Novinar Tvrtko Milović u analizi političke ostavštine Dragana Čovića ocijenio je da je odluka čelnika HDZ-a BiH da ne bude kandidat za člana Predsjedništva BiH znak kontroliranog povlačenja iz politike, ali i potvrda da Čović i dalje ostaje neprikosnoveni autoritet unutar te stranke.

Milović navodi da činjenica da Čović, kao nosivi stup HDZ-a BiH, nije osobno ušao u utrku za najistaknutiju političku funkciju u državi, već je podržao kandidata iz svog kruga povjerenja, govori o dvije stvari.

– Prvo, Čović sprema kontrolirani izlazak iz politike, a drugo, on je i dalje neupitni lider – kaže Milović.

Prema njegovim riječima, Čović izbjegava kandidaturu za Predsjedništvo BiH, iako za to nema formalne prepreke, jer je svjestan iskustava drugih političkih lidera koji su, koristeći veliku političku moć, pokušavali ostati na vlasti duže nego što je bilo održivo.

Milović smatra da način eventualnog povlačenja pokazuje da se proces odvija prema planu, jer bi nagli odlazak, poput onog bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, mogao otvoriti prostor za unutarstranačku borbu u kojoj bi prevagu dobili oni koji su godinama tiho gradili utjecaj.

– Čović ih sve zna, a nijednu mu ne voli – napisao je Milović.

Dok potencijalni nasljednici čekaju trenutak kada bi se otvorio prostor za borbu za pozicije unutar HDZ-a BiH, Milović ocjenjuje da Čović i dalje potpuno kontrolira stranku, što se, navodi, najbolje vidi kroz način izbora kandidata za Predsjedništvo BiH.

– Alfa je još tu, a izazivači čekaju znak slabosti – ističe Milović, dodajući da bi eventualni trenutak slabosti mogao pokrenuti borbu za vlast koja bi, ako potraje, mogla ugroziti i samu stranku.

Govoreći o političkoj ostavštini Dragana Čovića, Milović ističe da mu se mora odati priznanje za veliku pregovaračku vještinu i sposobnost obnašanja pozicija u izvršnoj vlasti.

No, smatra da veliki broj kadrova koje je HDZ BiH postavljao u brojnim mandatima nije ostavio značajniji trag na institucijama koje su vodili.

– Postoji li neki federalni ili državni ministar da je po nečemu poznat? Svi su oni dužnosnici koji rade što im se kaže. A ako im se ništa ne kaže, onda ništa i ne rade – rekao je Milović.

Prema njegovoj ocjeni, za hrvatski narod u BiH, koji se godinama bori za izmjene Izbornog zakona i ravnopravniji politički položaj, ozbiljan je problem nerad političkih predstavnika.

Milović posebno ističe pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koje je, kako navodi, središnja politička tema Dragana Čovića u posljednjih 15 do 20 godina.

Smatra da će ishod tog pitanja uvelike odrediti konačnu ocjenu Čovićeva političkog nasljeđa.

– Kada se politička karijera ovako fiksira oko političke teme, onda je neizbježno izjednačavanje političkog naslijeđa za ishod te teme – piše Milović.

Trenutna ocjena je negativna jer nakon brojnih sastanaka, pregovora, sjednica, zaključaka, uvjetovanja i političkih pritisaka rezultati su izostali.

– To što je o ovom pitanju donosio odluke, zaključke, održavao sjednice, sastanke, pregovore i rasprave, uvjetovao i prijetio, blokirao i lobirao, a da je rezultat svega – ništa – kaže Milović.

Smatra da Čović, kao iskusan pregovarač i autor knjiga o menadžmentu, nije mogao ne biti svjestan posljedica svoje političke strategije.

Milović tvrdi da je, ako se pitanje izmjena Izbornog zakona godinama predstavljalo kao pitanje opstanka hrvatskog naroda, bilo očekivano da će druga politička stranka povećati cijenu suglasnosti.

– Kada u svakom javnom istupu ističete Izborni zakon kao životno pitanje, onda je prirodno da druga strana podigne cijenu svog pristanka – ustvrdio je.

Milović u svojoj analizi također tvrdi da postojeći Izborni zakon odgovara političkom modelu koji je izgradio Čović, jer mu omogućava da bira kandidata prema vlastitim političkim potrebama.

– Ovakav Izborni zakon je potreban kako bi Čović dobio mogućnost da delegira kandidata prema svojim potrebama, a ne najboljeg kandidata – napisao je.

Dodaje da bi izmjenama Izbornog zakona, za koje se Čović zalaže, HDZ BiH morao ponuditi najjačeg kandidata koji bi se morao suočiti s najboljim protukandidatom.

Milović podsjeća da su izmjene Izbornog zakona bile dio koalicijskog dogovora prilikom formiranja vlasti 2022. godine, ali tvrdi da je to pitanje ponovno aktualizirano tek nakon završetka sjednice Parlamentarne skupštine BiH.

Na kraju svoje analize Milović zaključuje da je političko nasljeđe Dragana Čovića obilježeno porazima.

– Porazom boriti se za osnovne mehanizme opstanka hrvatskog naroda. Porazite kako biste napustili strukturu koja će generirati najbolje snimke. Poraz osigurati hrvatskom narodu mirno političko okruženje u kojem će se razvijati.

Za političara koji je više od dva desetljeća u vrhu vlasti, Milović smatra da je takva ocjena vrlo loša.

Predsjednik HDZ-a BiH i nevladine udruge Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović rekao je u Mostaru da je Bosna i Hercegovina suočena s ozbiljnim institucionalnim i političkim blokadama, posebice u području prostornog planiranja, što izravno utječe na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i privlačenje investicija.

Čović je naveo da BiH nema donesen prostorni plan na razini Federacije BiH, dok se planovi i strategije moraju donositi na razini kantona, što dodatno otežava proces.

– Otvorili smo posebnu raspravu o prostornom uređenju jer nemamo donesen prostorni plan. Sve se to onda stavlja u kontekst velikih projekata – Južne plinske interkonekcije i Jadransko-jonskog koridora. Bez planske dokumentacije investicije ostaju samo na papiru – rekao je Čović.

Dodao je kako je dogovoreno da se sljedeća sjednica HNS-a Bosne i Hercegovine održi u drugom tjednu ožujka, kada bi se trebao raspravljati i o izboru novih članova.

Komentirajući intenzivna lobiranja u Washingtonu, uključujući Željku Cvijanović i Milorada Dodika, kao i izjavu Karen Pierce, posebne izaslanice Velike Britanije za BiH za izborni zakon, Čović je rekao da ova godina nije izgubljena kada su u pitanju izborne reforme.

– Apsolutno ne mislim da je ova godina izgubljena. Gospođa Pierce je bila ovdje, dobro je upućena u odnose u Bosni i Hercegovini. Slične stavove možete čuti i od dužnosnika Europske unije i američke administracije. Nesalomivi sam optimist i vjerujem da u sljedeća tri mjeseca možemo riješiti barem dio problema, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (hrvatskog člana Predsjedništva, op. d.) – kazao je.

Naglasio je da se to pokušava postići razgovorima političkih aktera, napomenuvši da su “druga dva naroda brojčano posložila svoja pitanja”, dok pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata još nije riješeno. Najavio je posjet Washingtonu za 20 dana.

Čović se osvrnuo i na činjenicu da Bosna i Hercegovina još nije povukla sredstva iz Plana rasta Europske unije, istaknuvši da je ključni problem nedostatak političke volje i koordinacije.

– Plan rasta je ugovor između EU i Bosne i Hercegovine, s jasnim zakonskim, kadrovskim i sektorskim obvezama. Sve smo sveli na financijski aspekt – povlačenje novca – a reforme zaboravili. Nažalost, do sada nije bilo dovoljno političke mudrosti da se to provuče kroz Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH – kazao je.

Prema njegovim riječima, više interesa za otvaranje pregovaračkog procesa pokazale su institucije Europske unije nego pojedini domaći politički akteri.

– Sada se stvari mijenjaju i bilo bi naivno ne iskoristiti ovaj trenutak. Moramo se okupiti oko ključnih pitanja i zaustaviti prevrtanje. Europski put prema Bosni i Hercegovini mora biti otvoren, bez obzira na različite poglede – dodao je.

Govoreći o zakonima iz oblasti prostornog uređenja, Čović je istaknuo da bez jasne koordinacije između razina vlasti nema ozbiljnijih investicija.

– Osnova svega ide odozgo prema dolje, ali ponekad moramo obrnuti redoslijed i raditi usklađeno. Ako želimo Južnu interkonekciju, netko mora jasno reći kako se ona uklapa u prostorne i poslovne planove. Isto vrijedi i za Jadransko-jonski koridor – pitanje je kako ga dovesti i gdje planirati – zaključio je Čović.

U Gradskoj vijećnici u Sanskom Mostu održana je tribina Stranke demokratske akcije (SDA) pod nazivom “Odgovor” na kojoj se prisutnima obratio predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Izetbegović je u uvodu obraćanja kazao da SDA nikada nije izgubila u Sanskom Mostu. Posebno je izdvojio pobjedu na prošlim lokalnim izborima, kada su u ovoj općini korištene moderne izborne tehnologije i kada je SDA popravila rezultat.

– Ovo što ste vi ovdje doživjeli je sudbina SDA. Dio je to napada na SDA koji je počeo odmah nakon rata. Krenuo je veliki napad na nas. Napravljen je cijeli sustav s ciljem da se napravi udar na SDA. O braniteljima BiH, komandantima, SDA i Aliji godinama se ništa dobro nije moglo pročitati. To je taj specijalni rat koji je protiv nas vođen. Jer je trebalo otopiti stijenu, stijenu povjerenja koju je ova stranka zaslužila u narodu, a koju niko drugi nema – kazao je Izetbegović.

U tom kontekstu, ukazao je na činjenicu da u BiH postoji oko 200 stranaka, od kojih su većina one koje se izjašnjavaju kao bošnjačke ili bosanskohercegovačke, što je rezultat pokušaja slabljenja političkog kapaciteta bošnjačkog naroda i bosanskohercegovačkih patriota.

– Sve je to ujedanje i međusobno prepucavanje. Trebali bismo se tome suprotstaviti. Ne smijemo dopustiti da se te podjele nastave, da se mrzimo, da se nastavi atomizacija. Ali moramo pobijediti. Mora se poznavati vođa – kazao je predsjednik SDA.

Podsjetio je na česte susrete s predstavnicima međunarodne zajednice, što je dokaz promjene odnosa prema SDA i stjecanja razumijevanja svijeta o značaju te stranke za stabilnost BiH.

– Shvatili su, vjerojatno, da neće biti dobro, da je projekt s Trojkom propao i da će sve propasti i da je vrijeme da se procesi oslone na pravi motor. Ovo što sada živimo je stagnacija. Ni uspješne i razvijene zapadne zemlje ne mogu si dopustiti zastoj, pogotovo zemlja koja još nije izgradila svoje ceste, svoj energetski sustav, koja nije zaposlila dovoljno ljudi, teška je za život, ljudi je napuštaju. Svake godine treba jačati, kao u vrijeme Fadila Novalića, da se ubrzano grade ceste i energetska infrastruktura, da sustižemo, a ne da nam padaju parametri. Počeli smo tonuti. U ovoj godini izgubili smo više od osam hiljada radnih mjesta – rekao je Izetbegović.

Predsjednik SDA se osvrnuo i na, kako je rekao, bijes Trojke jer ih se optužuje za izdaju.

– Ali nema druge riječi za ono što su učinili. Dopustili su da se Ustav suspendira na jedan dan, da se tako vrijeđa država u kojoj žive da bi sjeli u svoje fotelje. Ovo se ne radi. Neka im Dodik kaže da će “Srbi i Hrvati odlučiti tko će od muslimana biti na vlasti”, a vi čekajte da se smiluju. Oni su to dopustili da bi njih trojica sjedili na vlasti i da bi upropastili državu, da bi je doveli u ovakvu stagnaciju. Zadužili su nas, stagniramo. Obećavali su europski put, a sad ga više ne spominju. kazao je Izetbegović.

Podsjetio je na obećanja Trojke o meritokraciji, te na kršenje tih obećanja postavljanjem nekompetentnih kadrova.

– Ne možete državu prepustiti početnicima. U Elektroprivredu su doveli direktora komunalnog poduzeća koje sada godišnje zadužuje stotine milijuna KM. Za vrijeme Novalića poslovalo se pozitivno. Obećali su i nultu toleranciju na korupciju. A tu su i dokumentirane veze s narkokartelima. Ti kriminalci pišu da nisu prošli SDA. Ne slušam narkokartele, slušam vas ljudi moji. Zatim smo imali hapšenja ministara u Kantonu Sarajevo, pa hapšenja dužnosnika na razini FBiH, pa obustavu financiranja izgradnje autoceste na koridoru Vc. Predali su Autoceste FBiH HDZ-u kako bi im postavili direktora FUP-a koji će “spengavati” po njihovom nalogu. Oni misle prikriti sramotu koju su napravili “špartanjem” – rekao je Izetbegović.

Izetbegović je upozorio na enormno zaduživanje Vlade FBiH koje se očekuje u narednoj izbornoj godini, a koje će biti iskorišteno za kupovinu glasova, a koje će građani vraćati u narednim mandatima.

Govorio je i o prijedlogu SDA za izmjene Izbornog zakona, kojima se želi omogućiti primjena novih tehnologija u izbornom procesu.

– I tu nam Trojka izmiče. Mi iz oporbe predložili smo taj zakon i progurat ćemo ga. U tome će nam pomoći ono što se dogodilo u RS-u – rekao je Izetbegović.

Kada su u pitanju trenutni prioriteti SDA, Izetbegović je izdvojio nekoliko zakonskih rješenja i projekata.

– Južna interkonekcija će proći. Pronaći ćemo način da to uspije. SDA je predložila taj zakon, koji je usvojen. Naći ćemo načina da oni koji nas ne vole dignu ruke, i za Izborni zakon i za Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti, kao što smo našli za Južnu interkonekciju. Dići će ruku, iako im je mrsko. Ne smiju bježati zbog naroda – rekao je Izetbegović.

Prisutnima na tribini obratili su se i zastupnica u Skupštini USK Zinajda Hadžić, predsjednik KO SDA USK Jasmin Musić, načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Asim Kamber.

Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o ponavljanju izbora za predsjednika entiteta RS na 136 biračkih mjesta jasno potvrđuje da je izborni proces u ovom slučaju potpuno kompromitiran, priopćeno je iz SDA.

– Kako bi se izbjegle ovakve i slične situacije i očuvao integritet izbora, potrebno je u izborni proces uvesti nove tehnologije koje bi isključile mogućnost manipulacija i prijevara. Vijeće ministara BiH i vladajuća parlamentarna većina imali su zakonsku i političku obvezu riješiti ovo iznimno važno pitanje za integritet izbora.

Umjesto toga, nisu pokrenuli proceduru donošenja potrebnih izmjena Izbornog zakona koje bi omogućile primjenu novih izbornih tehnologija, te su svjesno opstruirali pravovremeno raspisivanje natječaja i direktno doveli u pitanje pravodobnu nabavu potrebnih tehnologija. Također su blokirali angažiranje inženjera zaduženih za tehničku pripremu izbora – istaknuli su iz SDA.

Prepoznajući svjesne opstrukcije vladajuće većine, SDA je, kako ističu, u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona koji je već usvojen u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

– Ovim Prijedlogom stvaraju se pravni uvjeti za primjenu izbornih tehnologija na sljedećim Općim izborima. Očekujemo da Dom naroda PSBiH hitno usvoji Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH bez daljnjeg odugovlačenja i političkih blokada, a od Vijeća ministara BiH da hitno prestane opstruirati kadrovsko osposobljavanje SIP-a.

Ukoliko se ove opstrukcije nastave i ugroze održavanje fer i poštenih izbora, pozivamo visokog predstavnika da iskoristi svoje ovlasti i donese potrebne odluke kako bi osigurao primjenu novih izbornih tehnologija i zaštitu izbornog integriteta – priopćeno je iz SDA.