Damir Šišić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, podnio je inicijativu za hitne izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH.

Izmjene je predložio prvenstveno zbog utvrđivanja novih koeficijenata za državne namještenike budući da su njihova primanja zbog ranije odluke o minimalnoj plaći, tvrdi Šišić, gotovo jednaka primanjima nekvalificiranih radnika, dok je razlika u primanjima između državnih službenika i namještenika i dalje iznimno velika.

Osim toga, mišljenja je da se izmjenama zakona može urediti i pitanje ograničenja primanja onima koji ostvaruju najveća primanja (izabrani, imenovani dužnosnici)

Također, smatra neophodnim da pitanje plaća, naknada, temeljnog dohotka i drugih primanja koja se odnose na Parlament FBiH reguliraju Zastupnički dom i Dom naroda FBiH, a ne Vlada FBiH, kao što je sada slučaj.

– Navodi iz vaše inicijative nisu opravdani, niti imaju uporište u Zakonu o plaćama i naknadama u organima državne uprave u FBiH, tim prije što bi djelomično povećanje koeficijenata državnim namještenicima, u koje nisu uključeni državni službenici, dovelo do još većeg smanjenja visine utvrđene razlike u visini plaća između državnih službenika i namještenika po osnovu stručne spreme.

Ovakav odnos predstavljao bi degradaciju stručne spreme, odnosno minimiziranje temeljnih vrijednosti koje se stječu na temelju stupnja obrazovanja, a primjenom predloženih parcijalnih rješenja došlo bi do stvarnog „zapostavljanja i diskriminacije državnih službenika“, budući da oni obavljaju temeljne poslove u organima vlasti Federacije BiH, u odnosu na zaposlenike koji obavljaju pomoćne djelatnosti koje su u neposrednoj vezi s djelatnošću osnovne djelatnosti – naveli su, među ostalim, stvari, iz Federalnog ministarstva pravde u odgovoru izaslaniku Damiru Šišiću i dodali:

– Što se tiče inicijative za ograničenje primanja izabranih i imenovanih dužnosnika, ona nije u suprotnosti s Ustavom Federacije BiH, s obzirom da je članom četiri A 14. Ustava propisano da će članovi oba doma primati plaću na način utvrđen zakonom. Ovom odredbom je propisano da se plaća ne može povećavati niti smanjivati ​​tijekom izbornog mandata, osim usklađivanja s troškovima života.

Zatim su se osvrnuli na dio inicijative koji se odnosi na federalne parlamentarce.

– Inicijativa da buduće zakonske odluke u vezi s plaćama, naknadama, osnovicama i drugim primanjima koja se odnose na Parlament donosi Zastupnički dom i Dom naroda, a ne Vlada FBiH, podsjećamo da je Parlament FBiH kao zakonodavni organ donio takve odluke kojima su te ovlasti prenijete na Vladu, da se prilikom izrade novog ili izmjene i dopune zakona o plaćama i naknadama razmotri eventualno drugačije rješenje – stoji u odgovoru federalnog. Ministarstvo pravosuđa, potpisao ministar Vedran Škobić.