da postoje radne skupine koje razmatraju zakone i da će oni biti dostavljeni Vijeću ministara kada budu pripremljeni – rekla je Krišto.