Ukoliko Vlada Kantona Sarajevo do 7. augusta ne ponudi prihvatljivo rješenje, liječnici i stomatolozi u KS stupit će u generalni štrajk, kazao je premijer. dr.sc. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije.

Sindikat podsjeća da doktori medicine i stomatologije svakodnevno nose najveći dio odgovornosti za funkcioniranje zdravstvenog sustava, često radeći u uvjetima kadrovskog nedostatka, preopterećenosti i kontinuiranog odlaska kolega iz javnog zdravstva.

Unatoč tome, ponuda pregovaračkog tima Vlade KS, smatra Hočka, ne pokazuje da su ozbiljnost situacije i opravdani zahtjevi doktora adekvatno shvaćeni.

– Ovo što se nudi nije dovoljno da zadrži liječnike u sustavu javnog zdravstva niti da osigura njegovu dugoročnu stabilnost. Ovo nije samo pitanje plaća. To je pitanje budućnosti zdravstvenog sustava. Građani Kantona Sarajevo imaju pravo na dostupnog liječnika, pravovremenu dijagnostiku i kvalitetno liječenje. Sustav iz kojeg odlaze liječnici i u kojem je stalno preopterećen preostali kadar ne može dugoročno pružiti zdravstvenu skrb kakvu građani zaslužuju – ističe Hočko.

Sindikat kaže da se tijekom pregovora ponašao odgovorno i razumno, vodeći računa o pacijentima, javnim financijama i stabilnosti zdravstvenog sustava.

– Kako dogovor nije postignut, slijedi postupak mirenja kojem ćemo pristupiti otvoreno i sa željom da izbjegnemo štrajk. Međutim, odgovornost ne može biti jednostrana. Ukoliko se ni u postupku mirenja ne ponudi prihvatljivo rješenje, Sindikat će pokrenuti postupak organiziranja štrajka. Javnost mora znati da nam štrajk nije prvi izbor. Ukoliko do toga ipak dođe, zahtjevi Unije bit će znatno veći od onih koji se trenutno iznose u pregovorima, jer je sadašnja ponuda Unije kompromisna i usmjerena na brz dogovor. Zaštita liječnika nije suprotna zaštiti pacijenata. Bez zaštićenog, motiviranog i adekvatno vrednovanog liječnika nema ni sigurnog pacijenta ni stabilnog zdravstvenog sustava. Zato pozivamo Vladu KS da u procesu mirenja pokaže odgovornost prema liječnicima, pacijentima i budućnosti javnog zdravstva – naglasio je Hočko.

Podsjetimo, Sindikat radnika u zdravstvu KS je u aprilu potpisao sporazum sa pregovaračkim timom Vlade KS kojim su definirana konkretna povećanja plaća za sve uposlene u zdravstvu.

No, njihovi članovi nisu zadovoljni onim što dobivaju od dva strukovna sindikata – doktora medicine i stomatologije te medicinskih sestara i tehničara.

Liječnici traže pravilan omjer u koeficijentima, navodeći da liječnici u KS više nisu na prvom mjestu.

– Ne može se dozvoliti da sa ovolikim sredstvima u KS u odnosu na druge kantone sarajevski doktori imaju manje koeficijente. Ponudili smo nekoliko olakšica, među kojima je i djelomično povećanje koeficijenata koji će se primjenjivati ​​tek od 1. siječnja sljedeće godine. Sve smo to radili kako bismo izbjegli štrajk, ali Vlada je čvrsta. Godinama nam iz Zavoda za zdravstveno osiguranje govore da novca nema. Od 800 milijuna KM, koliko iznosi proračun, Zavod ne može izdvojiti 1,25 posto za zahtjeve liječnika. Riječ je o minornim sredstvima koja neće nikoga oštetiti – kazao je Hočko početkom srpnja za Faktor.

Dogovora između Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo i pregovaračkog tima Vlade KS nema.

Iz Sindikata najavljuju da će njihov odvjetnik početkom idućeg tjedna podnijeti zahtjev za mirenje od 30 dana. Ako Vlada u tom roku ne pokaže razumijevanja za zahtjeve liječnika, slijedi opći štrajk.

Podsjetimo, Sindikat radnika u zdravstvu KS je u aprilu potpisao sporazum sa pregovaračkim timom Vlade KS kojim su definirana konkretna povećanja plaća za sve uposlene u zdravstvu.

No, njihovi članovi nisu zadovoljni onim što dobivaju od dva strukovna sindikata – doktora medicine i stomatologije te medicinskih sestara i tehničara.

Početkom juna u intervjuu za Faktor ministar zdravstva KS prim. dr.sc. Enis Hasanović je rekao da je u dogovoru sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS postignuta maksimalna cifra koja se može izdvojiti za povećanje plaća zdravstvenim radnicima, pa tako i liječnicima, te da nema šanse da “liječnici nisu dobili veće plaće, dežurstva, noćni i prekovremeni rad, te da imaju mnogo veća primanja nego u drugim dijelovima BiH”.

Istaknuo je da je “jedini problem komunikacija između tri sindikata i da se druga dva žale što nisu pregovarali s Vladom umjesto s trećim sindikatom”.

Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS prim. dr.sc. Izet Hotko kaže da je jučer (1. srpnja) predstavnicima Vlade na sastanku jasno poručio da dogovorom s jednim sindikatom nisu uzeti u obzir članovi druga dva reprezentativna sindikata – doktora medicine i dentalne medicine, koji imaju više od 1550 članova, te sindikata medicinskih sestara i tehničara.

– Vlada se ne može tako ponašati jer se zna tko je najvažniji u zdravstvu. Naravno da su svi važni, ali mora se znati tko je najvažniji, a to su liječnici. Možeš zaposliti stotinu struka, ako nemaš doktora, nemaš ništa. Jednostavno, ako nemate liječnika i medicinsku sestru, ne treba vam ni ekonomist – kaže Hotko.

U Sindikatu liječnika su razočarani u Vladu KS koja, kažu, nije pokazala afirmativan odnos prema liječnicima.

– Pričaju kako su nešto dali liječnicima, ja ih pitam – što su dali, 4,27 posto satnice u ovom vremenu je ponižavajuće. Vlada je ovime pokazala da nije spremna razmišljati pozitivno i pokazala da ne zna voditi posao. Očekivali smo da će ministar Hasanović biti afirmativan, ali problem je što drugi to ne prate. Zbog svega ovoga bit ćemo prisiljeni prava tražiti na drugi način, u ovom slučaju štrajkom za koji se već pripremamo – ističe Hočko.

Liječnici traže pravilan omjer u koeficijentima, navodeći da liječnici u KS više nisu na prvom mjestu.

– Ne može se dozvoliti da sa ovolikim sredstvima u KS u odnosu na druge kantone sarajevski doktori imaju manje koeficijente. Ponudili smo nekoliko ustupaka, među kojima je i djelomično povećanje koeficijenata koji će se primjenjivati ​​tek od 1. siječnja iduće godine. Sve smo to radili kako bismo izbjegli štrajk, ali Vlada je čvrsta. Godinama nam iz Zavoda za zdravstveno osiguranje govore da novca nema. Od 800 milijuna KM, koliko iznosi proračun, Zavod ne može izdvojiti 1,25 posto za zahtjeve liječnika. To su minorna sredstva koja nikome neće naštetiti – rekao je Hočko.

Dogovora između Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo i pregovaračkog tima Vlade KS nema.

Iz Sindikata najavljuju da će njihov odvjetnik početkom idućeg tjedna podnijeti zahtjev za mirenje od 30 dana. Ako Vlada u tom roku ne pokaže razumijevanja za zahtjeve liječnika, slijedi opći štrajk.

Podsjetimo, Sindikat radnika u zdravstvu KS je u aprilu potpisao sporazum sa pregovaračkim timom Vlade KS kojim su definirana konkretna povećanja plaća za sve uposlene u zdravstvu.

No, njihovi članovi nisu zadovoljni onim što dobivaju od dva strukovna sindikata – doktora medicine i stomatologije te medicinskih sestara i tehničara.

Početkom juna u intervjuu za Faktor ministar zdravstva KS prim. dr.sc. Enis Hasanović je rekao da je u dogovoru sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS postignuta maksimalna cifra koja se može izdvojiti za povećanje plaća zdravstvenim radnicima, pa tako i liječnicima, te da nema šanse da “liječnici nisu dobili veće plaće, dežurstva, noćni i prekovremeni rad, te da imaju mnogo veća primanja nego u drugim dijelovima BiH”.

Istaknuo je da je “jedini problem komunikacija između tri sindikata i da se druga dva žale što nisu pregovarali s Vladom umjesto s trećim sindikatom”.

Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS prim. dr.sc. Izet Hotko kaže da je jučer (1. srpnja) predstavnicima Vlade na sastanku jasno poručio da dogovorom s jednim sindikatom nisu uzeti u obzir članovi druga dva reprezentativna sindikata – doktora medicine i dentalne medicine, koji imaju više od 1550 članova, te sindikata medicinskih sestara i tehničara.

– Vlada se ne može tako ponašati jer se zna tko je najvažniji u zdravstvu. Naravno da su svi važni, ali mora se znati tko je najvažniji, a to su liječnici. Možeš zaposliti stotinu struka, ako nemaš doktora, nemaš ništa. Jednostavno, ako nemate liječnika i medicinsku sestru, ne treba vam ni ekonomist – kaže Hotko.

U Sindikatu liječnika su razočarani u Vladu KS koja, kažu, nije pokazala afirmativan odnos prema liječnicima.

– Pričaju kako su nešto dali liječnicima, ja ih pitam – što su dali, 4,27 posto satnice u ovom vremenu je ponižavajuće. Vlada je ovime pokazala da nije spremna razmišljati pozitivno i pokazala da ne zna voditi posao. Očekivali smo da će ministar Hasanović biti afirmativan, ali problem je što drugi to ne prate. Zbog svega ovoga bit ćemo prisiljeni prava tražiti na drugi način, u ovom slučaju štrajkom za koji se već pripremamo – ističe Hočko.

Liječnici traže pravilan omjer u koeficijentima, navodeći da liječnici u KS više nisu na prvom mjestu.

– Ne može se dozvoliti da sa ovolikim sredstvima u KS u odnosu na druge kantone sarajevski doktori imaju manje koeficijente. Ponudili smo nekoliko ustupaka, među kojima je i djelomično povećanje koeficijenata koji će se primjenjivati ​​tek od 1. siječnja iduće godine. Sve smo to radili kako bismo izbjegli štrajk, ali Vlada je čvrsta. Godinama nam iz Zavoda za zdravstveno osiguranje govore da novca nema. Od 800 milijuna KM, koliko iznosi proračun, Zavod ne može izdvojiti 1,25 posto za zahtjeve liječnika. To su minorna sredstva koja nikome neće naštetiti – rekao je Hočko.

Osmi juni je rok za pregovore Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo i Pregovaračkog tima Vlade KS.

Ukoliko se do tada ne postigne dogovor o povećanju plaća liječnicima i stomatolozima, Sindikat ne isključuje organiziranje prosvjeda i generalnog štrajka.

– Do sada smo održali dva sastanka s Vladinim pregovaračkim timom, ali pomaka nema. Ali to nas neće pokolebati i Sindikat će ostati pri zahtjevu da Vlada prepozna potrebu ostanka liječnika u ovoj zemlji. Istina, za sada nema pomaka, nadamo se da ćemo sljedeći tjedan biti pozvani na još jedan sastanak. Ukoliko se to ne dogodi, Sindikat će iskoristiti sve zakonom propisane mogućnosti da liječnici ostvare svoja prava, uključujući, ako treba, i prosvjede i generalni štrajk – rekao je prim. dr.sc. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS.

Prema njegovim riječima, vječiti stav Vlade je da nemaju novca.

– Mi u to ne vjerujemo, pokušavamo im dokazati da novca ima i da se moraju uozbiljiti kako bi zadržali liječnike. Inače, idemo prema jako lošoj situaciji, jer smo zadnji u Europi po broju liječnika na 100.000 stanovnika. To očito ne utječe na vladu. Jedini svijetli primjer u svemu ovome je sadašnji ministar zdravstva dr. sc. Enis Hasanović koji se bori i radi, ali kao pojedinac ne može puno učiniti – dodaje Hotko.

Sindikat navodi da je plaća liječnika bez specijalizacije u KS-u 3.000 KM i da ne može pokriti ni troškove potrošačke košarice.

– Priče kako je inflacija mali postotak nisu točne, treba gledati inflaciju hrane. To je osnovna stvar jer nitko ne kupuje automobile svaki dan, a morate jesti svaki dan. Hrana, koja je osnovna potreba svih nas, i još neke sitnice čine inflaciju jako visokom. Ali želim još nešto reći, a to je da se ovdje više ne radi o povećanju plaća, nego se na neki način iu nekom postotku prati rast troškova života. Plaće su nam nominalno povećane, govorim o razdoblju od prethodnih nekoliko godina, ali to nije realno, jer troškovi života rastu puno brže nego što nam rastu primanja – kazao je Hočko.

Bosna i Hercegovina je na posljednjem mjestu u Europi po broju liječnika na 100.000 stanovnika i kao takva možemo parirati samo afričkim zemljama, kaže prim. dr.sc. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo.

Prema njegovim riječima, niti jedna vlast u državi, pa ni ona u Kantonu Sarajevo, ne čini ništa da poboljša kvalitet javnog zdravstva.

– Morate imati program i znati raditi na reformi zdravstva. Nadležni zdravstveni organi moraju jasno reći – da li su za ostanak doktora u BiH ili ćemo ostati bez tog kadra. Liječnici koji su još tu itekako osjećaju teret nedostatka kolega, jer rade za dvoje. S druge strane, imamo građane koji dugo čekaju na zdravstvene usluge i čekat će još dulje ako se brzo ne promijeni ovakav način rada nadležnih, jer to nije pravi način – smatra Hotko.

Iz Sindikata doktora navode da već duže vrijeme čekaju poziv Pregovaračkog tima Vlade KS za pregovore o povećanju plaća, ali on nije stigao.

Zato će sutra (24. travnja) poslati urgenciju na zahtjev koji su ranije poslali.

– Njima je političko pitanje važnije od zaštite stanovništva i mislim da je to jako loša poruka za sve nas. Do sada smo imali samo štrajk koji je trajao sedam dana, jer smo nastojali na razuman način zaštititi i zaposlenike i pacijente. No, izgleda da je došlo vrijeme da liječnici stupe u generalni štrajk – naglašava naš sugovornik.

Kaže da je dobio podatak da je prije nekoliko godina u zdravstvu u KS bilo zaposleno blizu 8.500 ljudi, a sada ih je više od 10.000.

– Liječnika je sve manje, a zaposlenih u zdravstvu sve više. Pitam vlast – postoji li javno zdravstvo da bi privuklo podobne u politiku ili da bi pružalo usluge građanima koji to plaćaju? Učinkovita zdravstvena skrb znači ulaganje u osoblje, a nikako nemojte davati besplatne lijekove i gotovo. Ako ostanemo bez i ovo nekoliko liječnika i medicinskih sestara, koji će liječiti ljude – ističe Hotko.

Plaća doktora medicine u KS je blizu 3.000 KM, a specijalista 3.600 maraka. Usporedbe radi, neto plaća liječnika u Hrvatskoj iznosi 4500 eura.

– To je prvi susjed i odmah je tolika razlika, a da ne govorim o primanjima kolega u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj… KS ima dovoljno novca da razlike u plaćama nisu barem tolike. Nominalno smo dobili povišicu, realno ne. Plaće su nam trenutno manje nego prije. Naš koeficijent u odnosu na najnižu plaću prije je bio 4,2, sada smo pali na 3,6. Je li to povećanje – upitao je Hotko.

Deseci liječnika iz kliničkih centara i kantonalnih bolnica u Federaciji BiH rade u privatnim zdravstvenim ustanovama. Najviše je to kirurga, ali i dijagnostičara, internista, radiologa, pedijatara… koji nakon osam sati rada u javnoj zdravstvenoj ustanovi odlaze raditi u privatne ordinacije, poliklinike, bolnice.

Razlozi su uglavnom nezadovoljstvo liječnika plaćama koje primaju u javnim zdravstvenim ustanovama, ali i nedostatak kadra, posebice specijalista, pa privatne ustanove takve liječnike dočekuju raširenih ruku i izdašno plaćaju.

Nije rijetkost da liječnici čak odlaze iz jednog kantona u drugi da rade u privatnoj ustanovi.

Iako svatko, pa tako i liječnik, slobodno vrijeme nakon odrađenog posla može provoditi kako želi, pacijenti se s pravom žale i pitaju – zašto liječnika koji može nastaviti raditi i nakon osam sati ne angažiraju u javnoj ustanovi kako bi se smanjila lista čekanja na preglede, umjesto da mu se omogući rad u privatnoj praksi?

Preduge liste čekanja na preglede, posebno radiološke, gorući su problem javnog zdravstva u FBiH. Brojni građani smatraju da bi se problemi lista čekanja riješili zabranom ili smanjenjem rada liječnika u privatnim ustanovama te njihovim dodatnim angažmanom u javnim ustanovama.

Kako navode, ovom bi se mjerom ojačao javnozdravstveni sustav jer kraće čekanje na preglede znači brže postavljanje dijagnoza i bolje ishode liječenja.

Kada je riječ o dopunskom radu liječnika, Liječnička komora FBiH krenula je u izmjene Pravilnika na način da ga dodatno liberalizira, odnosno da se liječnicima omogući dopunski rad u dvije ustanove, naravno uz suglasnost poslodavca.

Dopunski rad, prema riječima dr. Rifat Riyad Zaid, predsjednik Komore, ne bi trebao prelaziti 30 posto posla u javnoj ustanovi u kojoj je liječnik zaposlen.

– Gdje nema dopuštenja poslodavca, liječnik neće raditi. I u ovom slučaju ispoštovali smo praksu zemalja Europske unije na način da smo prepisali iskustva zemalja koje imaju daleko više liječnika od BiH, ali smo dopustili njihovim stručnjacima da u slobodno vrijeme rade u drugim zdravstvenim ustanovama. Kod nas je specifično to što smo zemlja s najmanjim brojem doktora i na neki način smo htjeli omogućiti malim sredinama da mogu priuštiti doktore raznih specijalizacija – kaže Zaid.

Iz Liječničke komore kažu da ne postoji ni pravna ni ljudska mogućnost da se liječnicima zabrani rad u drugim ustanovama, u smislu komplementarne djelatnosti.

– To jednostavno nigdje u svijetu nije zabranjeno. Nedavno su u Sloveniji pokušali zabraniti dopunski rad liječnicima, što je protumačeno kao potpuna zabrana te vrste rada. Pokušalo se striktno odrediti gdje liječnici mogu raditi prekovremeno. Imamo konkretne primjere od Austrije do Skandinavije, Amerike, Kanade i konkretne odgovore na ta pitanja od predsjednika Američke liječničke komore, tako da smo potpuno informirani i protiv zabrane prekovremenog rada liječnika u slobodno vrijeme – ističe Zaid.

No građani sve češće postavljaju pitanja o kvaliteti zdravstvene zaštite koju dobivaju od liječnika koji rade na više mjesta.

Zanima ih – kontrolira li netko, primjerice, rad liječnika koji je do jučer kasno radio u privatnoj poliklinici, a jutros je došao na posao u klinički centar u kojem je zaposlen te kakvu su zdravstvenu skrb dobivali njegovi pacijenti?

Zaid ističe da je to lako provjerljivo i da liječnik mora raditi sve što mu se naloži i što se od njega očekuje, bez obzira da li radi u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi.

– Nema kompromisa. U manjim sredinama imamo liječnike koji rade neprekidno 36 sati dnevno, a nitko ne postavlja pitanje jesu li sposobni i ocjenjuje li se njihova sposobnost. Ujutro dolaze na posao, a onda taj dan nastavljaju noćnu smjenu. Sutradan ostaju u ambulanti u prvoj smjeni – objašnjava Zaid.

Prema Zakonu o radu i važećem Kolektivnom ugovoru u Kantonu Sarajevo, liječnik u FBiH radi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno. Ukoliko je potrebno, poslodavac može doktoru odrediti i nešto duže vrijeme rada, kaže prim. dr.sc. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS.

– BiH ima problem s nedostatkom liječnika i primorani smo raditi na ovakav način, iako smatram da je posao liječnika jako težak i odgovoran i da u većini slučajeva svi oni u javnoj ustanovi za osam sati rada potroše svoje kapacitete. No, zbog potreba pacijenata, zastarjele opreme i loših financijskih uvjeta, prisiljeni su surađivati ​​i s privatnim osobama.

Naravno, postoji razlika i među liječnicima, pa se neki “istroše” u redovnom radnom vremenu od osam sati, ali ima i onih s jačim kapacitetom i mogu podnijeti veći teret. Po meni je država ta koja je trebala riješiti sustav, osigurati dobre uvjete za rad u javnom zdravstvu, što bi sigurno rezultiralo odlaskom malog broja liječnika u privatni sektor. Dakle, u ovim teškim vremenima ljudi moraju dodatno raditi kako bi sebi i svojoj obitelji osigurali bolji život – kaže Hotko.

Dodaje da razumije revolt građana koji čekaju mjesecima na preglede kod pojedinih liječnika u kliničkim centrima i bolnicama, a onda kada zbog zdravstvenog stanja to više ne mogu i odluče otići privatnom liječniku, tamo nađu istog liječnika.

– Nažalost, to je točno, ali to je pitanje za menadžment javnih zdravstvenih ustanova koji treba organizirati svoj rad. Druge su države ovaj problem riješile na način da tamo gdje postoji potreba za dodatnim radom ustupe prostor svoje ustanove i na taj način omoguće pacijentima usluge u javnom zdravstvu. Kod nas toga nema, svi ti potezi su tromi, spori i nedostatni – naglašava Hotko.

Ministar zdravstva KS prim. dr.sc. Enis Hasanović nije za zabranu prekovremenog rada, ali je, kako kaže, za susankcioniranje svake zloupotrebe.

– I u privatnim zdravstvenim ustanovama postoje liste čekanja. Zamislite da se ukine mogućnost da pacijenti budu primljeni u te ustanove. Imali bismo dodatni pritisak u kliničkim centrima i bolnicama. Zavod zdravstvenog osiguranja KS plaća deficitarne usluge u privatnim ustanovama kako bi se smanjile liste čekanja. Što se tiče Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, magnetna rezonanca se može raditi subotom i nedjeljom kako bi se skratilo vrijeme čekanja. Ministarstvo institucija gura i stimulira, ali imamo zakonska ograničenja kada je riječ o prekovremenom radu, a to je osam sati u tjednu, tri tjedna zaredom, odnosno 10 tjedana u godini – kaže Hasanović.

Iz Liječničke komore ističu da će uz pomoć nadležnih ministarstava ove godine pokušati riješiti problem lista čekanja.

– Moramo napraviti sustav u kojem teški pacijenti ne smiju čekati tjednima ili mjesecima na preglede. Bolesnici čiji nastavak liječenja, novozapočeto liječenje ili uspostavljanje terapijskog protokola ovisi o dijagnostičkom postupku ili pregledu, ne smiju čekati ni dana. Onima koji nisu hitni slučajevi nije problem čekati koliko treba, jer takvih pacijenata imamo svuda u svijetu – zaključuje Zaid.

Sindikat doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo uputit će zahtjev Vladi KS za izmjene i dopune postojećeg Kolektivnog ugovora.

Prema riječima prim. dr.sc. Izet Hočka, predsjednik Sindikata, čeka da Glavni odbor na idućoj sjednici potvrdi odluku Sindikalne skupštine, pa da se zahtjev uputi Vladi.

– Očekujemo da Vlada što prije odgovori na naš zahtjev, jer moramo raditi zajedno kako bismo zadržali kadar, kako ne bismo morali čekati da nam dolaze liječnici iz Nepala i Mauricijusa. No, naš obrazovni sustav je puno kvalitetniji i treba učiniti sve da zadržimo liječnike, ali ne samo njih, nego i medicinske sestre i sve ostalo osoblje, a ne da uvozimo ljude koji su drugačije obrazovani i koji nam neće odgovarati – ističe Hotko.

Iz Sindikata liječnika ističu da će insistirati na adekvatnom plaćanju liječnika, ali i ostalog osoblja u zdravstvu KS-a kako bi ih zadržali.

– Kad su specijalisti u pitanju, imali smo dodatnih 0,2 koeficijenta. Prije pet godina, u dogovoru s tadašnjom Vladom, koeficijent je smanjen na 0,1. Međutim, Vlada u prošlom sazivu poduzela je korak koji nam daje za pravo tražiti izmjenu Kolektivnog ugovora. Čim nekome date povoljnije pravo, mi automatski, prema članku 37., imamo pravo tražiti izmjenu Kolektivnog ugovora. Do sada smo šutjeli, odlučili smo tražiti da nam se vrati koeficijent 0,2, ali za sve liječnike od 10 godina i više, ne samo za specijaliste. Naravno, tražit ćemo i povećanje koeficijenata jer se mora uspostaviti odnos između najnižeg i koeficijenta za liječnike bez i sa specijalizacijom i sa subspecijalizacijom, kao i povećanje satnice – objašnjava Hočko.

Plaća doktora medicine u KS je 3.000 KM, dok je ona specijalista viša za 20 posto i iznosi 3.600 maraka.

– Plaće doktora u KS veće su od kolega u drugim kantonima. Sa Zenicom smo samo blizu, ali oni će nam uskoro zaprijetiti, ali naš stav je da su svima mala primanja i ne zadovoljavaju zahtjeve zaposlenih, i ne samo doktora, nego svih zaposlenih u zdravstvu. To moramo promijeniti kako bismo zadržali ono malo kadra što nam je ostalo. U KS postoji nedostatak svih specijalnosti i to je jako primjetno. Nedostaje i liječnika novaka, a tko god se pojavi u ordinaciji biva odmah primljen, čak i bez natječaja, a onda se raspisuju naknadno. To je, naravno, gašenje požara, ali ne i rješenje. U proteklom razdoblju imali smo veliki zaostatak, liječnici nisu primani, a nije bilo ni dovoljno specijalizacija. Sad mi plaćamo ceh – rekao je Hotko.