Stranka za Bosnu i Hercegovinu godine utvrdio kandidacijske liste za sve razine vlasti za predstojeće Opće izbore. Predsjednik ove stranke Semir Efendić bit će kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u Izbornoj jedinici 3A, koja obuhvaća Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinski kanton, nositelj liste je dosadašnji izaslanik u Domu naroda PSBiH Džemal Smajić. Druga na listi je Amra Švrakić, a slijede Nedžad Ahatović i Zlatko Hadžidedić.

Nositelj liste u izbornoj jedinici 4A (Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton) je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Ernad Poprženović je nositelj liste u izbornoj jedinici 1A (Unsko-sanski i Livanjski kanton), a u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom nositelj liste je Huso Morić.

Nositelj liste za Zastupnički dom Federalnog parlamenta u Unsko-sanskom kantonu (izborna jedinica 1) je bivši premijer ovog kantona Hamdija Lipovac.

Nosilac liste za izbornu jedinicu 11, koja obuhvata sarajevske općine Centar, Ilijaš, Novo Sarajevo, Stari Grad i Vogošću, je Almir Bečarević. Na listi su i Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović i Senad Pećanin.

U izbornoj jedinici 7, koja obuhvata općine Ustikolina, Goražde, Hadžići, Ilidža, Novi Grad Sarajevo, Pale FBiH i Trnovo, nositelj liste je Haris Gudić. Slijede ga Edina Gabela i Admir Lisica.

Listu za Skupštinu Kantona Sarajevo predvodi dosadašnji zastupnik Muamer Bandić. Druga na listi je Lejla Zvizdić.

Begija Smajić je kandidatkinja SBiH za potpredsjednicu Republike Srpske, a stranka će imati svoje liste za Narodnu skupštinu ovog entiteta.

Iako je prije dvije godine Izborno povjerenstvo utvrdilo kršenje Izbornog zakona i kaznilo političku stranku Nenada Nešića, Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu nije našlo osnova za pokretanje kaznene istrage, a stručnjaci s kojima je razgovarao Detektor smatraju da se ovakvim tumačenjem zakona šalje poruka da izborna krađa može ostati bez posljedica.

Nenad Nešić, kao ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, na konferenciji za medije u listopadu 2023. godine izjavio je da će tijekom svog mandata biti transparentan i da će sve informacije koje može podijeliti s javnošću. Sljedeće godine Transparency International Bosne i Hercegovine dobio je snimku s predizbornog skupa u Višegradu na kojoj se čuje Nešićev glas koji obećava pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat, a zatim i izvještaj, piše. Detektor.

– Nije bitno da li je iz SNS-a ili DNS-a, ja ću to gurati – rekao je Nešić na tribini.

Općinsko izborno povjerenstvo Višegrad ustvrdilo je nakon izvještaja Transparencyja da je Nešić svojim spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena.

Dvije godine kasnije Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu donijelo je odluku o neprovođenju istrage jer ne postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, navodeći da nije moguće utvrditi identitet govornika niti mjesto snimanja.

Sugovornici Detektora upozoravaju da za kazneno djelo povrede slobode birača nije potrebno dokazivati ​​da je birač doista promijenio svoju odluku ili glasovao za određenu političku opciju.

Ističu da je dovoljno da je biračima data ponuda ili obećanje s ciljem utjecanja na njihovu izbornu odluku, čime se, prema njihovom tumačenju, ostvaruju obilježja kaznenog djela i osnova za pokretanje istrage. Smatraju da se ovakvim odlukama šalje poruka nekažnjivosti izbornih prijevara i dodatno narušava povjerenje građana u izborni proces i institucije.

Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH navodi da su uložili žalbu koja je odbijena na rješenje o obustavi istrage.

– Ono što će Transparency International svakako učiniti je pokrenuti disciplinsku prijavu protiv postupajuće tužiteljice i glavne tužiteljice Okružnog javnog tužiteljstva jer smatramo da se radi o nesavjesnom radu – kazao je Kanlić.

Dodao je da postoje jasni dokazi, ali i da je ovaj slučaj bio javno popraćen, te da su imali prijetnje iz Tužiteljstva da bi protiv osobe koja je neovlašteno snimala mogao biti pokrenut postupak, iako je, kako je pojasnio Kanlić, riječ o javnom skupu na kojem je snimanje bilo dozvoljeno.

Prema Kaznenom zakonu Republike Srpske, zatvorska kazna do tri godine predviđena je za osobu koja nudi mito i kupuje glasove, kao i za birača koji zahtijeva i primi dar ili obećanje za sebe ili drugoga.

Ifet Feraget, odvjetnik iz Sarajeva, kaže da je ovakva odluka proizvoljna, te da je zakonska odredba koja sankcionira izbornu krađu vrlo jasna.

– Ovdje nije potrebno da osoba na koju ste utjecali glasa, niti da uopće glasa, jer ovdje definitivno utječete na birače kako će glasati. I od tog momenta, po meni, to djelo već postoji, u ovom slučaju je riječ o osnovanoj sumnji – kazao je Feraget.

Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje zašto postoji kazneno djelo “povrede slobode birača” ako se donese odluka o neprovođenju istrage.

Aleksandar Jokić, banjalučki odvjetnik, kaže da Tužiteljstvo ovom odlukom potvrđuje dvije stvari, a jedna je da je izborna krađa u svim oblicima postala općeprihvaćena u Bosni i Hercegovini.

– Akteri koji u tome sudjeluju mogu se s velikom dozom sigurnosti uvjeriti da neće biti procesuirani – rekao je Jokić i dodao da su u većoj opasnosti oni koji ukazuju na takve propuste od onih koji ih čine.

Procesuiranje ovih kaznenih djela, prema riječima Jokića, neće se tako lako dogoditi u Bosni i Hercegovini.

Iz Koalicije “Pod lupom” poručuju da je važno pravovremeno i adekvatno procesuirati izborne nepravilnosti.

Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije, pojašnjava da se brojne i različite izborne nepravilnosti ne sankcioniraju, a posebno ne od strane Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).

– Zašto moramo imati kazneni progon u takvim slučajevima? Jer jednostavno političkim subjektima moramo poslati poruku da ovakvo ponašanje i kršenje zakona neće biti prihvatljivo i da će jednostavno ubuduće sankcije imati svojevrsni karakter odvraćanja – pojasnio je Kamenjaković.

Kanlić je rekao da se iz takvih situacija može razumjeti zašto veliki dio građana BiH smatra i vjeruje da je pravosudni sustav u BiH pod izravnom političkom kontrolom.

– Bez obzira na ovakvo ponašanje pravosudnih institucija, i dalje pozivamo građane da sve izborne nepravilnosti – a očekujemo da će ih biti iu ovom izbornom ciklusu – prijave Transparency Internationalu u BiH putem aplikacije reflektor.ba, što mogu činiti anonimno. Tada ćemo, kao što je bio slučaj s prijavom tadašnjeg ministra Nešića, poduzeti zakonske mjere i učiniti sve da se ovakva kršenja izbornih pravila sankcioniraju – rekao je Kanlić.

Protiv Nešića Tužiteljstvo BiH mjesecima vodi istragu u kojoj ga se sumnjiči da je primio više od milijun maraka mita dok je bio direktor “Puteva Republike Srpske”.

U prosincu 2024. Nešiću i još dvojici osumnjičenika određen je pritvor zbog sumnje na udruživanje radi počinjenja kaznenih djela, te zlouporabe položaja i primanja mita. Nešić je nakon višemjesečnog pritvora pušten na slobodu u svibnju 2025. godine, a pet mjeseci kasnije Sud BiH prihvatio mu je jamstvo od 1,3 milijuna maraka i ublažio mu zabranu. Prethodno je dao ostavku na mjesto ministra.

Glavni tužitelj Državnog tužiteljstva Milanko Kajganić najavio je na nedavnoj konferenciji za novinare da će aktivnosti Odjela za korupciju biti usmjerene na dovršetak istraga u predmetima korupcije, među kojima je i istraga protiv Nešića, te da će podizanje optužnice biti fokus rada ovog odjela u 2026. godini.

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak najavio je da se pripreme za uvođenje skenera za Opće izbore, koji će se održati u listopadu, odvijaju prema planu, unatoč, kako tvrdi, pokušajima da se taj proces zaustavi.

– Pripreme za uvođenje skenera teku po planu, iako otpori i pokušaji SNSD-a i njihovih partnera iz FBiH da sve zaustave ne prestaju. Sve je spremno za kraću odgodu izbora, ako bude potrebno, ali za sada nema razloga za brigu – rekao je Crnadak.

– Dragi sugrađani. Dragi građani Republike Srpske, ostalo je još samo 75 dana. Pred nama nije reforma, nego revolucija u procesu glasovanja na izborima – rekao je.

Crnadak tvrdi da će uvođenje skenera spriječiti dosadašnje izborne zlouporabe.

– Unatoč silnim naporima korumpiranih elita da nastave brutalno mijenjati volju građana i krivotvoriti rezultate nakon zatvaranja biračkih mjesta, stvar je gotova: u listopadu ćemo imati skenere, nema više mrtvih glasova, više nitko ne glasa više puta, nema više prekrajanja zapisnika, jednostavno je došao kraj eri začaranog kruga u kojem su građani glasovali, a stranački aktivisti namještali rezultate – napisao je.

U objavi je iznio i tvrdnje da postoje pokušaji ugrožavanja izbornog procesa.

– Prema pouzdanim informacijama koje sam dobio od izvora koji do sada nije griješio, nuđen je ogroman novac najmoćnijim svjetskim hakerskim timovima da organiziraju upad u sustav na dan izbora, kako bi utjecali na rezultate. Do sada su svi pokušaji bili neuspješni, zato je glavna aktivnost usmjerena na masovnu kupovinu glasova, posebno u siromašnijem dijelu društva, kao i do sada neviđene pritiske na zaposlene u javnoj upravi, na svim razinama – kazao je Crnadak.

Ne navodi je li svoja saznanja prijavio policijskim agencijama ili tužiteljstvu.

Dodao je kako, po njegovom mišljenju, optimizam kod građana raste.

– Nervoza je ogromna, ali zato raste optimizam i entuzijazam u svakom normalnom i običnom čovjeku, koji radi svoj posao, živi svoj život i samo želi da se glasovi broje upravo onako kako su ljudi glasovali – istaknuo je.

Na kraju je pozvao građane da izađu na izbore.

– To se tiče svih nas, direktno će se odraziti na naše živote i naše obitelji, zato prenesite poruku, spremite se, učinite sve da 4. oktobar bude ono što bi svaki izbori trebali biti, a do sada ih nismo imali, a to je praznik demokracije – poručio je Crnadak.

Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” do sada je zabilježila dva slučaja zloupotrebe djece u političke svrhe.

Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose s javnošću Koalicije “Pod lupom”, kazao je da se u oba slučaja radi o javnim događajima poput otvaranja dječijih igrališta ili vrtića, gdje su se politički akteri slikali s djecom, nakon čega su te fotografije korištene u promotivne svrhe na društvenim mrežama, bez adekvatne zaštite djece.

Ovi slučajevi su prijavljeni Središnjem izbornom povjerenstvu BiH i trenutno se čeka njihov ishod.

Kamenjaković napominje da je CIK i ranije izricao sankcije za slične prekršaje. U konkretnim slučajevima riječ je o Irfanu Čengiću, načelniku Općine Stari Grad (SDP) i Igoru Dodiku (SNSD).

Kamenjaković navodi da zloupotreba djece u političke svrhe, nažalost, nije rijetka pojava u Bosni i Hercegovini.

Koalicija Pod Lupom na ovaj problem upozorava više od deset godina.

– Posebno je važno istaknuti da je nakon izmjena Izbornog zakona 2024. godine ova nepravilnost jasno prepoznata kao zabranjena i podložna sankcijama, što predstavlja značajan iskorak. Tijekom proteklih izbornih ciklusa zabilježeno je nekoliko slučajeva i izrečene su određene sankcije, ali još ima prostora za dosljedniju i učinkovitiju primjenu zakona u praksi – kaže Kamenjaković.

U praksi se ova vrsta nepravilnosti pojavljuje u različitim oblicima, od dijeljenja stranačkog materijala djeci, organiziranja političkih aktivnosti u ili u blizini obrazovnih ustanova, do objavljivanja fotografija djece na društvenim mrežama i njihovog uključivanja u promidžbene aktivnosti političkih subjekata. Takve prakse predstavljaju kršenje temeljnih prava djece, uključujući pravo na privatnost, zaštitu od političke instrumentalizacije i zaštitu od nedopuštenog utjecaja.

– Koalicija “Pod lupom” jasno poručuje da politički subjekti moraju poštovati zakonske odredbe i zaustaviti svaki oblik zloupotrebe djece u političke svrhe. Djeca ne smiju biti dio političkih kampanja niti sredstvo skupljanja političkih poena, a odgovornost svih aktera je osigurati njihovu potpunu zaštitu – rekao je Kamenjaković.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ove godine bira novog reis-ul-ulemu. U utrci se izdvajaju tri imena od kojih svako nosi određenu težinu, velika postignuća, ali i različite izazove.

Sadašnji muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović je rođen 1976. godine u Gornjoj Bijeni kod Nevesinja. Nakon što je u teškim ratnim okolnostima završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, diplomirao je na čuvenom Al-Azharu u Kairu, a kasnije magistrirao i doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, baveći se poviješću šerijatskog prava i vakufskog naslijeđa.

Kroz službu je prošao doslovno sve stepenice – od imama i glavnog imama u Mostaru, pa sve do mjesta muftije na kojem je od 2014. godine, a na koje je nedavno imenovan po treći put. Njegovo ime veže se uz obnovu i pokretanje velikih projekata, poput Studentskog hotela u Mostaru, kompleksa Tekija u Blagaju i Centra u Podveležju.

Život u Hercegovini često donosi trvenja i zategnute odnose u političkim i društvenim krugovima. U javnosti se često moglo čuti kako je Dedović funkciju muftije koristio za suptilno postizanje političkih ciljeva, pozicionirajući se kao nezaobilazan politički faktor. Određeni krugovi tvrde da ima nemjerljiv utjecaj na kadrovska rješenja u politici te da je iskoristio sukobe s hrvatskim političkim predstavnicima da se kandidira za reisa.

Muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus (rođen 1968. godine) slovi za jednog od najobrazovanijih i akademski najaktivnijih ljudi u Islamskoj zajednici. Kao redoviti profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Grabus iza sebe ima veliku akademsku karijeru, brojne studijske boravke u svijetu i uspješnih petnaest godina na čelu Islamske zajednice u Sloveniji (od 2006. do 2021.). Aktivan je i na međunarodnoj sceni, gdje obnaša funkciju supredsjedatelja Muslimansko-židovskog vijeća u Beču.

No, s njegovim se imenom ponovno pokreću stare, prilično neugodne polemike.

Naime, povjerljiva depeša američkog veleposlanstva u Ljubljani iz svibnja 2007. godine, koju je objavio Wikileaks, otkriva njegove iznimno bliske i intenzivne veze s tadašnjim američkim veleposlanikom u Ljubljani.

Prema podacima iz te depeše, dr. Grabus i njegov tajnik Nevzet Porić blisko su surađivali s američkom diplomacijom koja im je zauzvrat omogućila programe usavršavanja u SAD-u.

No, najkontroverzniji dio dokumenta odnosi se na interne obračune u Sloveniji.

Iz depeše je vidljivo da su svi muslimani koji se nisu slagali s Grabusovom politikom pred Amerikancima označeni kao radikalni i ekstremni.

Navodi se i da je Grabus svog prethodnika, bivšeg slovenskog muftiju Osmana Đogića, prijavio američkom veleposlanstvu kao islamskog ekstremista, što kritičari tumače kao pokušaj eliminacije konkurencije i osiguravanja svoje pozicije uz pomoć stranih službi i u sjeni Guantanama.

Iako Grabus posjeduje neosporne vještine, ove sjene iz prošlosti mogle bi mu biti ozbiljan teret.

dr. hfz. Mensur Malkić (rođen u Živinicama 1970. godine) predstavlja kandidata izuzetno stabilnog, reklo bi se briljantnog profesionalnog i duhovnog puta. Nakon doktorata na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i sticanja titule hafiza 2001. godine, Malkić se usavršavao u Kairu, Kuvajtu i Mekki, te postao jedan od najvećih autoriteta u oblasti kiraeta (učenja Kur’ana) na našim prostorima.

Malkić je godinama uspješno vodio Gazi Husrev-begovu medresu kao njen direktor, nakon čega je preuzeo dužnost direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta. Dugo je bio i prvi imam Begove džamije u Sarajevu, što ga čini jednom od najprepoznatljivijih duhovnih ličnosti u zemlji.

Njegov rad s mladima ostavio je dubok trag. Kao muhafiz izvodio je čak 30 hafiza Kur’ana, a i sam je osvajao visoka mjesta na evropskim i svjetskim takmičenjima učača Kur’ana.

Kroz sve godine rada u Saboru Islamske zajednice i raznim komisijama Malkić je izgradio autoritet čovjeka koji je potpuno posvećen vjeri, obrazovanju i institucijama.

Bez ijedne političke afere ili kontroverznog javnog nastupa, njegov besprijekoran životopis pozicionira ga kao kandidata koji nudi mir, stabilnost i neupitan moralni autoritet.

Izborno tijelo Muftijstva mostarskog jednoglasno je predložilo muftiju mostarskog dr. Salem ef. Dedovića za novog reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ova odluka donesena je na sjednici održanoj u konferencijskoj sali Karađoz-begove medrese u Mostaru, kojom je predsjedavao predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Duvno Ibrahim Kapetanović.

Iako su tokom sjednice predložena još dva imena, što je službeno uneseno u zapisnik, članovi Izbornog tijela, koje čine parlamentarci, predsjednici Medžlisa, glavni imami sa područja ovog muftijstva i direktor Karađoz-begove medrese, dali su apsolutnu i jednoglasnu podršku muftiji Dedoviću.

Službena kandidatura bit će proslijeđena nadležnim organima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u sklopu daljnje izborne procedure.

Sabor Islamske zajednice će već 5. rujna potvrditi konačnu listu kandidata koji ispunjavaju sve zakonske uvjete, dok je konačni izbor novog vrhovnog poglavara zakazan za 19. rujna, kada će početi glasovanje Izbornog tijela na državnoj razini.

Sadašnji reis-ul-ulema Husein-ef. Kavazović, koji je na čelu Islamske zajednice od 2012. godine, prema sadašnjim pravilima nema pravo kandidirati se za treći mandat.

Predloženi kandidat muftija dr. Salem-ef. Dedović, diplomirao je na Općem odsjeku Fakulteta arapskog jezika na prestižnom sveučilištu Al-Azhar u Kairu, a dužnost glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Mostar uspješno obavlja od 1. rujna 2006. godine.

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine zaokružila je kandidatske liste za sve razine vlasti za izbore 2026. godine.

Kada je u pitanju Državna lista (Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine), povjerenje za nositelja dobio je šef Kluba zastupnika te stranke Saša Magazinović.

Odmah iza njega bila je Majda Kalamujić, dok je treće mjesto pripalo Alenu Pilavu.

Visoko četvrto mjesto zauzela je Indira Turković, dok je peti bio akademik Mirko Pejanović.

Za Zastupnički dom Parlamenta FBiH SDP će u sarajevskim izbornim jedinicama nastupiti s listama koje predvode poznata politička imena.

Nositelj jedne od federalnih lista je saborski zastupnik Damir Mašić. Slijede ga Adrijana Nikšić na drugom i predstavnik Samir Avdić na trećem mjestu.

Nositelj druge federalne liste iz Sarajeva je aktualni federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar. Na drugom mjestu je federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković, dok je na trećem potpredsjednik FBiH Igor Stojanović.

Nositelj liste za Skupštinu Kantona Sarajevo i prvi u utrci za kantonalne klupe je aktuelni ministar prometa Adnan Šteta.

Na drugom mjestu je načelnik Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić, dok je treći ministar kulture i sporta Kenan Magoda.

Ministar zdravstva Enis Hasanović našao se na četvrtom mjestu, a odmah iza njega zastupnica Jelena Pekić.

U top 10 imena na kantonalnoj listi su aktualni zamjenik državnog ministra finansija Muhamed Hasanović, a slijede Belma Kapo, Davor Čičić, Svjetlana Šošić i Redžo Lemezan (10).

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da su kandidati ove stranke za predsjednika Republike Srpske Savo Minić i kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dobili jednoglasnu podršku Predsjedništva stranke i koalicionih partnera.

Dodik je naveo da su na današnjoj sjednici Predsjedništva SNSD-a utvrđene liste od jedan do devet za NSRS, od jedan do tri za Parlamentarnu skupštinu BiH i 16 lista za razine u Federaciji BiH.

– Naša stranka predano je radila na svim prijedlozima, visoka je razina poštivanja odluke Predsjedništva – istaknuo je.

Dodik je naglasio da su Minić i Cvijanović najbolji izbor i da to potvrđuju informacije ove stranke sa terena.

Rekao je da se predstojeći izbori održavaju bez obzira na to što se on ne može kandidirati, što je nonsens s obzirom na demokraciju i ljudska prava o kojima EU govori, ali da toga u BiH nema.

– Ja ću stajati iza ovih izbora, jer su moj izbor kandidata i Savo Minić i Željka Cvijanović – rekao je Dodik.

Istaknuo je da će Cvijanović i Minić “dobiti izbore s dvocifrenom razlikom” te da rezultati anketa pokazuju da SNSD ima 41 posto podrške građana.

Komentirajući veto koji je Cvijanović stavila na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Dodik je istaknuo da je Predsjedništvo SNSD-a zatražilo od Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske da podrži veto.

– Predsjedništvo stranke traži od našeg kluba u Narodnoj skupštini da podrži veto koji je Cvijanović stavila – rekao je Dodik.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da su kandidati ove stranke za predsjednika Republike Srpske Savo Minić i kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dobili jednoglasnu podršku Predsjedništva stranke i koalicionih partnera.

Dodik je naveo da su na današnjoj sjednici Predsjedništva SNSD-a utvrđene liste od jedan do devet za NSRS, od jedan do tri za Parlamentarnu skupštinu BiH i 16 lista za razine u Federaciji BiH.

– Naša stranka predano je radila na svim prijedlozima, visoka je razina poštivanja odluke Predsjedništva – istaknuo je.

Dodik je naglasio da su Minić i Cvijanović najbolji izbor i da to potvrđuju informacije ove stranke sa terena.

Rekao je da se predstojeći izbori održavaju bez obzira na to što se on ne može kandidirati, što je nonsens s obzirom na demokraciju i ljudska prava o kojima EU govori, ali da toga u BiH nema.

– Ja ću stajati iza ovih izbora, jer su moj izbor kandidata i Savo Minić i Željka Cvijanović – rekao je Dodik.

Istaknuo je da će Cvijanović i Minić “dobiti izbore s dvocifrenom razlikom” te da rezultati anketa pokazuju da SNSD ima 41 posto podrške građana.

Komentirajući veto koji je Cvijanović stavila na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Dodik je istaknuo da je Predsjedništvo SNSD-a zatražilo od Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske da podrži veto.

– Predsjedništvo stranke traži od našeg kluba u Narodnoj skupštini da podrži veto koji je Cvijanović stavila – rekao je Dodik.

Kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska bit će Marinko Božović, a kandidat za predsjednika RS-a Branko Blanuša.

Ovo je odlučio Glavni odbor SDS-a koji je danas zasjedao u Bijeljini.

SDS je na današnjoj sjednici usvojio i liste za zastupnike u Parlamentu Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Ova odluka suštinski znači da će opozicija iz Republike Srpske na izborima nastupiti u nekoliko kolona jer je Draško Stanivuković već najavio svoju kandidaturu ispred Pokreta za sigurnost Srpske.