Mnogi branitelji u Federaciji BiH pitaju se gdje su bile boračke organizacije i udruge kada su išle izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, točnije članka 81., koji je mnogim novim umirovljenicima donio niže mirovine nego što bi bile po starom zakonu.

Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH iz siječnja ove godine, koje su preuzete iz Republike Srpske, dovele su do diferenciranog obračuna najnižih starosnih mirovina, pa sada osobe do 20 godina staža i 65 godina života imaju mirovinu od 434 KM, što je za 230 KM niže od najniže mirovine koja iznosi 666,76 KM.

Promjene su donijele da osobe s 30 i više godina mirovinskog staža, ali manje od 35 godina, imaju mirovinu od 543,27 KM, a za 35 godina staža, ali manje od 40 godina, imaju mirovinu od 615 KM.

Prije izmjena najnižu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,76 KM.

Prema članku 81. Zakona o PIO-u, oštećeni su borci s manje od tri godine provedene u obrani zemlje, pa su zbog toga odlučene mirovine pri odlasku u mirovinu od 430 KM ili 450 KM.

– Mogli smo čuti kako je predstavnik Saveza boraca FBiH Sabahudin Ramić bio kod federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića. Sada? Gdje je bio sedam mjeseci i zašto kod Delića? Zašto nije otišao kod federalnog ministra Nedžada Lokmića da ga pita zašto je nas demobilisane borce izostavio iz propisa i osudio na mizernu penziju od 430 KM? Nije zaboravio ni dobitnike najviših ratnih priznanja, ratne vojne invalide i one koji su tri godine bili u obrani domovine. A šta je sa nama borcima koji smo bili maloljetni kad je počeo rat pa smo se kasnije priključili. Šta ćemo mi koji se nismo mogli zaposliti u državnim institucijama, nego kod privatnika koji nam nije uplaćivao staž, pa ćemo kad odemo u penziju imati najviše 20 godina staža – kaže čitatelj Faktora Admir S.

Skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH u ožujku je pokrenula upravni spor pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Zatražili su ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao i članka 13. koji se odnosi na retroaktivnu primjenu izmjena Zakona o PIO-u. Među njima je i reprezentativac Almedin Aliefendić, koji je bio borac.

– Precizirali smo sve o čemu se govori u medijskom prostoru u javnosti, a nitko ništa nije napravio. Ovdje se najviše očekivalo od Vlade FBiH, da ispravi, ispravi tu sramotnu odluku protiv interesa boraca i protiv interesa svih građana koji su oštećeni donošenjem člana 81. Zakona o PIO. Predstavnici braniteljskih organizacija, ne sve udruge, većinom su privatizirali braniteljske organizacije i to koriste od situacije do situacije. Uglavnom zbog nekih osobnih interesa. Ima i onih koji su infiltrirani u političke stranke i koji se aktiviraju po potrebi, kada zatrebaju njihovim političkim gazdama – kaže Aliefendić i dodaje:

– Ovu godinu svakako će obilježiti oni koji su vidjeli ili osjetili primjenu članka 81. Zakona o PIO-u. Naši ljudi obično tek kad vide mirovinsko rješenje shvate u kakvom su problemu. Oni koji su predlagali izmjene zakona uopće nisu uključivali empatiju prema ljudima koji su proživjeli najteža vremena, u ratu i poslije rata, a nisu uključivali nimalo empatije prema ljudskim sudbinama koje su nezavidne. Većina svoj radni vijek ili život završava s mirovinom od 450 KM, što je ispod svake razine ljudskog dostojanstva.

Primjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koji je izmijenjen u siječnju ove godine, točnije primjena članka 81. kojim je uveden diferencirani obračun najniže starosne mirovine, pokazala se diskriminirajućom za veliki broj građana, među kojima su i vojnici koji nisu bili u obrani domovine tri i više godina.

Oni koji su umirovljeni od 1. siječnja 2026. godine, njih veliki broj, dobili su rješenja s iznosom mirovine nižim od najniže mirovine koja sada iznosi 666,76 KM.

U ranijem Zakonu o PIO-u svi koji su imali minimalno 15 godina radnog staža i 65 godina života imali su minimalnu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM.

Sada za 15 godina staža, a manje od 20 godina možete imati mirovinu od 434 KM ako ste cijelo vrijeme imali plaću od recimo 1.500 KM.

Na ovaj problem ukazao je izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Amir Orlović, koji je i sam borac, ratni vojni invalid, ali evidentno je da do sada nitko nije reagirao, a posebno ne braniteljske udruge i udruge koje postoje da brane prava boraca.

– Nitko me nije kontaktirao iz vodstva braniteljskih udruga, ali mi se javljaju ljudi koji su zabrinuti. Pitaju me svaki dan. Baš jučer su me zvali u vezi s tim. Pita me čovjek hoće li moći ostvariti pravo na mirovinu. Nažalost neće. Nije imao tri pune godine rata, a nije imao ni staž koji je potreban i bio je maloljetni dragovoljac, ne znam da li je imao 16 godina kada je otišao u Armiju RBiH. Najviše je onih koji su radili, ali im nisu uplaćeni doprinosi. Oni su u poslijeratnim poduzećima nekako spajali kraj s krajem da bi preživjeli za dobrobit djece. Većinom su i tada bili obiteljski ljudi. Sada su ti borci u najgoroj situaciji – kaže Orlović.

Ponovno se osvrnuo na braniteljske saveze i udruge.

– Ne znam jesu li savezi i udruge uopće uočili probleme. Drže se braniteljskog dodatka. I ja to poštujem, ali taj dodatak je oko 50 KM ovisno o stažu, a ovdje ljudi izgube 240 ili 270 KM razlike u mirovini. To je veći prioritet i takvih je najviše. Očito Federalni odjel za boračka pitanja nije smatrao prikladnim da se pozabavi tim pitanjem.

Tražit ću izmjene zakona da se borcima kada napune 65 godina i 15 godina staža može odrediti minimalna mirovina, kao i ratnim vojnim invalidima, nositeljima ratnih priznanja. Onako kako je bilo prije izmjena zakona – rekao je Orlović.

Građani Federacije BiH koji su uvjete za mirovinu stekli od 1. siječnja do 23. siječnja otišli su u mirovinu prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio tek 23. siječnja, a zakon se od 1. siječnja primjenjuje retroaktivno.

Tako, u trenutku kada su podnijeli zahtjev za mirovinu na snazi ​​je bio stari zakon, jer su izmjene donesene tek 23. siječnja, no išlo se po izmijenjenom zakonu, jer je pri donošenju stajalo da se primjenjuje retroaktivno, od 1. siječnja..

– Federalni zavod, kao javna ustanova koja provodi propise iz ove oblasti, dužan je primjenjivati ​​Zakon onako kako ga je usvojio zakonodavac, odnosno od 1. siječnja 2026. godine – saopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Parlament FBiH usvojio je i izmjene članka 81. koji se odnosi na najniže starosne mirovine, kojim su uvedene mirovine niže od najniže, što je prepisano iz manjeg bh. entitetu RS.

Sada će osoba koja je, primjera radi, imala 15 godina radnog staža i 65 godina života i svih tih 15 godina prosječnu plaću u Federaciji, imati mirovinu od 434 KM.. Oni s 20 godina staža i manje od 25 godina imat će 470 KM mirovine, a svi oni koji imaju 25 godina staža te više i manje od 30 godina imat će 507 KM.

Prema starom zakonu imali bi veću mirovinu, koja ne bi bila manja od najniže, koja sada iznosi 666,76 KM.

I to nije sve, ako sve te godine niste imali prosječnu plaću, onda u mirovini nećete dobiti bod za svaku godinu. Ako vam plaća znači pola boda godišnje, onda za 15 godina staža i 65 godina života možete očekivati ​​mirovinu od 197 KM.

Zbog svega ovoga grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO i njegovu retroaktivnu primjenu od Ustavnog suda FBiH.

– U razdoblju od 1. do 23. siječnja 2026. evidentirano je ukupno 1995 korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.. Od toga je 197 korisnika pravo je ostvarilo uz mirovinski staž do 20 godina. Najznačajnija izmjena Zakona, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2026., odnosi se na članak 81. koji uređuje najnižu, zajamčenu i najvišu mirovinu.

Tom je izmjenom propisano čak šest kategorija najniže starosne mirovine, pri čemu je kategorizacija izvršena na temelju navršenog mirovinskog staža. Izmjene nisu donijele promjene u načinu izračuna visine mirovine, već se ogledaju u osiguravanju više vrsta najnižih mirovina – i to samo u slučajevima kada mirovina izračunata na temelju staža i uplaćenih doprinosa ne doseže iznos najniže mirovine. U navedenom razdoblju pravo na najnižu mirovinu ostvarilo je ukupno 96 korisnika – kazao nam je Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje se odnose na izračun najniže starosne mirovine, a koje donose manje iznose mirovina u odnosu na prijašnji zakon, izazvale su veliku pozornost javnosti. Izmjene zakona potvrdio je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH 23. siječnja, ali se zakon retroaktivno primjenjuje od 1. siječnja.

Prema starom Zakonu o PIO-u najnižu starosnu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života (trenutno je 666,72 KM), a sada ta mirovina iznosi 434 KM, i to ako je osoba svih 15 godina imala plaću u visini prosječne plaće u Federaciji BiH.

Od Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje zatražili smo da nam pojasne što ako je u tih 15 godina staža osoba imala plaću nižu od prosjeka u FBiH, primjerice, ako je imala pola boda godišnje, odnosno manje od 1.500 KM.

Pitali smo kolika će biti mirovina toj osobi kada ode u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina radnog staža, zatim, kolika će biti mirovina ako je u svakoj od 20 godina staža imao po pola boda, odnosno 25 godina staža.

– U praksi je gotovo nemoguće da osiguranici tijekom cijelog radnog vijeka ostvare potpuno jednake prihode, pa su stoga analize koje se temelje na takvoj pretpostavci uglavnom teorijske.

No, ako bismo zamislili tri scenarija u kojima osiguranici imaju radni staž od 15, 20 ili 25 godina, s plaćom koja je svake godine iznosila polovicu prosječne plaće, sva tri osiguranika bi prema sadašnjem načinu obračuna ostvarila mirovinu nižu od najniže mirovine propisane člankom 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (uz ispunjenje i drugih zakonskih uvjeta). Najniža mirovina zajamčena je osobama s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a iznimno osobama u državama s kojima BiH ima sklopljen sporazum u ovoj oblasti (Hrvatska i Slovenija) – navode iz Federalnog zavoda PIO i dodaju:

Prema sadašnjoj vrijednosti općeg boda navedene bi mirovine iznosile

za 15 godina radnog staža: 197,55 KM,

za 20 godina radnog staža: 263,40 KM,

za 25 godina radnog staža: 329,25 KM,

Kada bi te osobe ispunjavale uvjete za isplatu najniže mirovine, ostvarile bi sljedeće iznose:

sa 15 godina staža: 434,62 KM,

sa 20 godina staža: 470,83 KM,

sa 25 godina staža: 507,05 KM.

Grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH zatražila je pred Ustavnim sudom FBiH ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u, kao i retroaktivnu primjenu zakona.

Izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju nisu pogođeni samo razvojačeni vojnici koji ove godine odlaze u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života, već i vojnici koji imaju najmanje 20 godina staža, a nemaju minimalno tri godine staža u obrani domovine.

Oni borci koji ove godine odu u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu od 434 KM, 230 KM manju od minimalne koja iznosi 666,72 KM, a sve “zahvaljujući” izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u koji se odnosi na izračun najniže starosne mirovine.

Borci koji odu u mirovinu s najmanje 20 godina, a nemaju minimalno tri godine staža u obrani zemlje, pa idu u mirovinu sa 65 godina, imat će mirovinu od 470 KM.

Nije mali broj građana Federacije koji rade 30 godina, a nemaju ni 20 godina staža. Razlog je što im poslodavci nisu uplaćivali radni staž.

Prije izmjena Zakona o PIO-u pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe koje su uglavnom odlazile u starosnu mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života. Sada iznosi 666,72 KM.

– Zvali su me predsjednici nekoliko braniteljskih udruga razvojačenih branitelja da pitaju je li to istina. Pitao sam ih nisu li pročitali svoj zakon. Ako borac ima te tri godine rata i minimalno 20 godina staža, može otići u prijevremenu povoljniju mirovinu i njegova mirovina ne može biti manja od minimalne, koja sada iznosi 666,72 KM. Tamo su zaštićeni. Koji su se obrani domovine priključili tek 25.12.1992. godine, imat će manju mirovinu jer neće imati najmanje tri godine obrane, a takvih je nažalost najviše. Umanjenje će imati svi osim onih sa 40 godina staža – kazao je za Faktor Amir Orlović, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Orlović također ukazuje da se nova diferencijacija najnižih starosnih mirovina temelji na plaćama od 1.500 KM. Točnije, za 15 godina staža i 65 godina života, ako je osoba tijekom radnog vijeka imala prosječnu plaću od 1.500 KM, očekivana mirovina je 434 KM.

– Tko će stalno imati prosječnu plaću od 1.500 KM? Lako je saborskim zastupnicima, oni sjede po 20 i više godina u saborskim klupama, kad odu u mirovinu dobiju onu silnu otpremninu da si kupe novi auto i opet se vrate na posao jer im zakon to dopušta. Ali to nitko neće reći – kaže Orlović i dodaje:

– U svom susjedstvu imam najmanje deset ljudi koji rade od rata 1996. godine, a imaju 20 godina staža. Gdje je ostatak? Zavod će doplaćivati ​​do tri godine ako mu fali mirovina, ništa više. Poslodavci su uvjetovali ljude da rade, pogazili im dostojanstvo. Ali tada je rečeno da će doći vrijeme kada on to više neće moći. I došlo je, ali sada donose zakone o zapošljavanju stranaca da opet uvjetuju naše ljude, umjesto da se stvori takvo okruženje u firmi da radnici gledaju firmu kao svoju kuću. Samo takve tvrtke uspijevaju.

Demobilizirani branitelji koji ove godine odlaze u mirovinu uz ispunjenje, primjerice, uvjeta s 15 godina staža i 65 godina života, umjesto 666,72 KM imat će 434 KM, upozorava Amir Orlović, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Razlog su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje su stupile na snagu retroaktivno, od 1. siječnja 2026. godine.

Orlović je zbog svega toga podnio inicijativu Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida da se krene u hitnu izmjenu Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji. Na ovu inicijativu do danas nije dobio odgovor.

– U inicijativi sam predložio izmjenu Zakona o pravima razvojačenih branitelja na način da pravo na minimalnu mirovinu imaju razvojačeni branitelji koji imaju 15 godina staža i 65 godina života, kao što je to bio slučaj prije donošenja zadnjih izmjena Zakona o PIO-u. Prema Zakonu o PIO-u, razvojačeni branitelji priznaju se kao i svi ostali građani i bez obzira na to što su davno stekli uvjete od 15 godina staža, a ove godine navršavaju 65 godina, njima će se isplaćivati ​​mirovina od 434 KM umjesto 666,72 KM koliko imaju ostali pripadnici boračkih kategorija. Predložio sam Ministarstvu izmjene Zakona o pravima demobiliziranih branitelja po hitnom ili kratkom postupku kako bi se adekvatno zaštitila ta kategorija, odnosno da im se prizna pravo na minimalnu mirovinu – kazao je Orlović na posljednjoj sjednici Doma naroda FBiH.

Orlović u razgovoru za Faktor kaže da demobilizirani branitelji još nisu svjesni kolika im je šteta učinjena.

– Vojnici me često zovu zbog boračkog dodatka, ali sam im skrenuo pažnju da oni uporno inzistiraju da borački dodatak od 50 ili 60 KM, što ne sporim, treba biti 150 KM, ali im nedostaje da im Vlada Federacije BiH iza leđa smanjuje primanja za 230 ili 250 KM. Istina, zovu me pojedinci koji ove godine u ožujku i travnju imaju pravo na mirovinu i pitaju kolika će im biti mirovina. I onda kada ih “probudite” i kažete im da im neće biti isplaćen minimalac, nego 434 KM, eto frke – kaže Orlović.

Pitao je, kaže, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zašto se demobiliziranim braniteljima ne priznaje pravo, kao i ostalim kategorijama branitelja, da pri odlasku u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života dobiju minimalnu mirovinu, te mu je odgovoreno da oni nisu nadležni.

– Stanovništvo koje je u ovom entitetu na margini, uopće zapostavljeno, jesu demobilisani borci. Pripadam RVI populaciji, sticajem okolnosti sam ranjen, ali sam i demobilisani borac. Ne znam zašto postoje te braniteljske udruge, ima ih ogroman broj. Znate, nisu borci krivi što imaju samo 15 godina upisanog staža. To su ljudi koji su radili 25-28 godina, ali im nije plaćen staž, radili su za naše tajkune. Ima puno takvih boraca, s tim ljudima pijem kafu. Ima ljudi koji nemaju 200 KM da pošalju dijete na maturalnu ekskurziju, ako kažeš da ćeš mu dati, uvrijedit ćeš ga. A Federalno ministarstvo za boračka pitanja inače ne odgovara na pitanja – ogorčen je Orlović.

Podsjetimo, izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u usklađen je Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja te članova njihovih obitelji. Ovim zakonom je propisano da dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja stječe pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine životaodnosno pravo na starosnu mirovinu kada navrši godine života 55 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, s tim da najniži iznos mirovine ne može biti manji od najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine. usklađeno za sva povezana povećanja.

Izmijenjen je i Zakon o pravima branitelja i članova njihovih obitelji u dijelu koji se odnosi na ratne vojne invalide.

– Ratni vojni invalidi stječu pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, neovisno o godinama života, odnosno pravo na starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, u visini najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine usklađene sa svim pripadajućim uvećanjima. – stoji u amandmanima.

Dakle, diskriminirani su samo demobilisani borci.

Ustavni sud Federacije BiH, nakon što je od skupine zastupnika zatražio dopunu dokumentacije u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i retroaktivnu primjenu Zakona o PIO, obratio se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i zatražio od njih da dostave određene dokumentacija.

Skupina zastupnika, njih 35, podnijela je 12. ožujka zahtjev za ocjenu ustavnosti izmijenjenog članka 81. Zakona o PIO-u kojim se utvrđuje visina najniže starosne mirovine. Uvođenjem diferencijacije sada su starosne mirovine niže od minimalne u FBiH. Tako za do 20 godina staža osoba može imati mirovinu od 434 KM. I ova mirovina je više od 200 KM manja od minimalne koja iznosi 666,72 KM.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u minimalnu mirovinu imala je osoba koja je otišla u mirovinu sa 65 godina života i 15 godina staža.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Zakon je potvrđen u Domu naroda FBiH 23. siječnja 2026. godine, a njegova primjena je retroaktivna od 1. siječnja.

Skupina zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti retroaktivne primjene izmjena i dopuna Zakona o PIO-u, kao i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

– Stranke u postupku su grupa od 35 zastupnika kao podnositelji i Parlament FBiH kao donositelj osporenog zakona. U cilju daljeg vođenja postupka, pozivamo Vas da, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom FBiH, najkasnije u roku od 15 dana dostavite odgovor na zahtjev za donošenje privremene mjere, au roku od 30 dana odgovor na navode zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti. Ukoliko odgovor ne bude dostavljen u ostavljenim rokovima, Ustavni sud FBiH će nastaviti postupak po zahtjevu podnositelja i voditi postupak na temelju podataka pronađenih u spisima ovog suda – navode iz Ustavnog suda FBiH obraćajući se Parlamentu FBiH.

Dodali su da su Zastupnički dom i Dom naroda FBiH dužni “u roku od 30 dana dostaviti Prijedlog zakona o PIO-u s obrazloženjem koji je Parlament usvojio 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u iz 2022. godine i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u iz 2026. godine”.

Ustavni sud Federacije BiH zatražio je dopunu dokumentacije o pokretanju upravnog spora od strane grupe zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a odnosi se na izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, potvrdio je za Faktor federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

U središtu upravnog spora je članak 81. Zakona o PIO-u koji se tiče izračuna najniže starosne mirovine, kao i pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno, s negativnim posljedicama za građane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

– Iz Ustavnog suda Federacije BiH su tražili amandman, ja sam to pripremio i dogovorio s timom koji je radio na tome, s odvjetnikom, zastupnikom Admirom Čavalićem, i mi smo to dostavili. Želimo da Ustavni sud konačno odluči o ovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO i da se zna može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno – kazao nam je Aliefendić.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani izračun mirovina, prepisan iz manjeg bh. entiteta RS, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjim izračunima iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Osim toga, do danas nije poznato kako su od 1. do 23. siječnja 2026. godine, kada još nisu bile donesene izmjene i dopune Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi ​​kada su otišli u mirovinu. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Primjena izmjena i dopuna Zakona o PIO-u je retroaktivna, od 1. siječnja 2026. godine.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Predstavnici umirovljenika imaju različita mišljenja o ustavnosti članka 81. i retroaktivnoj primjeni izmijenjenog Zakona o PIO-u.

– Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer taj član je na snazi ​​u RS-u 30 godina, normalno je da koliko daje, toliko i dobije. I sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se reguliraju određene stvari – kaže Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, koji je i predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Dodaje kako uopće ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.

Kako je poznato, izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH, a od 1. siječnja se primjenjuje. Postavlja se pitanje što je s ljudima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja, kada izmjene Zakona o PIO-u još nisu bile usvojene, jesu li otišli u mirovinu po novom zakonu iako on tada nije bio donesen, te koliko ih je zahvatio članak 81. što im je donijelo znatno niže mirovine nego što bi bile po starom zakonu.

– I onima koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja sada im se povećava opći bod. Na kraju, puno je stvari o kojima se mora razgovarati s Vladom i zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj ko je glasao za zakon ulaže žalbu, mislim da je to malo smiješno – rekao je Halilović.

Potom je dodao da oni, predstavnici umirovljenika, nisu tražili da se članak 81. mijenja na ovaj način.

Za mišljenje smo zatražili i Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH i predstavnika Saveza umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona.

– Podržavam žalbu zastupnika na članak 81. Zakona o PIO-u 100 posto jer ćemo imati ogromne probleme. Ništa nije gotovo, tek je počelo. Navest ću primjer u Zeničko-dobojskom kantonu. Imate radnike iz Krivaje, iz Zavidovića, Zenica transa, Željezare Zenica, tri rudnika… to su hiljade radnika kojima se ne uredno plaća staž, doprinose, ne svojom krivnjom, nego krivicom menadžmenta tih firmi, federalne Vlade. Je li netko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju toliko staža koliko su imali – pita Trakić.

Skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH pokrenula je upravni spor pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Traže ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao i članka 13. koji se odnosi na retroaktivnu primjenu izmjena Zakona o PIO-u.

Također, podnositelji zahtijevaju donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena članova 81. i 13. Zakona o PIO do donošenja presude Ustavnog suda FBiH.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

Skupina zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 13. Zakona o PIO-u. Postavlja se pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno. Time se izravno zadire u stečena i očekivana prava građana i narušava načelo pravne sigurnosti.

Zakon je potvrđen u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, a na snazi ​​je od 1. siječnja. Kako Faktor saznaje, zahtjev za ocjenu ustavnosti inicirao je Klub nezavisnih zastupnika, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Time je prikupljeno više nego dovoljno potpisa za pokretanje upravnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.

Dokumentacija je danas dostavljena Ustavnom sudu FBiH.