Dom naroda Parlamenta Federacije BiH jedina je institucija u našoj zemlji koja je na svojoj web stranici kontinuirano objavljivala plaće delegata, paušale, regrese za godišnji odmor i troškove odvojenog života. Međutim, posljednja dva mjeseca ovi podaci se ne mogu vidjeti na web stranici Doma naroda FBiH.

Iz ovog doma za Faktor je rečeno da se “provode određene tehničke i sadržajne aktivnosti koje uključuju prilagođavanje načina objavljivanja određenih informacija važećem zakonodavnom okviru, prije svega Zakonu o zaštiti osobnih podataka Bosne i Hercegovine i Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH”.

– S tim u vezi, privremeno je onemogućena dostupnost dijela sadržaja koji su ranije bili objavljeni na web stranici, uključujući i podatke o plaćama izaslanika za 2025. godinu, dok se ne završi proces interne provjere i usklađivanja načina njihove objave s relevantnim propisima – naveli su.

Razgovarali smo s Izmirom Hadžiavdićem, bivšim dugogodišnjim sekretarom Doma naroda PFBiH, čija služba već godinama objavljuje podatke o primanjima delegata.

– Mislim da smo bili jedina služba koja je objavljivala podatke o osobnim primanjima delegata, tajnika i savjetnika. Kad sam to radio, mislio sam potaknuti i neke druge institucije da krenu tim putem, jer smo to radili prvenstveno zbog činjenice da su nam stalno dolazili zahtjevi o primanjima na koje je trebalo odgovoriti. Kako su ljudi često postavljali ta pitanja, prije svega novinari, onda je bilo logično da sam te informacije stavio na web stranicu i to je vrlo uspješno radilo, možda desetak godina.

Javnost je bila upoznata s primanjima, čak je to bilo i korisno za Dom jer se stvorila percepcija da su primanja u ovom domu znatno veća nego što su bila jer se povezuju s Parlamentarnom skupštinom BiH gdje su plaće značajno veće nego u Parlamentu FBiH – kazao nam je Hadživadić.

Pitali smo jesu li objavljeni podaci u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

– Nikada nas nitko nije poštovao. Delegati me nisu poštovali, kao ni vodstvo doma, a mi smo to kontinuirano objavljivali. Sad postoji jedna dimenzija, prema važećim zakonima o koeficijentima državnih službenika, saborskih zastupnika, izabranih dužnosnika, možete vrlo približno saznati kolika su njihova primanja. Smatram da je objava podataka o primanjima delegata bila transparentna i korisna i ne znam što sada žele s tim – kazao nam je Hadžiavdić.

Pitali smo je li bilo otpora objavljivanju podataka delegata.

– Bilo je jako malo otpora. I vidjeli su da je to korisno, bila je percepcija da su im prihodi bili šest-sedam tisuća KM kao u Parlamentu BiH, ali bili su manji. Lidija Bradara mi je rekla zašto ne objavljujem svoje podatke. Istina je da ih nisam objavljivao dvije-tri godine i tada sam uračunao svoje prihode. Našalio sam se s njom rekavši: “Ne objavljujem svoje podatke jer me je sramota što imam manju plaću od vas” – rekao nam je Hadžiavdić.

U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, kako doznaje Faktor, grupa zastupnika počela je pripremati dokumentaciju za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH zbog izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje su stupile na snagu retroaktivno, kao i diskriminirajućeg članka 81. kojim je uvedena diferencijacija u obračunu najniže starosne mirovine. Federacija Bosne i Hercegovine.

Za pokretanje upravnog spora potrebni su potpisi 33 zastupnika.

Izmjene i dopune Zakona o PIO potvrdio je Dom naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, ali je njegova primjena počela retroaktivno od 1. siječnja, pa se postavlja opravdano pitanje je li neustavna retroaktivna primjena zakona.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Halil Subašić nikada nije odgovorio na upit Factora o zakonu koji regulira mirovinu od 1. siječnja do 23. siječnja 2026. Što je, dakle, s onima kojima su izmjene Zakona o PIO-u donijele manje mirovine, a koji su umirovljeni u vrijeme kada je na snazi ​​bio stari zakon i čije su mirovine po tom zakonu trebale biti veće.

Prema starom Zakonu o PIO-u, osoba s 15 godina staža i 65 godina života imala bi najnižu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM. Prema izmjenama članka 81. Zakona o umirovljenicima koje je usvojio Parlament, mirovina osobe s do 20 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine, koja sada iznosi 434 KM.

– Smatram da kad god postoji sumnja da je neki zakon, zakon ili neka odredba zakona u nesuglasju s Ustavom, treba pokušati pred Ustavnim sudom da se takav akt, zakon ili odredba ukloni iz pravnog života. Nikome ne bi trebalo biti u interesu da takva odredba postoji u pravnom sustavu – kazao je za Faktor Izmir Hadžiavdić, dugogodišnji tajnik Doma naroda Parlamenta FBiH, stručnjak za režiju kroz čije je ruke prošlo stotine zakona.

Tražili smo komentare građana.

– Hvala Bogu da se neko u Parlamentu FBiH sjetio pokrenuti apelaciju Ustavnom sudu FBiH zbog zaista diskriminatorskog člana 81. Zakona o PIO. Kažu: “Tko 15 godina bude imao plaću od 1.500 KM, imat će penziju od 368 KM”. Neka žive od te socijalne pomoći. Osim toga, mnogi toliku plaću nemaju ni sada s prijevozom i toplim obrokom. Pa znate li da su donijeli zakon da od 1996. do danas mnogi ljudi iako su stalno radili nemaju ni 20 godina staža jer im poslodavci nisu htjeli platiti staž. Je li netko kaznio poslodavce zbog toga? Nismo mi ni lijeni ni lijeni kako nas nazivaju iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, nego šteta što imamo ovakvu vlast – kaže sugrađanka Amra M.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je 23. siječnja izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, ali se njegova primjena primjenjuje od 1. siječnja, odnosno retroaktivno.

Sada se postavlja pitanje što će biti s ljudima koji su uvjete za mirovinu ispunili od 1. do 23. siječnja, primjenjuju li se i na njih izmjene zakona koje nisu bile na snazi ​​u trenutku njihova odlaska u mirovinu. Osim toga, što će biti s korisnicima koji će zbog izmjena Zakona o PIO-u dobiti manje mirovine, koji su otišli u mirovinu dok je bio na snazi ​​stari zakon i čije su mirovine po tom zakonu trebale biti veće.

Pojašnjenja radi, prema starom Zakonu o PIO-u, osoba s 15 godina staža i 65 godina života imala bi najnižu mirovinu, a to je 599 KM. Prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, koje je usvojio Parlament, mirovina osoba s do 20 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine.

Prosječna mirovina trenutno iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM.

– U pravilu je zabranjena retroaktivna primjena zakona radi očuvanja pravne sigurnosti. Opće je načelo da zakoni proizvode pravne učinke od trenutka stupanja na snagu, a ne unatrag, dakle ne retroaktivno. Također, već stečena prava se ne mogu mijenjati niti ukidati, što potvrđuje i sudska praksa u kojoj sudovi često donose presude u kojima se ukidaju odredbe koje krše načelo zabrane retroaktivnosti – kazala je za Faktor Aida Obuća, zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH, koja je po struci pravnica.

Za mišljenje smo zatražili i Izmira Hadžiavdića, koji je bio dugogodišnji sekretar Doma naroda FBiH, stručnjak za pravo.

– Ne mogu vjerovati da u zakonu, koji još nije stupio na snagu, stoji da se primjenjuje od 1. siječnja 2026. To znači da bi po tom zakonu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu trebali otići prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PIO-u, što nije slučaj. Trebali su otići u mirovinu prema tada važećem zakonu. Ne znam koliko će to trajati, pogotovo ako se izmjenama Zakona o PIO-u ljudima umanje prava koja bi imali po zakonu koji je bio na snazi ​​kada su stekli uvjete za mirovinu. Mislim da će se naći neko da podnese zahtjev za ustavnost ovog zakona – kazao je Hadžiavdić.

Ukazuje da u demokratskim pravnim sustavima vrijedi osnovno načelo zabrane retroaktivne primjene zakona.

– To znači da se na konkretan odnos ili događaj primjenjuje zakon koji je bio na snazi ​​u vrijeme kada je taj odnos nastao ili kada je djelo počinjeno. Postoje strogo definirane iznimke kada retroaktivnost tj. dopušteno retroaktivno djelovanje. Dakle, u kaznenom pravu vrijedi “načelo blažeg zakona”. To praktično znači da ako se zakon promijeni nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, sud je dužan primijeniti blaži zakon. To znači da ako novi zakon za isto djelo predviđa manju kaznu ili blaže uvjete, to će se primjenjivati ​​retroaktivno jer je to povoljnije za optuženika – kaže Hadžiavdić i dodaje:

– U ostalim pravnim područjima, da bi propis dobio povratnu snagu, moraju biti ispunjeni strogi uvjeti. Mora postojati opravdani opći ili javni interes koji ima prednost nad pravnom sigurnošću pojedinca. Retroaktivna primjena ne smije ugroziti već stečena prava. Primjerice, ne može vam se retroaktivno oduzeti pravo na mirovinu koju ste već ostvarili prema tada važećim propisima.